Po prvi put u povijesti „Rosneft” je započeo bušenje u epikontinentalnom pojasu istočnog Arktika. Bušotina Središnja Olginskaja najsjevernija je na šelfu: nalazi se na Arktiku, na 73. geografskoj širini, na jugozapadnoj obali Laptevskoga mora. Najbliže naselje – Khatanga – udaljena je 350 km, prosječna temperatura za vrijeme provođenja radova je ispod 26 stupnjeva Celzijevih. Unatoč nedostatku pomorskih luka i izuzetno kratkog razdoblja – samo dva mjeseca – kada je plovidba moguća, iz Arhangelska na udaljenost od 3,6 tisuća km prevezeno je više od 8 tisuća tona tereta. Tijekom cijele godine istraživačka postaja „Rosnefta” raspoređena u blizini mjesta bušenja prošle godine obavljala je pripremne radove.
Seizmička istraživanja provedena su u fantastično kratkom vremenu – za manje od godinu i pol od dana kada je „Rosneft” dobio licencu – otkrila su na šelfu Laptevskoga mora četiri puta više obećavajućih struktura nego što se očekivalo: 114 umjesto 28. Od 2014. do 2017. godine obujam seizmičkih istraživanja provedenih od strane „Rosnefta”, premašio je takve radove provedene tijekom prethodnih 30 godina. Središnja Olginskaja je istraživačka bušotina: njena svrha je potvrditi prisutnost nafte i plina te mora točno procijeniti količinu resursa.
Kako bi smanjili troškove u otežanim klimatskim uvjetima, bušenje u akvatoriju provodi se s obale; „Rosneft” je savladao tu tehnologiju na Sahalinu. Projektna dubina Središnje Olginskaje je do 5 km. Bitno je da bušenje provodi vlastita struktura „Rosnefta”, a ne druge (a pogotovo ne inozemne) uslužne tvrtke. Do 2021. „Rosneft” planira izbušiti četiri istraživačke bušotine u istočnom Arktiku, na na šelfu Laptevskoga mora, a osam bušotina u zapadnom Arktiku, na šelfovima Barentsova i Karskoga mora.
Sada „Rosneft” posjeduje 28 licenci na područja u Arktičkom pojasu s rezervama koje se procjenjuju na 34 milijardi tona ekvivalenta nafte. U posljednjih pet godina tvrtka je uložila u razvoj arktičkog šelfa oko 100 milijardi rubalja. U godinama 2017.-2021., te investicije će se povećati za 2,5 puta. Dakle, „Rosneft” ide ispred globalnoga trenda: prema predviđanjima investicijskih banaka, ulaganja u proizvodnju na šelfu nakon pada 2015-2016 godina vratit će se tek u 2019. Zahvaljujući naporima „Rosnefta” 2050. godine arkrički šelf osiguravat će 20-30 % ukupne domaće proizvodnje nafte. Razlog za ove aktivnosti, koja na razini praktičnoga rada znači težak i stalan podvig je transformacija (u uvjetima očiglednog neuspjeha ulaganja nade u „alternativnu energiju”) arktičkog pojasa, tog zadnjeg netaknutog skladišta nafte i plina, u glavnoga čimbenika u razvoju svjetske energetike, u ključ za budućnost čovječanstva.
U 2014. godini, glavni događaj za globalnu industriju nafte i plina bilo je otkriće ogromnog nalazišta „Pobjeda” u Karskomu moru, u zapadnom Arktiku – već tada je bilo jasno da je to samo početak kvalitativno novoga procesa. Nije slučajno Tillerson, trenutni američki državni tajnik, kao šef ExxonMobila 2015. godine, temeljem izvješća dobivenog tada detaljno potkrijepio tezu da je ruski Arktik glavna nada svjetske energetike. Otkriće novih rezervi nafte i plina, čak i u teškim uvjetima, čak i prije početka njihova velikog razvoja kvalitativno jača poziciju Rusije na svjetskim tržištima, a time i u suvremenoj politici, poboljšava kapitalizaciju zemlje i njenu stabilnost.
Zanimljivo je da je razvoj šelfa istočnog Arktika počeo ranije nego razvoj dijela ispred šelfa koji je jednostavniji s tehnološkog aspekta. Vjerojatno je razlog leži u prirodi vlasništva: posljednja licenca je dana, doduše najvećoj i djelotvornijoj, ali ipak privatnoj naftnoj tvrtki. A privatno vlasništvo u usporedbi s državnim daje mnogo manje mogućnosti za koncentriranje napora na ključnim strateškim pravcima. I, ma koliko je tom istom Lukoilu želja da se pojavi u ulozi „nacionalnog prvaka”, ne smijemo zaboraviti da po rezultatima iz 2016. godine više od trećine kapitalnih ulaganja te tvrtke išlo u inozemne projekte. Istodobno, više od 90% kapitalnih investicija „Rosnefta” ostvaruje se u Rusiji, što uklanja sva pitanja o tome zašto upravo ta tvrtka obavlja državni zadatak razvijanja nalazišta na arktičkomu šelfu. Predsjednik Vladimir Putin naglasio je važnost razvoja Arktika od strane državnih tvrtki: „Mi na arktičkom pojasu u moru još uvijek imamo ogromne količine neotvorenih zaliha. A polazeći od ogromne vrijednosti i važnosti tih rezervi ugljikovodika, upravo je tvrtkama u dominantnom državnom vlasništvu dopušteno obavljanje odgovarajućih radova. Tu prednost tvrtka „Rosneft”, naravno, treba iskoristiti na najbolji mogući način."
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više