Moćni lobiji i multinacionalke zalažu se za "pametnu poljoprivredu" koja će koristiti robotiku, kemikalije, biotehnologiju…
U utorak 28. ožujka 2017. u Bruxellesu je predstavljeno 10. izdanje Foruma za budućnost poljoprivrede (Forum for the Future of Agriculture / FFA koji od 2008. „doprinosi“ raspravama o poljoprivredi i okolišu)). Organizatori Foruma su „Syngenta,“ multinacionalna kemijska i agroindustrijska kompanija) i „European Landowners' Organization“ (ELO; „Europska organizacija zemljoposjednika“ koja zapravo lobira za velike europske zemljoposjednike) predstavili su svoj „poljoprivredni brend“ za koji tvrde da će biti odgovor novim izazovima poljoprivredne proizvodnje i okoliša. No, koalicija seljačkih poljoprivrednih proizvođača (članovi međunarodne organizacije La Via Campesina), brojne organizacije civilnog društva i građana negiraju ova neosnovana (lažna) rješenja u području agrobiznisa te su odaslali jasan apel i odlučnu poruku organizatorima i svim prisutnima na forumu: ova poljoprivreda nema budućnosti!
Svojom dobitnom frazom „tamo gdje se susreću poljoprivreda i okoliš“ Forum je ugostio uglednu skupinu govornika iz Europske unije, OECD-a, UN-a itd. zajedno s nevladinim organizacijama u području zaštite prirode te intelektualaca. Međutim, ovo je samo „fasada“ o javnoj, otvorenoj raspravi iza koje se zapravo krije političko lobiranje. Naime, upravo u vrijeme kada se raspravlja o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) Europske unije i o regulaciji određenih pesticida, najveći „igrači“ agrobiznisa moraju odmah djelovati kako bi zaštitili svoje interese. Stoga se oni predstavljaju kao pobornici protiv globalne gladi i kao „lideri“ odnosno kao glavni nositelji zaštite okoliša i prirode. Ipak, rješenje problema koje oni zagovaraju nije iskreno i točno, ono je pogrješno i lažno. Njihov odgovor sadašnjim i budućim izazovima poljoprivredne proizvodnje zapravo je konstantna i nepromijenjena 'litanija': povećanje produktivnosti na obradivim površinama uz primjenu visoke tehnologije i daljnjim smanjivanjem svih barijera, tj. prepreka slobodnoj trgovini.
Na jedno od najvažnijih pitanja: „Kako prehraniti 9 milijardi ljudi do 2050.?“ organizatori Foruma za budućnost poljoprivrede neprekidno ponavljaju mit o nedovoljnoj proizvodnji hrane kojom bi prehranili čovječanstvo. Međutim, prema svim podatcima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) mi već danas proizvodimo dovoljno hrane za prehranu 12 milijardi ljudi! Uzroci gladi i neishranjenosti najviše su izraženi kod ekstremno siromašnih – naročito u ruralnim zajednicama gdje živi oko 70 % ljudi koji danas gladuju, zatim zbog rasipanja / bacanja hrane (30 % globalne prozvodnje hrane danas se 'rasipa' prema podatcima FAO-a) te prenamjena poljoprivredno-obradivih površina u površine za proizvodnju biogoriva ili za potrebe industrijskih farmi (proizvodnja stočne hrane i/ili pašnjaci).
Moćni lobiji i multinacionalne korporacije zalažu se za „pametnu poljoprivredu“ koja će koristiti robotiku, kemikalije, biotehnologiju i specijalizacije. Oni ni sada ne doprinose prehrani čovječanstva koje gladuje; umjesto toga oni stvaraju još veću ovisnost proizvođača o multinacionalnim agroindustrijskim kompanijama. Agrobiznis u cjelosti ima negativan učinak na ljudsko zdravlje i okoliš, a nove tehnologije uzrokuju prevelika zaduženja (čitaj: dužničko ropstvo) malih poljoprivrednih proizvođača te ih jednostavno „izguraju“ iz poljoprivredne proizvodnje. No, to nije sve. Mi hranu danas tretiramo kao jednostavnu trgovačku robu na slobodnom tržištu što ima nesagledive posljedice i glavni je uzrok ruralnom osiromašenju i gubitka biološke raznolikosti. Prava bitka podjednako se vodi na Sjeveru i Jugu: borba / konkurencija između velikih i malih poljoprivrednih proizvođača je neravnopravna i uvijek je na štetu malih poljoprivrednika koji podnose glavni teret svih katastrofalnih posljedica ovog modela proizvodnje: smanjenje dohotka, nezaposlenost, nestajanje farmi, visoku zaduženost, špekulacije oko poljoprivrednih površina i prehrambenih proizvoda odn. hrane itd. U razdoblju od nešto više 30 godina Belgija je izgubila 63% svojih poljoprivrednih farmi – tjedno 43. Dakako, u najvećoj mjeri nestajale su male farme.
Poljoprivreda visoko ovisna o mehanizaciji, kemikalijama i međunarodnoj trgovini ne može nikako opstati bez uporabe fosilnih goriva. A „Syngenta“ sada tvrdi da se bori protiv negativnih utjecaja agrobiznisa u okolišu. Forum za budućnost poljoprivrede (FFA) 2016. je dijelio pčele svima prisutnima u svrhu promoviranja svojih inicijativa koje su sve osim transparentne. Kompanija „Syngenta“ vrlo vjerojatno je time htjela odvratiti pozornost sa svojeg agresivnog lobiranja u svrhu sprječavanja zabrane uporabe insekticida iz grupe neonikotinoida koji imaju kobne posljedice za sve oprašivače kao što su pčele i bumbari.
„Syngenta“ na svojoj internetskoj stranici tvrdi da protivljenje primjeni genetskog inženjeringa tj. genetski modificiranih organizama, umjetnih gnojiva i pesticida znači još veću potrošnju vode i zemlje. A to je sve netočno, jer već sada postoje učinkoviti načina rješavanja postojećih problema u agrarnoj proizvodnji.
Poljoprivreda kakvu nam nudi agrobiznis nije ništa novo, sve je dobro poznato i već viđeno. Agrobiznis jedino slijedi posve isti onaj put koji je prouzročio razaranje/opustošenje tla, smanjenje biološke raznolikosti, onečišćenje naših vodotokova i nestanak naših seljačkih farmi. Stvarna, autentična „pametna poljoprivreda“ trebala bi biti poljoprivreda budućnosti i morala bi se temeljiti na uzoru prirodnih ekosustava. Publikacija UN-ovog Posebnog izvjestitelja za pravo na hranu tvrdi da agroekologija može udvostručiti proizvodnju hrane u slijedećih 10 godina, ublažiti klimatske promjene, zaštititi vodne resurse te stvoriti nova radna mjesta u ruralnim područjima.
O našoj hrani i svakodnevnoj prehrani trebali bismo odlučivati mi sami i prema tome odrediti i regulirati poljoprivredne i prehrambene sustave. Prema tome, ne smijemo poljoprivrednu proizvodnju prepustiti slobodnom tržištu i „diktatu“ agrobiznisa. Jedino na ovaj način mi ćemo imati zdravu prehranu koja odgovara našim potrebama, hranu koja je proizvedena lokalno i na održiv način. „Stoga smo uvjereni da samo tako možemo ostvariti prehrambenu suverenost. Ne želimo da itko osim nas odlučuje o našoj hrani niti da nas truje. Oni su zainteresirani samo za ostvarivanje zarade. Njihov način poljoprivredne proizvodnje je 'pogrebno zvono' za male poljoprivrednike, potrošače i okoliš. I to pripada prošlosti. Mi želimo poslati jasnu poruku europskim i međunarodnim vodećim kreatorima politike. Oni moraju ograničiti utjecaj agrobiznisa i privatnih interesa i opredjeliti se za prijelaz na agroekološku proizvodnju.“
Izvor: La Via Campesina: „Stop Transnational Corporations! Unite against the FFA for the future of agriculture!“ (objavljeno 3. travnja 2017.)
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više