Hrvatski Fokus
Znanost

Svježe sirovo mlijeko sve traženije

Svjetski dan mlijeka obilježen je diljem svijeta 1. lipnja

 
 
Proizvođači mlijeka diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj suočavaju se s brojnim problemima, a jedan od njih je niska, preniska cijena mlijeka u odnosu na troškove proizvodnje. Iako su mnogi mali i srednji farmeri bili prisiljeni odustati od proizvodnje mlijeka, čini se da ipak ima nade i da se pojavljuje svijetlo na kraju tunela. Naime, u industrijski razvijenim državama sve više ljudi, tj. potrošača zahtijeva kvalitetnu domaću i svježu hranu, proizvedenu u najbližoj lokalnoj, ruralnoj zajednici.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/06/static1.businessinsider.com_image_5760675491058424008c8faa-480_img6861.jpg
Tako se kontinuirano povećava i broj ljudi koji zahtijevaju domaće, zdrave i svježe mliječne proizvode i svježe sirovo (ne pasterizirano, ne sterilizirano, ne homogenizirano) mlijeko. To je posebno važno za sve one koji vole „guštati“ u domaćoj, zdravoj i ukusnoj hrani, a svježe, sirovo mlijeko i mliječni proizvodi imaju specifičan okus i miris za razliku od istih proizvoda iz mliječne industrije čija sirovina dolazi iz golemih farmi mliječnih krava.
 
Svi osvješteni potrošači danas znaju da je mlijeko iz obiteljskih farmi mliječnih krava kvalitetnije, hranjivije i zdravije, osobito se to odnosi na mlijeko krava koje borave na paši i slobodno se kreću. Prirodna hrana krava jesu različite vrste trava, one su – travojedi. Mlijeko krava koje su na ispaši i pretežito se hrane travama bogatije je u sadržaju brojnih nutritivnih tvari, osobito se to odnosi na beta-karoten, vitamin E i zdrave masnoće, prvenstveno omega-3 masne kiseline, uključujući konjugiranu linolnu kiselinu.
 
U vremenu kada su suočavamo s klimatskim promjenama, uzgoj goveda na ispaši mnogo je prihvatljiviji i ima znatno manje negativne učinke u usporedbi s govedom na velikim farmama u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji – to dokazuju znanstvena istraživanja. Štoviše, goveda, pa tako i mliječne krave, hranjena pretežito kukuruzom i drugim žitaricama, te sojom, daje mlijeko lošije kvalitete. I ne samo to – goveda hranjena pretežito kukuruzom i drugim žitaricama žive u jednom obliku stalne upale organizma što znatno povećava rizik za pojavu infekcija i različitih bolesti. Hranidba goveda travama / ispaša goveda omogućuje izbjegavanje prehrane životinja s genetski modificiranim kukuruzom i sojom te rezidue herbicida glifosata u mlijeku i mliječnim proizvodima kao i u mesu. A gledamo li i etičnu stranu, krave su stvorene da pasu trave. Na taj način doprinose prirodnoj obnovi tla kao i održavanju prirodne, ekološke ravnoteže jer u tom uzgoju nema ovisnosti o kemijskim umjetnim gnojivima i pesticidima.
 
Goleme industrijske farme i mliječna industrija žele uništiti mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i takav zdrav način uzgoja krava i proizvodnje mlijeka. U Velikoj Britaniji, SAD-u i Kanadi na primjer, uspio se do sada održati manji broj malih i srednjih obiteljskih farmi mliječnih krava, a nadaju se da će uskoro doći do određenih pozitivnih promjena za domaću, lokalnu proizvodnju mlijeka. Prema podatcima, u 2007. bilo je 13.000 farmi mliječnih krava u Engleskoj i Walesu, a sada se njihov broj smanjio na 9.464 (The Guardian, 12. 3. 2017.), prvenstveno zbog niske cijene mlijeka. Gotovo 60 % od ukupnih svjetskih kalorija potječe od pšenice, riže i kukuruza, a to nije zdravo niti održivo. Zelena revolucija u poljoprivrednoj proizvodnji 1950-ih i 1960-ih godina prošlog stoljeća uvela je proizvodnju s visokim prinosima pšenice, riže te hibridnog kukuruza uz golemu primjenu umjetnih gnojiva i pesticida. Ove promjene bile su u samom početku od značaja zbog porasta proizvodnje i prinosa, prvenstveno u Aziji. No, zelena revolucija na globalnoj razini doprinijela je drastičnom smanjenju tipova žitarica u uzgoju. Nadalje, stotine vrsta jestivih biljaka gotovo su nestale iz uzgoja i prehrane, a njihovo mjesto zauzela je nekolicina visoko kaloričnih žitarica te soja.
 
Ipak, danas se stvari počinju mijenjati, iako polagano i postepeno: tako na primjer znanstvenici u znanstveno-istraživačkom centru u Maleziji nastoje vratiti u uzgoj stare biljne vrste koje su gotovo već zaboravljene te tako obnoviti tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju: „Raznolikost je najveća snaga poljoprivrede,“ istaknuo je Sayed Azam-Ali, direktor Centra „Crops for the Future“ („Biljne kulture za budućnost“).
 
Znanstveno-istraživački centar „Crops for the Future“ prvi je takav centar u svijetu koji je odan istraživanju i uzgoju podcijenjenih i zapostavljenih poljoprivrednih kultura, a nalazi se 45 km od Kuala Lumpura. „Ovisnost o tri žitarice (pšenica, kukuruz i riža) neodrživa je, osobito kada znamo da postoji 30.000 vrsta jestivih biljaka koje mogu osigurati prehrambenu sigurnost i neovisnost,“ izjavio je Azam-Ali za BioGraphic (7. 3. 2017.). Nažalost, poljoprivrednici danas u najvećoj mjeri uzgajaju pšenicu, rižu i kukuruz – za ljudsku i životinjsku prehranu; od početka 1900-ih nestalo je više od 75% genetske raznolikosti poljoprivrednih kultura, a sve zbog golemih površina monokultura. Takva homogena polja s jednom biljnom vrstom daleko više su podložna i osjetljivija na štetne učinke i posljedice suše, štetnika i bolesti.
 
„Zbog klimatskih promjena potrebne su promjene i u poljoprivrednoj proizvodnji: uzgoj kukuruza u Africi neprekidno se smanjuje, globalna proizvodnja pšenice smanjena je za 3%, jedino riža za sada pokazuje manju osjetljivost na nastale klimatske promjene,“ upozorava Deepak Ray, znanstvenik Sveučilišta Minnesota (Institute for the Environment / Institut za okoliš). Jedan od najvećih i najozbiljnijih problema intenzivnog industrijskog uzgoja domaćih životinja je prekomjerna uporaba antibiotika i drugih antimikrobnih sredstava, osobito u svrhu ubrzanja rasta te korištenje malih doza antibiotika u hrani i vodi za piće u svrhu sprječavanja pojave i širenja bolesti koje se javljaju u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji. Posljedica toga je otpornost mikroorganizama, prvenstveno bakterija na antibiotike što je danas globalni problem koji sve više predstavlja ne samo opasnost za zdravlje ljudi nego ugrožava i njihove živote.
 
O ovoj sve raširenijoj opasnosti diljem svijeta, pa tako i u Europskoj uniji, upozorili su početkom 2017. (22. 2. 2017.) Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) te Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Samo u EU godišnje umre oko 25.000 pacijenata zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike. U Kini na primjer, farmeri također mnogo koriste antibiotike u uzgoju domaćih životinja i to samoinicijativno, a lijekovi su jeftini i svima lako dostupni bez ograničenja. No, pored otpornosti bakterija na antibiotike, suočavamo se i sa otpornošću virusa, gljivica i parazita na protuvirusna, protugljivična, protumalarijska sredstva kao i s pojavom otpornosti crijevnih parazita na antihelmintike.
 
Upravo iz ovih naprijed navedenih najznačajnijih problema intenzivne poljoprivredne proizvodnje, uključujući intenzivno stočarstvo, odluka o konzumiranju svježeg, sirovog mlijeka i svježih mliječnih proizvoda te mesa goveda na ispaši prava je i ispravna za našu dobrobit i zdravlje, kao i za okoliš i dobrobit samih životinja. Potrošači se u industrijski razvijenim zemljama sve više povezuju s lokalnim poljoprivrednim proizvođačima, osobito s onima čije krave su na ispaši.
 
„American Grassfed Association / AGA,“ američka organizacija koja povezuje, tj. udružuje farmere u ovom načinu uzgoja i proizvodnje, a to je ispaša, usvojila je krajem 2016. određene standarde za životinje na ispaši kao i za njihove proizvode. Stoga svaki potrošač koji kupi proizvod s oznakom AGA certifikata može biti siguran da proizvod potječe od goveda na ispaši, a životinje garantirano nisu tretirane antibioticima i hormonima rasta. I u Velikoj Britaniji već se prodaju mlijeko, mliječni proizvodi i meso goveda za koje se certifikatom garantira da su životinje na ispaši 180 dana. A kada ispaše nema ili je nedovoljna iz bilo kojeg razloga, tada se životinje hrane kvalitetnim sijenom, sjenažom i silažom.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med. 

Povezani članci

Prema izgradnji modernoga i inovativnog sveučilišta

HF

Nova prijetnja prehrambenoj suverenosti

HF

Umro akademik Leo Klasinc

hrvatski-fokus

Staza željeznog doba Podunavlja

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...