Hrvatski Fokus
Hrvatska

Dubrovačka tvornica ideja

Plodonosan i zanimljiv životni put Pera Miljkovića

 
 
Pero Miljković (1948. – 2004.) prozvan Pero Limunada, jer je još kao srednjoškolac došao na ideju (i ostvario je) da pokrene posao sa prodajom limunade, što se pokazalo unosnim, rodio se u kršnoj Trnovici na granici Primorja (dubrovačkoga) s Hercegovinom. Osnovnu školu je pohađao u Čepikućama, mjestu gdje su Nijaz Batlak Šarlija, zvani Daidža, i njegov pomoćnik pukovnik Marko Mišo Mujan sa šačicom dragovoljaca nanijeli težak poraz agresoru 1991. i omogućili vrijeme za konsolidaciju i opskrbu braniteljima Stona. Kao student Pravnoga fakulteta dolazi na zamisao da otvori ugostiteljski objekt u žutoj podmornici, nadahnut istoimenom pjesmom Beatlesa. U tu svrhu zaista kupuje u inozemstvu dotrajalu podmornicu i smješta je u akvatorij Rijeke Dubrovačke.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/06/250px-Lijericar.jpg
Bavio se organiziranjem koncerata; tako je u Grad doveo Tomislava Ivčića, Bijelo dugme, Parni valjak, bio menadžer Dubrovačkih trubadura… Nakon diplome na Pravnom fakultetu u Zagrebu ženi se Majom, divnom osobom koja je u Dubrovniku vrlo poznata, kako po izradi vjenčanica tako i po dobrom srcu i volji da pomogne drugim ljudima. Tako razni zvrkasti Odiseji pronađu sebi dobre žene, a nije lako biti žena umjetnika, još teže poduzetnika Matanovskoga tipa. Spretni i domišljati Pero poduzima vađenje grčkoga broda Agi Nikolaus, te kupuje leut kojim prijevozi turiste do Elafita. Nakon požara na Srđu poviše Dubrovnika, tj. pri selu Bosanka, otvara pilanu koju prenamjenjuje u "Village house", gostionicu s domaćom hranom.
 
Jedan je od osnivača HDZ-a u Dubrovniku, a HSS ga predlaže za predsjednika u našem gradu. Izrada lijerica, kamenih pojila i kipova ga kasnije posve obuzima. Osobito je popularna lascivna i raskrečena Lady Pipi koja ukrašava ulaz u današnji uspješni obiteljski restoran na Pelinama prema kuli Minčeti. U svom rodnom selu organizira umjetničku koloniju Trnovica koja zahvaljujući zalaganju dobroga domaćina, književnika M. Jerinića i dalje postoji. Trnovička atrakcija je lokalna škola s ogromnim prozorima i imenima hrvatskih velikana, podignuta najviše trudom koji su uložili Ivo Sušilo, iseljenik obogaćen na Aljasci, te njegov brat ing. Frano Sušilo. Trnovičani su domoljubnoj braći darovali zemljište i počeli 1993. granju monumentalne škole koja se sastoji od 239 masivna kamena bloka. Na školi se nalaze grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije i grada Zagreba. Pitoreskno kameno selo usred kamenjara krase dva veličajna brijesta i jedna oveća lokva.
 
Prezime Miljković spominje se u Trnovici već 1470. godine, a Primorje Dubrovnik kupuje od Bosne 1399. godine. Ogroman broj naših južnjaka je iselio u prekomorske zemlje, Trnovčani najviše u Australiju i Novi Zeland gdje ih ima oko 500 potomaka. Među znamenite Trnovčane spada i Marija Delija, udata Tomašević, prva nezavisna vijećnica koja se pokušala boriti protiv nositelja korupcije u Gradskom vijeću. Zanimljivi su i radovi Iva Radoja, pomorca koji je magistar humanističkih znanosti, a koji se odnose na naftne kompanije na tlu Kraljevine Jugoslavije, te na Dubrovačku parobrodarsku plovidbu.
 
Trnovica je poznata i po medu, gdje se ističe i obitelj Bradaš. Trnovica je nepravedno nazivana malom Moskvom, kao što je nezasluženo susjedna Trebimlja u BiH prozvana ustaškim gnijezdom. Većinski domobrani su izgleda zaboravljena kategorija. Još i sad se sjećam Pera Miljkovića kako bala (pleše) i pijucka nalik na dobroćudnoga i veseloga satira iz Shakespearovih ivanjskih krijesova. Ljudi koji stvaraju život, koji su sol zemlje nisu u nas na velikoj cijeni. Statičnost, sluganstvo, nemanje vlastitog mišljenja i ideja stvara  prevrtljivce, kadrove koji u visokom školstvu i politici traju vječno i postaju vremenom tzv. stručnjaci, iako se čovjek ne može sjetiti ičega što su ti ljudi napravili ili pokrenuli. Ovi drugi, prometejski kreativci brzo izgore bez podrške i razumijevanja okoline. Tako je zavičajac Miljkovićev Pero Beatović, osnivač kluba Croatia iz Ošlja prerano preminuo 1990., tako su Dulčić i Masle rano otišli kao i Vlaho Paljetak za kojega mnogi i ne znaju unatoč megapopularnosti njegovih šlagera kao što su Marijana, Fala, Adio Mare (koautor Šišić)…
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Njemački eurozastupnik očitao lekciju Plenkoviću

HF

Neuspješni su ljubomorni na uspješne

HF

Tko je Sanja Sarnavka?

HF

Jugoslavija je bila umjetna versailleska tvorevina

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više