Hrvatski naslov trebao bi glasiti: Cjelovita kurikulna reforma
Dubinski su analizirane osnove „Cjelovite kurikularne reforme“ (CKR) na temelju produbljene raščlambe prijedloga nastavnoga programa Tehničke kulture, jednoga od prvih dokumenata objavljenih u svrhu javne rasprave. Analiza je podijeljena u opći i specifični dio. Rezultati su porazni. Tim više što se u obranu tako načinjene CKR poziva javnost na pobunu. Nejasno protiv koga.
KURIKUL
Nastavni program Tehničke kulture izabran je jer nije ideološki ili na bilo koji drugi način opterećen. Nazivlje je uvijek u funkciji rangiranja rekao je odavno (1991.) ugledni hrvatski jezikoslovac i retoričar prof. Ivo Škarić. Stoga valja odmah reći da bi hrvatski naslov trebao glasiti: Cjelovita kurikulna reforma. Ona je do sada iznjedrila 64 isprave: tri metodološka priručnika (objavljena i neraspravljena), 52 objavljena uputnična (kurikulna) prijedloga (objavljena, u stručnoj raspravi koja još nije završena) i devet neobjavljenih prijedloga uputnika nacionalnih manjina. Uputnici nacionalnih manjina trebali su biti spremni za raspravu 31. ožujka 2016.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) bilo je najavilo da se 31. svibnja 2016. otvara javna rasprava (savjetovanje sa zainteresiranom javnošću) o svim kurikulnim prijedlozima (od tri metodološka priručnika i 61 uputničnoga nacrta, prikupljanje očitovanja zainteresirane javnosti provedeno je samo o jednom, Okviru nacionalnoga kurikula). No, već u toj najavi istaknuto je da radne skupine Ministarstvu nisu dostavile inačicu prijedloga u wordu, što je pretpostavka objavi na portalu e-Savjetovanja. Podsjetili su i da je prema aktu Ekspertne radne skupine od 17. ožujka 2016. (str. 10.) javna rasprava o 51 prijedlogu trebala početi 10. svibnja i završiti 10. lipnja 2016. (O tri metodološka priručnika i o devet uputnika nacionalnih manjina stručna rasprava nije ni održana.)
Dana 31. svibnja 2016. Ministarstvo je utvrdilo i objavilo da zadanim standardima za objavu na portalu e-Savjetovanje, od svih prispjelih uradaka stručnih radnih skupina, odgovara jedino Prijedlog Uputnika nastavnoga predmeta Tehničke kulturete ga je objavilo na svojim stranicama, kao i očitovanja Stručne radne skupine pristigla na stručnu raspravu. Treba napomenuti da očitovanja o tom nastavnom predmetu nisu pristigla ni od jednoga tehničkoga fakulteta ni od Hrvatskoga inženjerskoga saveza.
Prijedlog Uputnika Tehničke kulture opsega je 29 stranica. Nedostaju popis literature, definicije tehnike i tehničke kulture. Pojmovnik je manjkav. Nedostaju i definicija predmeta Tehnička kultura i zašto se predmet tako zove. Prijedlog ne objašnjava suodnos tehnologije prema tehnici, ni razlog uključivanja tehnologije u Tehničku kulturu. Sporna je uporaba engleske riječi technology koja u hrvatskom ima pedesetak značenja. Uputnik Tehničke kulture nema u sebi ideologijskih, ideoloških ili svjetonazorskih sastavnica pa je rasprava o njegovu moguća bez priziva standardnih sporenja. Međutim, brojne su neutemeljenosti: metodologijske, pravne, metodičke (način podučavanja i predavanja), dokimološke (znanost o sustavu ocjenjivanja) i izvedbene.
Koncepcijska neutemeljenost
Postavlja se pitanje koji je smisao predviđenih „domena“? Prijedlog dijeli nastavu Tehničke kulture u tri domene (Dizajniranje i dokumentiranje, Tvorevine, tehnike i tehnologije, Tehnika i kvaliteta života) koje se „ne može izjednačiti s nastavnim cjelinama jer nisu strogo tematski definirane“ (str. 5.). Isto tako te tri domene „nisu fizički razdvojene i neovisne, nego su u stalnoj interakciji i prožimanjima uz moguća preklapanja“ (str. 5.) i „sastavnice [pojedine domene] mogu biti zastupljene i u drugim domenama“ (str. 5.). Stoga je očito da podjela na „domene“ uopće ne služi nastavi ni učenju nego je uvedena samo zato jer se takva podjela zahtijeva Metodološkim priručnikom Ekspertne radne skupine za izradu prijedloga predmetnih kurikula (inačica 1.2, Zagreb, siječanj 2016., str. 18.): „Stručna radna skupina ima zadatak odrediti domene/koncepte koji čine gradivnu strukturu određenoga predmeta i jasno opisati njihove značajke i međuodnose“. Koji je stvarni, životni, opravdavajući smisao domena i čemu zapravo one služe u konkretnom prijedlogu?
Jedan od temeljnih prigovora na cjelokupnu CKR jest problematičnost „ishoda“. U prijedlogu Uputnika navodi se ukupno 27 „odgojno-obrazovnih ishoda“. U Pojmovniku ne piše što je to. Odgovor treba potražiti u Metodološkom priručniku Ekspertne radne skupine za izradu prijedloga predmetnih kurikula. U njem stoji: „Odgojno-obrazovni ishodi su jasni i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj predmetnoj domeni/konceptu u pojedinoj godini učenja i poučavanja nastavnoga predmeta“ (str. 20.). No, nigdje se ne navodi čemu točno oni služe i koja im je svrha.
Pritom se pojam „ishoda“ primjenjuje naopako i neprihvatljivo hrvatskomu standardnomu jeziku. „Ishod“ u hrvatskom standardu znači polazište, početak, istok, izlazak, izlaženje, a njime se u Prijedlogu preriče engleski pojam outcome koji znači učinak, posljedica, posljedak, rezultat, postignuće, dakle upravo suprotno od riječi za koju se Ekspertna radna skupina odlučila. Engleski outcome, njemački Ergebnis, francuski résultat,na kraju je tijeka ili slijeda koji započinje unosom, prinosom (engleski income, njemački Einkommen, francuski revenu). Predlaže se odustati od pojma „ishod“ jer on znači suprotno od onoga za što se rabi, a ako se dokaže čemu služi, namjesto njega rabiti riječ učinak.
Vrlo je znakovito ishodište „ishodā“. Sastavljači nigdje nisu naveli, ali je očito da su „ishodi učenja“ zapravo loš prijevod iz pedagogijske ili psihologijske teorije „naobrazbe temeljene na učincima“ – engleski outcome-based education (OBE), francuski l'éducation axée sur les résultats, portugalski educação baseada em resultados, afrikanski/burski uitkomsgebaseerde onderwys (UGO)… Riječ je „teoriji“ ili „filozofiji“ obrazovanja, a ne o dokazanoj znanstvenoj metodi. Razloge protiv takve koncepcije obrazovanja argumentirano je sažeo je američki i irski teoretičar naobrazbe James A. McKernan, od kojega je na hrvatski preveden članak Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima (portal Vjera i djela, 14. 6. 2016.).
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više