Hrvatski Fokus
Hrvatska

Uništeni naraštaji Josipa Grbelje

Lijevo ekstremno krilo hrvatske desnice

 
 
Vaš izvjestitelj i komentator, kao što sam Vas već upoznao, narušenog zdravlja, uz potrebnu medicinsku terapiju, obogaćen svim vitaminima i mineralima polako se prošetao do velike, redovito krcate, dvorane Vijenac na Kaptolu, gdje se uvijek može čuti samo Hrvatska istina i ništa drugo. Jedi dosta sirove brokule, savjetuje me jedan od mnogobrojnih prijatelja na samom ulazu u dvoranu. Pa nisam ja četnik, šaljivo mu odgovorim. Pa nisam ti to ni rekao. Ali rekao si mi da sam zec, a četnici su zečevi, kako ih je Milošević nazvao poslije Oluje. „Pobegli ste ko zečevi“.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/03/www.gkc-petrinja.hr_biblosam_slikekorica_unisteni_narastaj.jpg
Tihomir Dujmović predstavlja knjigu „Hrvatske novinarske tragedije“. Opet dugačak aplauz jednom od predstavljača Zlatku Hasanbegoviću i gošći Bruni Esih. Hrvatski novinari iz 40-ih godina su, što pobijeni, što suđeni, što natjerani u progonstvo, da bi Jugoslavija mogla živjeti. Baš onako kako je rekao Đilas. „Hrvatska vojska je pobijena da bi Jugoslavija mogla živjeti“. Jugoslavija, neprirodna, nenarodna, okupatorska, i zločinačka. Zar ne. Kao što se njihova imena nalaze u knjigama, pogledati i knjigu Josipa Grbelje „Uništeni naraštaj“, tako će na većem stupnju narodne slobode njihova imena biti otipkana i na zgradi Hrvatskog novinarskog društva, gdje je za njih ostavljeno dovoljno prostora. Na većem stupnju narodne slobode će biti obnovljeno i neljudski preorano groblje hrvatskim vojnicima iz 40-ih godina jer pravosuđe svih zemalja na svijetu kaže, da se ono što je nezakonito porušeno treba vratiti u prvobitno stanje. A sadašnji veliki bijeli križ na Mirogoju vidimo kao bijelu kvočku koja će na većem stupnju narodne slobode izleći preko 1000 malih bijelih križeva.
 
Zbog aktualnosti oko žalbenog postupka, hrvatskim generalima HVO-a i Herceg Bosne u HAAGU, u rukama mi je i primjerak Veleizdajničkih Mesićevih transkripata, koje sam, fotokopiravši ih iz Slobodne Dalmacije, dijelio i prodavao zajedno s knjigama, zbog čega sam imao velike neugodnosti nasred Trga bana Jelačića (policijsko privođenje) o čemu je izvijestio Večernji list, gdje sam predstavljen kao kamerad Nove hrvatske desnice.
 
Mladena Schwartza i njegovo pisano djelo, i domaće i inozemno, upoznao sam krajem 90-ih godina. U svom ULTIMATUMU objavljivao je i moje tekstove koji drugi nisu htjeli objaviti. Ocijenio sam da piše iz dna narodne duše i da je pravi biser u ne baš velikoj hrvatskoj penkalo kruni, koji se daleko najbolje zna perom boriti protiv svih oblika protuhrvatske mržnje i čarobnih izama: nacizma, fašizma, endehaizma, rasizama, ksenofobije itd., kojima se kao ideološkim batinama Hrvatima stalno maše nad glavom da puno ne pričaju i da šute jer su sićušni i grješni. Zbog njegovih rizičnih ocjena o fašizmu, nikada nisam ispunjavao niti potpisivao pristupnicu njegovoj stranci. Uz sve pohvale meni i mom pisanom djelu, on je zapisao i to, da ja stojim na lijevom krilu hrvatske desnice.
 
Ovo je još i dobro. Ne daj Bože biti na ekstremno lijevom krilu hrvatske desnice, u kojoj ulozi se našao Plenković, praveći saveze na nacionalnom nivou s ekstremnom ljevicom, četnikoliko svetosavskim Pupovcima, koji mu vode i kadrovsku i financijsku i druge politike, pored toliko Srba u Hrvatskoj, hrvatskih domoljuba, kojima je spomenuta ideologija i praksa potpuno strana. Protiv socijalne ljevice u nacionalnim okvirima ne možemo biti. Ljudožderski kapitalizam, kriminalnu privatizaciju, korupciju i nedostatak osjećaja za nevolje onih koji u tome ne znaju plivati nismo mogli očekivati u velikom zanosu stvaranja i krvave obrane RH 90-ih godina od velikosrpske agresije, kao finalnog projekta nacrtanog još prije 100 godina u Vukovim, Garašaninovim i sličnim kovčežićima.
 
„Zbog nedostatka osjećaja za nacionalno, hrvatski ljevičari-komunisti s petokrakama na čelu su sve svoje bitke izgubili a mnogi i svoje živote“ (Zdravko Tomac).
„Silna jugokomunistička literatura je 90-ih godina preko noći postala znanstveno smeće“ (Dušan Bilandžić).
„Prošlosti se stidim, sadašnjost mi je nikakva, a budućnost neizvjesna“ (Ivan Šibl).
Jugokomunist Miljenko Smoje, hrvatska i splitska sramota, proročki je izjavio: „Kurbini sinovi, imat će te vi još dosta posla s nama komunistima“. U Split je pozvao i Slobodana Miloševića da mu održi Velikosrpski miting, na kojem mitingu bi se on osjećao kao riba u vodi. I simpatični papa Franjo je ovih dana blagoslovio obljetnicu začetka Europske unije kojoj mnogi ne garantiraju budućnost, jer je nešto neprirodno anacionalno, slično neprirodnoj jugoslaviji. Možemo ga razumjeti zbog liberalnih poteza kojima pomaže grješnicima u crkvi, jer su svi ljudi zaista i grješna bića, no kako ga razumjeti kada za svetost našeg blaženika Alojzija Stepinca, traži i suglasnost Svetosavske srpske pravoslavne crkve, čiju suglasnost će dobiti o Svetom nikada.
 
Uz poznate moje stihove „Mussolini i četnička škola, Lijepu našu hoće pola pola“, zdravo narodno oko ima pravo posumnjati, da je mali Franjo kao etički Talijan u dalekoj Argentini, čuvši za ulazak talijanske vojske duboko u Hrvatsku, pjevušio pjesmicu:
Kiša pada Engleska propada,
vjetar piri Italija se širi.
Dao Bog da u Hrvatskoj više ne pukne ni jedna puška. Dao Bog da mirnim putem dođemo do potpune povijesne istine o našoj tragičnoj prošlosti. Dao Bog da u miru ljudski pokopamo žrtve jugokomunističkog genocida iz 1700 hudih jama (Josip Jurčević), a njih je prema Andriji Hebrangu oko 200.000. Dao Bog da Bruna Esih preuzme upravljanje našim glavnim gradom. Dao nam Bog mir. No, mira nema pod kapom nebeskom. Stari, novi i obnovljeni imperijalizmi ne miruju. „Situacija na Balkanu se zaoštrava“, kaže Putin u Moskvi gdje je primio srpskog premijera Vučića. Belo nam se piše, rekli bi crnci u Africi.
 

Žarko Marić

Povezane objave

Maceljske žrtve i njihovi potomci

hrvatski-fokus

SUPROTIVA – Čemu služe krivotvorine?

HF

Srbija mora osigurati medijske programe na manjinskim jezicima

HF

Koljačka poruka Srbina Radmila Grđića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više