Pobjeda Karoline Vidović Krišto

Siniša Kovačić nije ispunio očekivanja

Karolina Vidović Krišto je 2015., sudski pobijedila partijsku komesarsku odluku Gorana Radmana o njezinom otkazu radnog odnosa. Pobijedila je sudskim procesom, vraćena na posao ali je bačena u zapećak HRT-a.

Karolina Vidović Krišto

Druga pobjeda Karoline Vidović Krišto je sadržana u  netom započetom procesu izmjene Etičkog kodeksa HRT-a, na čiju protuzakonitost, protuustavnost i kršenje međunarodnih povelja, ona ukazuje još od 2014. Siniša Kovačić najavljuje izmjene akta.  Hrvatsko novinarsko društvo Saše Lekovića, nakon dvije godine, u isto vrijeme protestira protiv posljedica nametnutog i nelegalnog Kodeksa, ali ga ne bi mijenjao! Hrvatski novinari i publicisti (HNIP) pod presjedanjem Katje Kušec, podržavaju promjene i naglašavaju da je Kodeks služio zastrašivanju novinara HRT i njihovo političko smicanje. Ostale pobjede KVK zahtijevale bi poduži popis, no nisu predmet ovoga teksta.

Najavom izmjena Radmanovog Etičkog kodeksa HRT-a, poraženi su i nekadašnji Goran Radman i sadašnji Siniša Kovačić, v. d. glavni ravnatelj, tek je sada, nakon što je Lekovićev HND podignuo prašinu zbog Sanje Mikleušević Pavić i Mirne Zidarić, pokrenuo izmjene protuustavnog Etičkog kodeksa HRT-a. U isto vrijeme, druga novinarska udruga, HNIP, je stubokom podržala izmjene Etičkog kodeksa.

Zašto Kovačić to nije učinio ranije? Cijela hrvatska javnost saznala je za protuustavnost i problematičnost  Etičkog kodeksa HRT-a jer je na njega upozorila Karolina Vidović Krišto još 2014. Goran Radman joj je zbog toga dao izvanredni otkaz, a u obranu joj je tada stao HHO, dio intelektualaca hrvatskih suverenista i nekoliko građanskih inicijativa. „Karolina Vidović Krišto bila je u pravu kada je ustvrdila da su Etički kodeks za novinare i kreativno osoblje i Opća pravila suprotna hrvatskom Ustavu i međunarodnim standardima ljudskih prava koja obuhvaćaju i pravo slobode govora, mišljenja i vjeroispovijesti", naglasio je Ivan Zvonimir Čičak na konferenciji za medije 5. siječnja 2015. To je potvrdila i naknadna sudska odluka.

Zašto se Siniša Kovačić svih ovih mjeseci svoga mandata oglušio na ovo i reagirao tek kada su u pomoć počeli cviliti  Leković, Mikleušević Pavić i Zidarić? Ne treba zaboraviti da ni Kovačić, ni Mikleušević Pavić, ni Zidarić nisu ni prstom makli kada je Karolina Vidović Krišto proganjana upravo jer je štitila prava novinara, ustavnost i zakonitost – a Zidarić je tada bila čak i predsjednica Etičkog povjerenstva HRT-a. Cijeli je slučaj ponovno bio u medijima kada je sud vratio Karolinu Vidović Krišto na posao i kada je pravomoćno presuđeno da je otkaz bio nezakonit te da nije nikoga vrijeđala – dapače, štitila je interese svih zaposlenika HRT-a – i pobijedila!

Što je pobjedama dobila Karolina Vidović Krišto osim moralne zadovoljštine? Unatoč povratku na posao, degradirana je ukidanjem emisije i programa koji je postavila na noge. Unatoč sudskim odlukama, poslovno je diskreditirana. Visoke kvalifikacije joj nisu pomogle. Dokazana borba za ljudska prava i profesiju, umjesto nagrada i priznanja donijela joj je profesionalno, latentno degradiranje. Razvidno je da njezina snažna osobnost i svjetonazorska nepokolebljivost nikako ne odgovaraju (kvazi)demokratskim dosezima društvenih mijena. Na odgovorne dužnosti HRT-a još uvijek lakše prolaze mediokriteti i podložnici svih vrsta i boja.

Tko je Karolina Vidović Krišto?Majka četvero djece, magistrica novinarstva, poliglot, urednica dokumentarnih filmova, dobitnica nagrade Global Ledarship, nositelj naslova Žena godine i Osoba godine 2012., pokretač međunarodnog programa Slika Hrvatske. Žena koja je javno, demokratskim sredstvima, ustala protiv podmetanja pedofilskih nastojanja u okvire hrvatskog školstva. Radman joj tada ukida emisiju i brutalno je degradira.

Pažljivijim istraživanjem manje poznatih činjenica može se nazrijeti bitan ali zapostavljen, potencijalni uzrok problema koje je doživjela Karolina Vidović Krišto. Tijekom natječaja za izbor ravnatelja HRT-a, 2010., ona se pojavila kao iznenađenje, osvojivši treće mjesto, odmah iza kandidata „ljevice i desnice“. Kako nitko nije uspijevao dobiti iznadpolovičnu većinu izborni proces je premošten konstantnim imenovanjem vršitelja dužnosti. Proces završava SDP-ovom, degradirajućom zakonskom izmjenom, koja otvara put za jedostrano imenovanje Gorana Radmana na funkciju glavnog ravnatelja, kojom je SDP zamijenio funkciju dotadašnje uprave. U činjenici da je demokratski poremetila bipolarnost izbornog procesa glavnih ljudi HRT-a, svojom nezavisnom kandidaturom i osvajanjem velikog broja glasova, valja tražiti začetke problema koje je u budućnosti doživjela. Također, već površnom istragom lako je zaključiti kako je njezina  osobna zasluga zaustavljanje pedofilskog nasrtaja na hrvatsko školstvo, kao i razotkrivanje neokomunističkog nasrtaja na HRT.

Izmjenama Zakona o HRT-u, 2012., Kukuriku koalicija je učinila besraman, nedemokratski iskorak unazad u procesu koliko toliko usuglašenog izbora vodstva HRT-a. Izbor je vraćen u ruke obične kvalificirane saborske većine a opću vlast komesarski stavio u ruke glavnog ravnatelja. Uzalud je EU dvostruko sugerirala kako je riječ o zakonu koji procese vraća na lošiju razinu. Milanović je sve ignorirao. Izbor Gorana Radmana na dužnost glavnog ravnatelja značio je otvoren pokušaj konačne jugoslavizacije društva u cjelini.  Radman je, vrlo precizno, poželio vraćanje u '70-e. Čak i Branko Vukšić, (Laburisti), blizak vladajućima, ocijenio je cijeli proces retrogradnim, partijskim i komesarskim. Ništa nije pomoglo. HDZ nije iskoristio međunarodne mogućnosti zaustavljanja procesa neokomunizma i veličanja totalitarizma. Nedostatak suverenističkog utjecaja u mainstream medijima, omogućio je Milanoviću i parlamentarnoj većini da vrlo lukavo i nekažnjeno, krše čitav niz hrvatskih i međunarodnih deklaracija.

Netom protekli parlamentarni izbori opet otvaraju mogućnost da HRT konačno počnemo slagati sukladno stanju u društvu, sukladno općim civilizacijskim vrijednostima i  standardima te sukladno nacionalnim interesima hrvatskog naroda. Nadam se da će kandidaturu za čelnu funkciju HRT-a istaknuti i Karolina Vidović Krišto. To vjerojatno ne će odgovarati zagovornicima dogovorne, političke i svjetonazorske  bipolarnosti. Ali će zasigurno odgovarati svim umjerenim, suverenistički/slobodarski orojentiranim državljanima RH.

Evaluacija budućih procesa, iz pozicija hrvatskog suverenizma/ slobodarstva, može započeti: Procesi na HRT-u se razvijaju sukladno nacionalnim interesima: 1.) ako se u program, prije središnjeg dnevnika ponovno postavi emisija „Hrvatski spomenar“ 2.) ako Karolina Vidović Krišto postane Glavna ravnateljica HRT-a.

Željko Maršić-Zenga