Ponosan sam na Rječnik polimerstva

Raditi u Hrvatskoj znači djelovati u nacionalnoj ligi. Tko želi više, ide u NBA ligu

 

 

Tribina na temu "Nova razredba i računalni razvoj tvari i materijala – polimeri i nepolimeri" bila je povod i prilika da, predavaču, profesoru Igoru Čatiću, umirovljenom profesoru na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, postavimo nekoliko pitanja.

• Molim Vas osvrnite se na sveučilišni život danas i kada ste vi započeli studirati?

– Počeo sam studirati pred 62 godine. Puno toga se promijenilo. Mi smo crtali rukom odnosno uz pomoć geometrijskog pribora na crtaćoj daski. Možda bi i u vrijeme računalnog crtanja bio koristan kolegij klasičnog crtanja. Profesori, mnogo od njih došli su iz prakse, bili su neprikosnoveni autoriteti. Nastava je bila 42 sata tjedno. Nismo imali puno nastavnih pomagala. Pišem iz iskustva. Počeo sam predavati 1974. Sve sam pisao i crtao rukom. Mogao sam pitati na ispitu vrlo komplicirane izvode. Godine 1986. imao sam uz pomoć HRT-a prva predavanja s pomoću video-filmova. Što su mi predavanja tijekom vremena bila tehnički opremljenija i suvremenija, uspjesi su na ispitima bili lošiji. Danas se smatra da je dovoljno naučiti ono što piše na Power Point Presentation. Potpuno krivo. U prezentaciji je moguće navesti samo naglaske. Ali kako nastavnik više ništa ne crta, ne crtaju ni budući inženjeri. Bilo bi dobro provesti jedno istraživanje. Odgovor, sve piše na internetu je potpuno pogrješan. Na najavljenom predavanju govorit ću o tome kako sam došao do složene kratice CADM (razvoj materijala s pomoću računala). Na pitanje što je to eng. materials ima više od 2 milijarde tekstova, a na hrvatskom za materijal više od 12 milijuna. Misli li netko da će to svladati netko tko tek uči o materijalima.

 

• Kojeg profesora se najradije sjećate iz Vaših studentskih dana?

Na dodiplomskom studiju odlučujuće je djelovao na mene prof. Niko Malešević. Profesor koji je došao iz prakse. Kao završeni klasičar, posvećivao je veliku pozornost preciznom nazivlju. Zašto osobno ustrajem na nazivlju zahvaljujem u veliko mjeri njemu. Žalosno je primjerice da neki, pa i nastavnici, ne razlikuje napuklinu i pukotinu ili rastezanje i razvlačenje. Posebno pamtim njegovu rečenicu u Metalima I (1954.). »Inženjer mora izabrati optimalni materijal za određeno rješenje.« Dakle svejedno je upotrijebi li se metal, plastika, drvo ili keramika. Ili čak kombinacija dva ili tri materijala. No, u mom razvoju odlučujuću ulogu od nastavnika FSB-a imao je prof. Aleksandar Đurašević i to na postdiplomskom studiju. Kod kojeg sam naučio sustavnosno misliti i planirati pokuse. Sustavnosno misliti znači misliti u smislu sustava. O sustavima se malo uči. Tijekom predavanja studentima 1. semestra iz Uvoda u tehniku, to je bila druga tema od njih pet. Barata se tri osnovna pojma: informacija, energija i materija i razlikuju se tri koncepta: hijerarhijski, funkcijski i strukturni. To mi je omogućilo da više od 250 postupaka injekcijskog prešanja (tlačnog lijevanja) svih tvari i materijala sažmem u jednu jedinu definiciju i jedan jedini model. Ali sam uspio ta znanja i spoznaje prenijeti i na druga područja. Tako sam dokazao da je hrvatski jezik samostalan sustav, koji pripada nadsustavu bosanskoga, crnogorskoga, hrvatskoga i srpskog jezika (1994.).

 

• Koji smjer i usmjerenje ste završili?

– Tada nije bilo toliko smjerova i usmjerenja, pa se smatram proizvodnim inženjerom.

 

• Koji predmet bi ste izdvojili kao najteži u vrijeme kad ste studirali?

– Nikada baš nisam bio jak u temeljnim predmetima. Po sjećanju, najteži su mi bili predmeti Nauk (nj. Lehre) o toplini i Nauk o fluidima. Međutim usprkos tome magistrirao sam i doktorirao na području termodinamike kalupa za injekcijsko prešanje. A važan dio mojih predavanja iz prerade polimera bila je reologija (fluidi).

 

• Jeste li sudjelovali u radu neke studentske udruge? Ako da, molim kratko nam opišite rad i projekte u udruzi.

– U to vrijeme nije bilo puno udruga, uglavnom su bile političke. Kako sam tijekom cijelog studija radio za alatničarsku radionicu mog oca, Štanca, kao konstruktor kalupa i ostalih alata te strojeva pretežno za preradu plastike, nisam se uključivao u rad tada postojećih udruga.

 

• Predavali ste najviše na proizvodnom strojarstvu. Koje prednosti smjera biste izdvojili i zašto bi preporučili studentima da upišu taj smjer?

– Napore svih stručnjaka, od konstruktora koji ne moraju biti strojari, brodari ili zrakoplovci, materijaličara, energetičara pa i visoko favoriziranih informatičara, itd. ostvaruju u realnom životu proizvodni stručnjaci. Tu je uloga proizvodnih inženjera nezamjenjiva.

 

• Koliko se dugo bavite polimerima?

– Obitelj Čatić ove godine slavi 100-u obljetnicu što se bavi alatničarstvom. Moj otac je 1931. načinio prvi kalup za preradu

popularnog bakelita (fenol-formaldehid) za potrebe današnjeg Elektro-kontakta. S polimerima, preciznije plastikom i gumom upoznao sam se 1951. kada sam počeo učiti alatničarski zanat u Tvornici računskih strojeva i nastavio u Elektrokontaktu. Kasnije sam nastavio konstruirati kalupe i strojeve za preradu plastike i kaučukovih smjesa u Štanci. Time sam se bavio praktički do kraja studija 1960. Išao sam i izvan Zagreba na isporuku kalupa.

 

• S kojim eminentnim stručnjacima svijetu ste surađivali?

– Prvi šef u svijetu bio mi je prof. P. Dubois, direktor Centre d'études des matières plastiques u Parizu 1964. Tamo sam bio 9 mjesci stipendist tog Centra. Osim u rješavanju zadataka Centra sudjelovao sam u radu sa studentima Ecole Nationale Supérieure des Arts et Metières (ESNAM). Dakle sa studentima sam radio i prije dolaska na FSB. U Centru sam intenzivno radio i s prof. M. Chatainom. No, odlučujući je bio prvi susret s prof. G. Mengesom 1967. Kada sam došao u njegov institut, on je u svojim predavanjima imao i rezultate mog prvoga stručnog rada, inače objavljenog u časopisu Strojarstvo. Ali koji je tijekom mog boravka u Parizu bio preveden na francuski i objavljen. U to vrijeme gotovo se nitko nije bavio elementima kalupa za preradu plastike. Prof. G. Menges mi je omogućio tijekom 1968. boravak od tri mjeseca na Lehrstuhl und Institut für Kunststoffverarbeitung (IKV), Aachen, kao stipendiste Deutscher Akademische Austauschdienst (DAAD). Zadovoljan mojim radom i poznavanjem planiranja pokusa i potrebnih analiza, ponovno sam došao u Institut, sada kao stipendista Zaklade Alexander von Humboldt gdje sam sedamdesetih godina boravio 14 mjeseci i doktorirao. Bio sam prvi diplomirani inženjer strojarstva iz Hrvatske.

Sada smo trojica.

 

• Kako ocjenjujete život i rad znanstvenika u Hrvatskoj i inozemstvu?

– Posudit ću se jednu usporedbu. Raditi u Hrvatskoj znači djelovati u nacionalnoj ligi. Tko želi više, ide u NBA ligu. Nekada se to pozitivno odrazi, neki i ne uspiju. Ja sam se uvijek dobro osjećao u nacionalnoj ligi. No, moj nastavnički rad prepoznao je i svijet. Do sada sam jedini dobitnik SPE International Education Award, Society of Plastics Engineers, Int., SAD (1998.) izvan SAD-a i Kanade. A dodijeljene su mislim do sada 33 nagrade.

 

• Kako bi ste pozicionirali naš Fakultet u odnosu na druge svjetske tehničke fakultete?

– Mi nismo svjesni avangardnosti FSB-a. Plastika se predavala 1936. Pod nazivom Nemetali 1948. Naše usmjerenje Prerada plastike i drva bilo je 1971. treće u Europi. Katedru za ljevarstvo imali smo 1967., 25 godina prije prve takve katedre u Velikoj Britaniji. A zbog njegovih tada vizionarskih pogleda koje je prenio na mene, prof. Aleksandar Đurašević bio je gostprofesor 1969. na IKV u Aachenu. Takvih primjera ima više. Jedno inozemno priznanje FSB-u. Već spomenuti prof. P. Dubois je u preporuci o stažu među ostalim napisao: »… Njegove originalne ideje svjedoče o njegovom odličnom obrazovanju strojarskog inženjera koje je stekao u svojoj zemlji«.

 

• Kažite nam nešto u Vašim drugim interesima, npr. jezikoslovstvu, filozofiji i glazbi (jazzu).

– Posebno sam ponosan na činjenicu da je na moju inicijativu 1973. potpisan sporazum o suradnji između današnjeg Instituta za jezik i jezikoslovlje i Društva za plastiku i gumu. Svi rječnici, a ima ih više, načinjeni su uz jezičnu podršku stručnjaka IHJJ-a. Preporučam svima da potraže riječi koje im nisu jasne u Rječniku polimerstva koji ima oko 12.500 hrvatskih, oko 22.000 engleskih i 28.000 njemačkih naziva (https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=rjecnik). Imam o jeziku oko 120 otisnutih naziva, bez raznih emisija, uključujući nekoliko znanstvenih radova. Slično je i na području filozofije gdje je najvažniji izvorni znanstveni rad Energy or Information iz 2010. Treba pridodati i da sam urednik zbornika Filozofija i tehnika (2002.). Što se tiče jazza, bio sam prvi kojem je 31. ožujka 1959. (bio sam još student) omogućeno da sastavi iz svojih ploča emisiju koja ide i danas pod nazivom Po vašem izboru. Specijalnost mi je bilo otkrivanje novih, u tom trenutku u ovoj sredini nepoznatih imena. Posebno vokalistica. Predstavio sam oko 30 novih imena. Najuspješnija mi je bila 1996. kada sam predstavio Diane Krall, Kurta Ellinga i Kevina Mahoganyja. Radio sam i za Radio Ljubljanu, gdje sam predstavio tada novi vokalni ansambl Swingle Singers. Pisao sam i jazz kritike.

 

• Bili ste sudionik osnivanja Povjerenstva za odnose s javnošću, možete li nam ukratko opisati kako je došlo do ideje njegova osnivanja i njegov rad u samim počecima?

– Ima jedna misao, najnepouzdaniji svjedoci su sveučilišni nastavnici. Ako nemaju nešto zabilježeno. Tada nije bilo još računala, a gdje su papiri??? Bilo kako bilo, 1979. bio sam tajnikom Organizacijskog odbora u povodu 60. Obljetnice osnivanja Tehničkih fakulteta, pa tako i FSB-a. Po završetku tog obilježavanja došao sam na zamisao da osnujemo, tada se to zvalo Komisiju za odnose s javnošću. Sve sam o tome izbrisao iz sjećanja. Osim činjenice da smo 1981. Organizirali ono što se danas zove Dani otvorenih vrata. Bilo je oko 120 posjetitelja. Taj sam odbor vodio do 1986.

 

• Molim Vas da u ukratko jednoj rečenici najavite tribinu i pozovete studente i nastavnike da dođu poslušati.

– Složenom kraticom CADM povezani su CAD i CAM u lanac, gdje, osobito na temelju nove razredbe materijala na polimere (plastika i guma samo su dio toga) i nepolimere je stvoreno novo istraživačko i inženjersko područje rada. Od posebno interesa je to za strojare koji stvarno povezuju cijeli lanac.

 

https://www.fsb.unizg.hr/?razgovor_s_dr_sc_igorom_caticem_profesor_emeritus