Dječje igračke

Predstavljena knjiga Iris Biškupić Bašić

S kakvim su se igračkama igrali naši djedovi i roditelji možemo pogledati i u dijelu stalne postave Etnografskog muzeja u Zagrebu, a o tome svjedoči i vrsna edukativna monografija o povijesti igračaka u nas naslovljena „Zbirka dječjih igračaka i igara“ autorice dr. sc. Iris Biškupić Bašić, a knjiga je predstavljena i u Etnografskom muzeju u Splitu.

Višegodišnjim znanstvenim istraživanjem igračaka autorica dvojezičnog kataloga dr. sc. Iris Biškupić Bašić, obrađuje pojedine teme vezane uz dječje igračke i društvene dječje igre, a u drugome dijelu izdanja kataloški je pregled „Zbirke dječjih igračaka i igara“ bogato ilustriran fotografijama autora Matije Dronjića. Dizajn potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović. Riječ je o znanstvenom istraživanju, prvom opsežnijem na ovu temu, kojom se autorica bavi niz godina. Prethodno je u muzeju i priredila izložbu i pokrenula akciju sakupljanja igračaka s etnološkog aspekta vrijednih pažnje, pa se u zbirci danas nalazi osam stotina kompleta igračaka i igara. U knjizi se, uz opis pojedinih radova i kontekstualizaciju igračaka kroz povijest, mogu pronaći i dokumentarne fotografije djece iz prošlosti s pojedinačnim igračkama, fotografije dućana koje su te igračke prodavale, a izvor informacija za temu su i novine iz pojedinih razdoblja. 

Izložene igračke –  zipke , lutke, saonice, klepetaljke, modeli lovačkog i drugog oružja itd. prikazuju sve bogatstvo i raznolikost dječjih igračaka u nas. Na izložbi su prikazani predmeti specifični svojom izvornošću, rijetkošću, funkcijom i ljepotom, izrađivani od kraja 19. stoljeća u hrvatskim selima. Izložene su igračke koje su izrađivala djeca koristeći materijale iz prirode, ali i one koje su za njih radili njihovi ukućani nalazeći uzore u okolini. Ipak najbrojniji dio izloženih predmeta čine igračke koje su radili stanovnici pojedinih sela u organiziranim zadrugama, a za tržište, poput dječjih igračaka iz prigorskog sela Vidovca, Hrvatskog zagorja i Zelova u Dalmatinskoj zagori. Kroz ovu se cjelinu posjetiteljima pokušavaju približiti okolnosti života u ruralnim područjima Hrvatske krajem 19. i počekom 20. stoljeća, kada je prosječnom stanovniku kupnja igračaka predstavljala najčešće nedostižan luksuz.

Tvornice igračaka razvile su se pedesetih godina prošlog stoljeća, a najpoznatije su bile Biserka u Zagrebu, Jugoplastika u Splitu te 25. maj kod Labina. Plastične lutke su se, zbog svoje otpornosti, najduže zadržale na tržištu i neprekidno se usavršavaju. U Hrvatskoj je splitska tvornica 'Jugoplastika', uz ostale igračke, proizvodila i lutke. Imale su pokretljive udove i oči, dugu ili kratku kosu, a većinom i plastične cipelice na nogama. Iako su često plijenile pozornost djece, ipak je njihova odjeća tijekom igre bivala oštećena ili nedostatna, pa su za njih majke znale djeci plesti ili šivati odjeću, a i djevojčice su ponekad na malim dječjim šivaćim strojevima svladavale prve vještine šivanja. Povijest tvornice Biserka, primjerice, nikad nije sustavno obrađena, iako je u svoje vrijeme bila prva koja je izvan Amerike imala pravo na proizvodnju Walt Disney igračaka. Neki od poznatih likova koje su proizvodili bili su Miš Miki , Paško Patak, Pluton, Crvenkapica, Pinokio, Gargamel i drugi. Osim njih, proizvodili su se i mnogi drugi gumeni likovi, lopte i lutke, a poznati su bili i po izradi dječjih igara.

Nives Matijević