„Neka nas ova manifestacija potakne na moralno i intelektualno obraćenje te promicanje kulture života“ – rekao je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u Splitu pri svečanom otvaranju međunarodne manifestacije „Dani kršćanske kulture“ koja se u organizaciji nakladne kuće Verbum održava trinaestu godinu za redom.
Jedanaestodnevni program otvoren je izložbom „Salon suvremene sakralne likovnosti – Split“ koji se po prvi put odvija u sklopu manifestacije a donosi pregled likovnog stvaralaštva i njegovih autora koji se u svom radu već godinama referiraju na pojam kršćanske sakralnosti, njih više od pedeset u prvoj godini održavanja Salona. „U ovo vrijeme izokrenutih vrijednosti, u svijetu medijskog spektakla ova priredba daje glas o drugoj Hrvatskoj, koja također postoji, živi i stvara“, kazao je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. Danas, više nego ikad, potrebno je kršćansku sakralnu sferu približiti svim oblicima likovnog izričaja kako bi umjetnici kroz vlastitu suvremenu likovnu praksu ostavili svoj odraz u prostoru traganja za svetim. Kada umjetničko djelo proizlazi iz vjere onda ono postaje molitva opredmećena umjetničkim izričajem, metajezikom koji se i doslovno može nazvati svetim razgovorom, sacra converzacione“!
Otvarajući izložbu prof. dr. sc. Branko Matulić je istaknuo kako svaki od sedamdeset izloženih radova predstavlja zdenac na koji su se naslonili umjetnici koji su ih stvarali, ali to su zdenci na koje se treba nasloniti i publika.
„U vizualnim komunikacijama, posebno slikarska djela, u tradiciji drevnih ikonopisa, nisu tek artefakti koji se gledaju i promatraju, već postaju istinski portal, odškrinuta 'rajska vrata' za prelazak na drugu stranu. Druga strana je ona mistična strana koja briše ljudski poimane strane i dimenzije, koja nije podložna našim svakodnevnim podjelama, strančarenju, podmetanjima, sitnim intrigama, nadmetanjima tko je bolji, veći, jači, uspješniji, bogatiji … Na toj strani svi smo jednaki ako smo suobličeni, kako je sveti Pavao rekao, sa slikom Sina njegova, Kristom. Možemo se mi truditi oslikavati i modelirati sve što nam padne napamet koristeći se svim svojim i tuđim intelektualnim kapacitetima u poigravanju s različitim sadržajima, formama i kompozicijama, ali ako smo pri tome u tami, ako na naše djelo ne padne svjetlo, sve oslikano i izmodelirano, svi artefakti ostaju u tami i štoviše, često postaju naša vlastita tamnica.
Da bi pronašli vlastiti put umjetničkog izričaja, razumno koristeći sva dostignuća suvremenog svijeta u kojemu bivstvujemo, budimo svjesni i nikada ne smetnimo s uma da suglasje likovnog sadržaja i formi u kojima se očitujemo, u sebi sadrži onaj intimni stvaralački žar koji je prosjev božanske stvaralačke ljubavi. Ako je nismo dotakli, ako nas nije podigla i bacila na tlo, ako se poput praoca Jakova nismo s njom noćima hrvali, u našem sakralnom likovnom stvaralaštvu neće se jasno zrcaliti stvaralačka Božja ljubav koja je neizmjerna i po kojoj se mičemo i jesmo, isključivo po kojoj nam je darovano stvarati umjetnička djela.
Stoga smo pozvani više nego ikada otvoriti se svjetlu, iznijeti na vidjelo naše radove, otvoriti se svijetu. Kad slijedimo taj poziv i naputak onda umjetnici preko svojih djela postaju svjetlost svijeta i sol zemlje“, piše prof.dr.sc. Branko Matulić u predgovoru kataloga.
U sklopu Salona suvremene sakralne likovnosti dodjeljuje se Velika nagrada Salona, a ove godine prema izboru Umjetničkog vijeća Salona u sastavu dr. sc. Branka Matulića, akademske kiparice Dijane Ive Sesartić i akademskog slikara Stjepana Ivaniševića odabrana su dva laureata: akademski kipar Kruno Bošnjak s radom 'Mesija' i akademski slikar Vladimir Meglić sa slikom 'Abrahamovi posjetitelji'.
U obrazloženju Umjetničkog vijeća za dodjelu nagrade Vladimitu Megliću stoji: „Slika pod nazivom 'Abrahamovi posjetitelji' snažan je i impresivan prizor koji u svojoj likovnosti sažima cijelu starozavjetnu priču u kojoj Abraham postaje dio Božjeg plana prepuštajući se Božjoj milosti. Vladimir Meglić odabirom teme i vlastitim likovnim rukopisom artificira svoj savez s Bogom kao vječnim nadahnućem i širi ga dalje. Na taj način slika postaje saveznik svima nama vezujući nas uz vječne biblijske teme kao polazište za razmišljanje i razgovor s trojstvenim Bogom.“
U obrazloženju dodjele nagrade akademskom kiparu Kruni Bošnjaku među ostalim stoji: „Skulptura Mesija… nastala na inspiraciji i sama pokreće spiralu nadahnuća i asocijacija o pomazaniku Božjemu. Uznosita desna ruka gordo drži nevidljivu partituru iz koje se forte fortissimo ori:…i čast!, i slava!, i moć!, u vijeke vjekova amen!, a lijeva nas ruka istovremeno prizemljuje, usporava, smiruje i piano pianissimo nam šapće glasom koji je nemoguće ne čuti kako nema ni časti, ni slave, a ponajmanje moći bez muke, bez nesebičnog davanja za druge, bez ljubavi. Kompozicija skulpture uskladila je prikaz dostojanstva veličanstvenog Mesije sa smirenošću i blagošću njegove ustrajne i nesebične nakane da nas u ljubavi privede sebi.“
Tijekom jedanaest dana trajanja u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku, program obilježit će obilježiti 70-ak kulturno javnih događaja – koncerata, izložbi, tribina, projekcija filmova, filmom "Šutnja" Martina Scorsesea bit će otvoren filmski dio programa, zatim predstava, muzejskih programa, predstavljanja knjiga i nosača zvuka s oko 1000 sudionika programa.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više