Novi zahtjevi za formalno obrazovanje

I dalje nedostaje strategija razvoja Hrvatske, posljedično i kurikul

 

 

Ponekad treba analizirati stare tekstove. Kao npr. onaj Obrazovanje i za radni vijek i za treću životnu dob (Školske novine, 2013.). I ustanovi se da treba dodati jedno ime i jedan naziv projekta i gotovo sve ostaje isto. Osim ako ne želiš nešto dopunski objasniti, što tada nije postojalo. Stoga umjesto STEM-područja uvodi se STEL-područje. I ukazuje se na najuspješniju promidžbu za reformu koja to nije. A podigla je tisuće na proteste.

 

U tijeku je javna rasprava

 

Tekst je te 2013. započeo iskazom: »U tijeku je javna rasprava o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nacrt koje je izradila skupina od stotinjak znanstvenika na čelu s prof. N. Budakom«. Neki bi htjeli da se započne s Cjelovitom kurikularnom reformom (CKR) od jeseni 2016. A još nije započela ni javna rasprava, pa s mojim koautorom Petrom Marijom Radeljom ne mogu staviti na mrežnu stranicu primjedbe na nastavni program Tehničke kulture, opsega 103 tisuće znakova. Kojom brzinom može najavljeno novo Povjerenstvo proučiti 52 prijedloga Uputnika za javnu raspravu? Uputnici obuhvaćaju ukupno 3 874 stranice, a stručna rasprava 5 142 stranice, sveukupno 9 016 stranica. I odobriti eksperimentalni početak nastave u jesen (podatci člana Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU, 21. lipnja 2016.)???

 

Reformu gura moćni lobi

 

Bez zadrške, najbolje reklamirana hrvatska reforma je potpuni promašaj. Koji je svojim promicanjem podigla na noge tisuće neobaviještenih građana. Željnih rasterećenja svoje djece. Što je stvarni čelnik CKR-e, prof. N. Budak prije četiri godine odgovorio na upit jedne pedagoginje u Zadru. »Kako mislite rasteretiti učenike pučkih škola«. Trenutačni odgovor je glasio. »Tabletima!?«»Već tada sam shvatio da brani interese (jedne) korporacije. I danas mislim da ista (korporacija) stoji iza orkestrirane kampanje za uvođenje Informatike u niže razrede osnovne škole« (http://hrvatskonebo.com/2016/06/20/zlatko-milisa-sutnja-je-zlo-2/).

Ipak treba razumjeti prof. N. Budaka. Tada mu nije mu bio dostupan tekst Zašto pametna djeca ne bi trebala upotrebljavati laptop (ili tablet) u školi (Washington Post, 16. svibnja 2016.). A njegovi savjetnici iz akademske zajednice i tada i sada podupiru namjere navedene korporacije. »Za razliku od nekih drugih javnih rasprava koje su se svele na slanje e-dopisa, ovom zgodom bit će i nekoliko fizičkih javnih rasprava što valja toplo pozdraviti«, napisano je 2013. Treba pridodati, sada je održano bezbroj fizičkih rasprava. Ali nije poznato je li održano na kojem tehničkom fakultetu u Hrvatskoj. Ili ih stvarno ne zanima Tehnička kultura koja u obrazovanju sudjeluje s 1,5 %.

 

Tekst iz 2013 bio je ograničen na obrazovanje. »Razmotrit će se slučaj rođenih 2010. koji će raditi do 2075. ili 2080. a živjeti i do kraja stoljeća. Uz uvjet da ljude ne zamijene roboti, pa će radni vijek trajati kraće, osim za pilotenajraznovrsnijih i kompleksnih postrojenja. Poput onih za proizvodnju ili oporabu, transport itd. Vjerojatno potpuno robotskih postrojenja ne će biti.« Sada je sve proširenija spoznaja da su roboti, ne samo industrijski, već i uslužni te društveni ovdje.

 

Planiranje obrazovanja

 

»Ispravno planiranje obrazovanja za izazove budućnosti vrlo je težak zadatak. Pritom su sve kratkoročne strategije, već u osnovi potpuni promašaj, pa i one do 2030. To nameće potpuno drugačiji pristup izradbi strategije obrazovanja. Zadatak je utoliko teži što ne postoji strategija razvoja zemlje. Hoće li Hrvatska živjeti od usluga, prvenstveno turizma sa zdravstvenim turizmom kao lokomotivom razvoja ili bi bilo poželjno da se reindustrijalizira? Iskustvo uči da su uspješne samo zemlje koje ostvaruju od industrije 30, pa i više posto bruto domaćeg proizvoda.« Trenutačno je ugrožena i najuspješnija hrvatska industrija, ona turistička. Nema na raspolaganju više ni konobara ni kuhara. Možda trebamo pod hitno tvornicu uslužnih robota.

 

»Zbivanja u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća potpuno su promijenila pretpostavke za uspješno obrazovanje u narednom razdoblju. Prvenstveno se to odnosi na eksploziju informatike te novih materijala, a u najnovijem razdoblju i novih proizvodnih postupaka.« (D. a. mislilo se na sve prisutnije 3D-proizvodne postupke, od kuhinje do zrakoplova, od medicine do kuća).

»Na području obrazovanja moguće je najprije djelovati na području cjeloživotnog obrazovanja. Vjerojatno bi bio bolji naziv trajno obrazovanje za zanimanja tijekom radnog vijeka i život u trećoj dobi. Ne samo oni koji rade, već i oni u trećoj dobi, morat će učiti novosti poput sadašnjih generacija koje uče primjerice rukovanje pametnim telefonima ili pretraživati na mreži i u visokim godinama.

 

Dva su primjera takvog obrazovanja za zanimanje, oba potječu iz šezdesetih godina. To su područja računalstva i mikroelektronike. Oni malobrojni koji su znali, prenosili su to znanje zainteresiranima putem savjetovanja, seminara i sl. U organizaciji znanstveno-obrazovnih ustanova, strukovnih udruga, specijaliziranih obrazovnih ustanova ili zastupnika. I u jednom trenutku su ta dva područja ušla u formalno obrazovanje.

Znatno je teži zadatak kako reorganizirati cjelokupni sustav obrazovanja od predškole do doktorskih studija da se osposobi obrazovanike za rad do posljednje četvrtine 21. vijeka pa i kasnije.

 

Kako to provesti u praksi? Nude se razni modeli, npr. Paul Collard (Drugi format, 10. listopada 2013.) zalaže se za kreativno obrazovanje. Koje ima podosta praznina koje su sažete u rečenicu. »Ne može se poučavati u školi 2013. ono što će biti zastarjelo 2025.« Točno, formalno obrazovanje treba biti takvo da učenici i studenti uče nepromjenjive zakonitosti, a ne pomodne slučajeve. Primjerice tablica množenja je nepromjenjiva. Jedino je pitanje trebali li ju učiti napamet (preporučljivo) ili će se to prepustiti da znaju izračunati samo pomoću nekog kalkulatora (loše).«

 

Obrazovanje je informacijski sustav

 

»Morat će se pristupiti maksimalnom poopćavanju, a obrazovanje za radno mjesto (trenutno zanimanje) prebaciti u programe unutar poduzeća ili sustava trajnog obrazovanja.« Posebno se to odnosi na vještine ili suvremeno rečeno, kompetencije. Poopćavanje znači sintezologijski pristup, kakav je ostvaren npr. na području injekcijskog prešanja (tlačnog lijevanja) ili nova sistematizacija tvari, materijala i proizvoda obuhvaćena jednom jedinom slikom. Pritom treba naglasiti da će na obrazovanje kao podlozi za uspješan radni vijek utjecati okolina tog informacijskog sustava. Svijet će biti sve prividniji (virtualniji), kiborgiziraniji, osobito informacijski, robotiziraniji i pod utjecajem rezultata na području umjetne inteligencije. Poseban su problem metode podučavanja s pomoću suvremenih pomagala. Autor je već 1986. započeo s nastavom putem video isječaka. Prve godine, uz snažnu podršku tehničkog sektora, tada Televizije Zagreb. Što su njegova predavanja postajala tehnički usavršenija, studenti su sve manje bilježili, udžbenici su im postali teret. Pamtili su samo slike. Rezultati ispita na temelju istih pitanja, postajali su sve lošiji. «

 

»Ako je obrazovanje informacijski sustav, a jeste onda treba analizirati osnovne sastavnice tog sustava, ulaze i izlaze iz sustava te okolinu u kojoj sustav djeluje.

Grubi prikaz općeg sustava sastoji se od tri dijela. Prvi je sustav postavljanja cilja, drugi informacijski a treći izvedbeni sustav (tok tvari i energije).

Osnovni problem cjelokupne Strategije, pa tako i one CKR-a, jest izočnost sustava ciljeva. Potrebno je definirati društveno-humanističke ciljeve obrazovanja, a odluku o njima donosi uvijek i bez izuzetka, politika. Primjer jednog takvog društveno-humanističkog cilja je obrazovanje za održivi razvoj u ovom stoljeću.«

 

»Sustav školovanja i obrazovanja prva je derivacija koncepcije razvoja života u svakom društvu. Obrazovanje ima zadaću da priprema ljude za ostvarivanje odabranih društvenih (d. a. i humanističkih) ciljeva, ako ih društvo ima. Znanost priprema ljude za različite uloge u proizvodnji kulturnih (d. a. bolje duhovnih) i materijalnih dobara, znači da obrazovanje priprema ljude u društveni konstrukt proizvodnje života. U Hrvatskoj od 1991. nema društvenog konstrukta, obrazovanje je potpuno odvojeno od odabranih društveno-humanističkih ciljeva kojih također nema (S. Kulić, 2013.). Prevedeno na jasni jezik, ne postoji dugoročna strategija što želi Hrvatska, pa tako svi koji rade na nekim najavljivanim strategijama razvoja obrazovanja do 2030, nemaju definirani sustav postavljanja cilja rada sustava obrazovanja.«

 

»Ono što je moguće definirati neovisno o sustavu postavljanja cilj(ev)a je definiranje informacijskog ulaza u sustav obrazovanja prema određenom informacijskom izlazu. A informacijski izlaz (rezultat) je osposobiti obrazovanika za radni vijek i treću dob.

U standardnom obrazovnom procesu moraju biti zastupljene provjerene činjenice. Ovdje će biti prikazano potrebno znanje sastavljeno u obliku usavršene obrazovne piramide znanja« (slika).

Usavršena obrazovna piramida znanja (Čatić, inačica 2016).

 

»Osnovna ideja pri stvaranju slojeva u piramidi je da viši sloj proizlazi iz nižeg sloja, što znači npr. da je filozofija osnova za teologiju. Želi li se nešto produbiti, mora se sići u donji sloj, npr. u matematički za analitičku filozofiju.«

 

STEM-područje

 

Tijekom rada na Strategiji pojavila se Obamina promidžbena složena kratica STEM. Pod dugogodišnjim pritiskom dijela čelništva hrvatske znanstvene zajednice koja priznaje isključivo analitički i nedovoljno precizan engleski jezik, suočeni smo s činjenicom da od voditelja CKR-e na dalje čak ne znaju prevesti taj akronim. STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics), a u suglasju s njemačkom inačicom MINT je S – prirodoznanstvo, T – informatika, E – tehnika i M – matematika. Taj prijevod je najprije objavljen u Večernjem listu (2015.)a zatim objašnjen višekratno u časopisu za hrvatski jezik, Jezik (2015. i 2016.)

 

Prije objašnjenja slike, odgovor zašto je STEM Obamina promidžbena složena kratica. Zato što je predsjednik SAD B. Obama shvatio da zemlja koja želi biti vodećom mora imati veći udio zaposlenih na tim područjima, nego što ih ima SAD danas. Zato se tom kraticom privlače mladi ljudi iz cijeloga svijeta da dođu na rad u tu zemlju.

 

Zašto STEL-umjesto STEM-a

 

Tijekom rasprave o CKR-i i dosljednim shvaćanjem važnosti spoznaje o važnosti obrazovanja kao informacijskog sustava, izvorni Turnerov (1986.) temeljni sloj Matematika je pretvorena u Jezike (languages). Time je temeljni sloj podijeljen u dva dijela: brojčani jezik (matematika) i ljudske jezike koji se ostvaruju zvukovima, gestama i znakovima.

 

»Usavršena piramida znanja zasniva se na podjeli znanosti na o-znanosti (znanosti koje se temelji na otkrićima) i i-znanosti (znanosti koje se temelji na izumima). U piramidi su slojevi: jezici, fizika i kemija označeni kao invarijantne znanosti, nužne u svim ostalim slojevima, neovisno radi li se o prirodnom ili umjetnom, živom ili neživom. Bitna promjena u obrazovanju treba biti u središnjem sloju nazvanom opća tehnika sa znanostima: biologija, geologija, arheologija i antropologija. Pritom se sva tvarna zbivanja koja odlučujuće utječu na duhovne događaje mogu se obuhvatiti terminom opća tehnika, zajedničkim nazivom za prirodnu i umjetnu (čovjekovu) tehniku.

 

»Morat će doći do snažnog poopćavanja i povezivanja. Primjerice, dok su do 1960. postojale dvije inačice predtlačnog postupka praoblikovanja, poznatih kao injekcijsko prešanje plastike i tlačno lijevanje metala, danas postoji više od 260 inačica preradbe metala, plastike, kaučukovih i keramičkih smjesa tim postupkom. A prirodnim im je model reprodukcija viših životinja i čovjeka. Na temelju sustavnosne analize moguće je sve inačice opisati s pomoću jednog, jedinog modela. Drugi primjer je nova sistematizacija tvari, materijala i proizvoda u jednoj jedinoj slici, od kvarka i gluona do hibridnih proizvoda poput kiborga (RFP, 2014.). Pritom je podjela u samo četiri skupine: anorganskih i organskih polimera te anorganskih i organskih nepolimera.

 

Pri planiranju formalnog obrazovanja treba naglasiti. Sve će učestalije svaki pojedinac višekratno mijenjati radno mjesto tijekom radnog vijeka. Nemoguće je obrazovati tijekom formalnog obrazovanja obrazovanike za sve moguće izazove u razdoblju radnog vijeka koji će trajati 45, pa i više godina. Zato je jedan od najpogubnijih zahtjeva koje postavljaju sve učestalije poslodavci: trebate nam obrazovati, osobito one visoko obrazovane za radno mjesto.«

 

Utjecaj okoline na sustav obrazovanja

 

Okolina u kojoj uče danas nove generacije promijenila se u posljednjih pola stoljeća, možda i više nego tijekom dosadašnjeg obrazovanja. Te promjene može se sažeti u rečenicu: »Sve učestalije kiborzi žive sami zajedno okruženi robotima i avatarima«.

Sve je više kiborga, hibrida živoga i neživoga, među pučanstvom. Kiborzi mogu biti tvarni i informacijski. Dvije skupine kiborga su poželjne, one kojima je obilježje zamjena istrošenih prirodnih dijelova, ili vraćanje funkcija (npr. vida). Problemi nastaju s kiborzima kojima se pridodaju organi kojih izvorno nema, poput trećeg uha ili ruke. Vrlo su dvojbeni informacijski kiborzi, skraćeno poznati pod nazivom čipirani kiborzi. Već gotovo desetljeće postoje mladi ljudi koji s tim čipovima imaju prednost pri ulasku u klubove ili najnoviji primjer, godišnja ulaznica na nogometni stadion u Argentini (2016.).

 

O dijelu rečenice žive sami zajedno postoji istoimena knjiga američke psihologinje Sherry Turkle. Osobito mladi ljudi, provode veliki dio vremena sami u svojim sobama s osjećanjem da dijele svoja promišljanja i osjećaje s velikim brojem ljudi. To ih odvlači od fizičkih aktivnosti, sa svim posljedicama, pa će se ta činjenica morati uzeti u obzir tijekom školovanja. Sve je više i robota među nama. U ovom kontekstu su posebno zanimljive dvije skupine unutar kategorije robota. To su roboti koji odgajaju i uče djecu te oni koji se brinu za članove zajednice treće dobi. Konačno, osobito mladi pokušavaju stvoriti svoj prividni identitet na mreži, oblikujući svoju ikonu i definirajući svoj zamišljeni životopis.«

 

Zaključak

 

»Obrazovanje za izazove budućnosti onih čiji će radni vijek završiti u zadnjoj četvrtini ovog vijeka, nastaviti će kao pripadnici društva treće dobi, ne može se ostvariti strategijama koje promišljaju razdoblje od kojih desetak ili dvadeset godina. Trajno obrazovanje, koje će se morati protegnuti i na treću dob, bit će zaduženo da se obrazuje za radno mjesto ili uče nova znanja potrebna i u trećoj dobi. To postavlja pred formalno obrazovanje potpuno nove zahtjeve. Zbog eksplozije informacija, tijekom formalnog obrazovanja treba stvoriti osnovu za kritičko prihvaćanje novih informacija. To je moguće postići npr. maksimalnim poopćavanjem pojedinih područja znanja. I to moraju usvojiti svi. Međutim temeljito se izmijenila okolina u kojoj odrastaju obrazovanici tijekom procesa formalnog obrazovanja.« Nažalost ove misli su potpuno nepoznanica za one koji su osmislili CKR-u. Možda i zato što iza njih ne stoji moćni korporacijski interes.

 

Prof. Igor Čatić