»Hrvati su 1995. počinili etničko čišćenje!«

Na Balkanu će se mijenjati granice, na Kosovu, u BiH i Makedoniji!

 

 

Zapad bi trebao preuzeti dio odgovornosti za događanja na prostoru bivše SFRJ, za nemilosrdan i brutalan rat u kojem je mnogo ljudi stradalo. Sve je moglo i moralo desiti drugačije, jer su velike sile više gledale vlastiti interes nego interes regije. Govori ovako prof. dr Steven Meyer, nekadašnji zamjenik šefa CIA-e za Balkan, obavještajac čija su uska specijalnost četvrt stoljeća bile europska i ruska politika. Meyer, koji je i sam bio svjedok krvavog sukoba na našim prostorima početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, u intervjuu za "Novosti" objašnjava da je iz sadašnje perspektive teško reći da se SFRJ nije trebao raspasti, ali da Zapad nije želio pregovore u trenucima kada se je moglo pregovarati.

– Danas je najvažnije to što je donio Daytonski sporazum – a to je bio kraj rata. Ipak, aneks 4 u sporazumu, koji zapravo predstavlja formiranje BiH, želja je ljudi na Zapadu da kreiraju multietničku demokratsku državu, a to se nije dogodilo. Mnogima od nas je i tada bilo jasno da se to neće desiti. Federacija od prvog dana ima specijalan odnos s Hrvatskom, a Republika Srpska sa Srbijom.

 

• Postoji li podrška Amerike u nastojanjima Bošnjaka da izmijene Daytonski sporazum i ojačaju centralnu vlast u BiH?

– Ja ne mogu govoriti u ime Bijele kuće, ali opći je zaključak da oni podržavaju bosanske muslimane. Posebno na to ima utjecaj američko veleposlanstvo u Sarajevu, koje je oduvijek inzistiralo na kreiranju jedinstvene države, i to im je namjera od početka.

 

• Hoće li Republika srpska opstati?

– Mislim da hoće, samo je pitanje u kojoj formi. I u budućnosti nas očekuje situacija sa dva entiteta i veoma labavim dogovorom između njih. Sve odluke će se donositi na nivou entiteta. BiH je fiktivna država, država samo na mapi.

 

• Postoji li bojazan od novog prekrajanja granica na Balkanu?

– Mislim da su velike šanse da će se granice mijenjati. Mijenjat će se granice na Kosovu, također i u BiH i u Makedoniji. Najopasnije mjesto na Balkanu trenutačno je Makedonija, ne samo zbog problema makedonskih Albanaca i makedonskih pravoslavaca, već i zbog toga što među samim pravoslavcima u Makedoniji postoje nesuglasice.

 

• Jesu li su točne tvrdnje da SAD utječe na kretanje cijene nafte u svijetu?

– Glavni razlog koji je utjecao na umanjenje cijene nafte na svjetskom tržištu su otkrića nafte na teritoriju Sjeverne Amerike. Velike količine nafte dolaze iz Kanade, a također i iz SAD-a. To je najveći utjecaj koji je do sada SAD imao na cijenu nafte. Smanjene su cijene, i to je dovelo do smanjenja cijena širom svijeta, što je dovelo Saudijsku Arabiju u mnogo teži položaj. Osim toga, američka politika i vojne akcije su imale veliki utjecaj na cijenu nafte, posebno američka akcija u Iraku.

 

• Uskoro će biti obilježena 21. godišnjica "Oluje" u Hrvatskoj. Zašto je SAD dozvolio etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj i zašto nitko nije kažnjen za to?

– Godine 1995. vidjeli smo kako se hrvatska vojska priprema da napadne krajinu. Kada se to dogodilo, nismo znali koliko daleko će to sve otići, i kada su bili na pola puta od napada, američka vlada ih je upozorila da bi se trebali zaustaviti. Nitko nije kažnjen, zato što nitko nije priznao ni ocijenio taj čin kao etničko čišćenje. Postoje mnogi ljudi na Zapadu koji tvrde da to nije etničko čišćenje, što je smiješno, jer to upravo i jest.

 

U Haagu ima previše Srba

 

• Kako ocjenjujete rad Haaškog tribunala?

– Koncept Haaškog tribunala potpuno je pogrješan. Bilo bi mnogo bolje da se suđenja održavaju u zemljama gdje su se sukobi i odvijali. U Haagu su otkriveni izvjesni zločini, neki su dokazi ignorirani. Mislim da u Haagu ima previše Srba.

 

• Koliki je američki utjecaj na Kosovu?

– Politika Amerike prema Kosovu  nije se mijenjala od 1999. godine, što znači da Administracija smatra kako bi Kosovo trebalo biti priznato kao nezavisna država. Naravno da to nije jednostavno za Srbe, pa je problem Kosova postao veoma kompliciran za srbijansku vladu.

 

• Kako danas gledate na 1999. godinu i NATO bombardiranje SRJ?

– To ovisi o tome s kim razgovarate. Ako biste pitali ljude u američkoj administraciji, većina njih bi rekla da su tako morali reagirati. Po mom mišljenju, postojali su drugi načini. Mnogo je grješaka tada napravljeno, bombardiranje se moglo izbjeći.

 

• Imate li spoznaje o eventualnim terorističkim aktivnostima na Balkanu?

– To je problem koji se uvećava i postaje veoma težak, i na koji je nedavno ukazao i "New York Times" objavivši članak o islamskim ekstremistima na Kosovu i Metohiji. Radi se, prije svega, o utjecaju vehabizma na Kosovu. Na tom prostoru postoje mnogobrojne zajednice, pa se ne isključuje još veći utjecaj radikalnih islamista. Posebna opasnost je i veza između organiziranog kriminala i terorizma, pa kada se tome doda i činjenica da je Balkan tranzitno područje, to nam onda prilično otežava posao.

 

• Postoji li bojazan od napada Islamske države?

– Moguće je, mada mislim da su mete IS-a i Al Qa-ide neke potpuno druge lokacije, poput Pariza, Bruxellesa, Londona ili Berlina.

 

• Biste li s današnje točke gledišta nešto mijenjali u svom djelovanju tijekom vašeg rada na Balkanu?

– Tijekom mog rada devedesetih tražio bih sve moguće načine da se stvore bolje prilike za pregovore. Volio bih da smo mogli više učiniti i da su se svi više potrudili. Što se tiče mog rada danas, često govorim svojim suradnicima u Srbiji: Prestanite brinuti što će reći Washington, što će reći Bruxelles, oni jesu važni i treba razmotriti njihove zahtjeve, ali mislite više o tome što je za vas korisno, što vi želite postići. Stalno me pitaju što Amerika misli o Srbiji? Što možemo učiniti da se svidimo Americi? Mislite na sebe prvo. Učinite ono što je dobro za vas. Ponekada recite "ne" Bruxellesu i Washingtonu. Mnogi političari u Srbiji mi kažu: "Mi smo mala i siromašna zemlja, što mi možemo učiniti?" Postoji mnogo toga što možete učiniti. Vučić je učinio odličnu stvar. Napravio je balans u odnosu sa SAD-om i Rusijom.

 

• Koji su danas interesi SAD-a i Rusije na području Balkana?

– Za obje države ovo će biti sporedno mjesto za djelovanje i interes. Poslije devedesetih službeni interesi SAD-a završeni su. Američki interesi sada su na Bliskom istoku. Isto to važi i za Rusiju, njihovi interesi ne dovode se u vezu s Balkanom.

 

• Mislite li da Srbija treba biti članica NATO-a?

– Ne vidim razlog zašto bi Srbija postala članica NATO-a, što bi to njoj donijelo. Članstvo iziskuje novac, postoji pritisak da se kupuje oružje koje dolazi iz Amerike i EU-a koje Srbiji nije neophodno.

 

• Kako ocjenjujete situaciju u Crnoj Gori? Hoće li postati članica Saveza?

– Da, sigurno će se pridružiti. Ne znam što će im to donijeti, ali oni će se svakako pridružiti NATO-u.

 

T. Mirković, Večernje novosti, Srbija