Hrvatski Fokus
Kultura

Što uključuje kurikulna reforma

Predložene promjene moraju odgovoriti na stvarne potrebe obrazovnog sustava

 
 
Kurikulna reforma jedna je od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj će raditi velik broj stručnjaka i radnih skupina. Kako bi predložene promjene mogle odgovoriti na stvarne potrebe obrazovnog sustava, na kurikulnoj se reformi očekuje ključan doprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova. Što sve uključuje kurikulna reforma?
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/07/libcom.org_files_images_library_Education1.jpg
Cilj kurikulne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:
– Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.
– Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrjednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.
– Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.
 
Ova će dugoročna i dugotrajna promjena obuhvatiti i produljenje obveznog obrazovanja na devetogodišnju osnovnu školu, no promjene će biti uvođene stupnjevito, a u prvoj fazi obuhvaćaju:
– izradu kurikuluma svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja temeljenih na odgojno-obrazovnim ishodima;
– prijedlog novog sustava vrjednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima;
– sustavno osposobljavanje učitelja za primjenu novih kurikuluma i promjene u procesu poučavanja i učenja
– prijedlog načela i smjernica za izradu priručnika, udžbenika i drugih nastavnih pomagala te digitalizaciju istih i korištenje IKT-a u obrazovanju.
 
Saznajte više o osnovnim postavkama kurikularne reforme i na koje će se sve aspekte obrazovanja odnositi. Život i rad u suvremenom društvu brzih promjena i oštre konkurencije zahtijevaju novi tip znanja, vještina, vrijednosti i stavova, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, kreativnosti, rješavanja problema, razvoj kritičkog mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije moguće ostvariti kroz tradicionalni odgojno-obrazovni sustav koji funkcionira kao sredstvo prenošenja i orijentacije na činjenično znanje. Pomak u kurikulskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja. Za razliku od tradicionalnog pristupa s nastavnim planovima i programima, kurikulski pristup utemeljen na razvoju učeničkih kompetencija – kao cilja odgoja i obrazovanja, omogućio je niz prednosti. Tradicionalni sustav odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na nastavnim planovima i programima koje država donosi za osnovnu školu i za različite vrste srednjih škola. Nastavni planovi i programi predstavljaju zbir sadržaja primjeren razvojnoj dobi učenika, a u odgojno-obrazovnom i nastavnom procesu predstavljaju službene dokumente kojih se svaki učitelj i nastavnik treba pridržavati.
 
Sadržajna struktura definirana je po razredima, pa se i ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti odnose na razrede sastavljene od skupina učenika iste dobi. Odgojno-obrazovni rad u školi prema nastavnom planu i programu polazi od propisanih naputaka i zadanih sadržaja učiteljima i nastavnicima što će poučavati kako bi učenik razvio svoj intelektualni potencijal u razdoblju od jedne školske godine.
 
Nacionalni kurikul polazi od drukčijeg pitanja: što učenik određene dobi treba znati i može znati, koje vještine, sposobnosti i stavove treba i može razviti u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedne školske godine. Kurikulski pristup koji zamjenjuje prenošenje znanja razvojem kompetencija, standardiziran je na nacionalnoj razini, omogućuje mjerenje odgojno-obrazovnih postignuća na nacionalnoj razini, omogućuje vrjednovanje stvarno postignutih rezultata, a odgojno-obrazovnu politiku usmjerava na stalno unaprjeđivanje i poboljšanje sustava. Usmjerenost na učenička postignuća omogućuje učinkovitije vrjednovanje i kontrolu stvarne ostvarenosti postavljenih ciljeva na nacionalnoj razini (vanjsko vrjednovanje) i školskoj razini (unutarnje vrjednovanje i samovrjednovanje). Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje kao relevantne sastavnice.
 
Razvoj nacionalnoga kurikula orijentiranog na učeničke kompetencije predstavlja jedan od glavnih trendova kurikulumske politike u europskim zemljama i šire u svijetu. Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta, Europska unija definirala je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje:
– sporazumijevanje na materinskom jeziku
– sporazumijevanje na stranim jezicima
– matematička kompetencija i osnovne kompetencije u znanosti i tehnologiji
– digitalna kompetencija
– učiti kako učiti
– socijalna i građanska kompetencija
– inicijativnost i poduzetnost
– kulturna svijest i izražavanje.
 
Stjecanje znanja u smislu usvajanja brojnih činjenica i generalizacija samo po sebi nije dostatno čovjeku za život, pa opće obrazovanje podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih načina poučavanja onim odgojno-obrazovnim sadržajima koji su temelj za razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, duhovnih, tjelesnih i drugih znanja, vrijednosti, sposobnosti, praktičnih vještina i odlika osobnosti, prilagođenih razvojnoj dobi učenika i primjerenih učenikovim predznanjima i životnim iskustvima.
 
Nacionalni okvirni kurikul promiče nastavu usmjerenu na učenika. Ona podrazumijeva:
– prilagođivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i mogućnostima učenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog pojedinca odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja učenikove osobnosti
– planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne sadržaje i djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave uzimanje u obzir različitih stilova učenja učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito
– uvođenje primjerenih oblika i metoda poućavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktično djelovanje učenika
– uporabu primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti stvaranje ugodnoga razrednoga i školskog ozračja koje će održavati interes i motivaciju učenika za učenje te će učeniku pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnog poštivanja
– prepoznavanje i praćenje darovitih učenika i učenika s teškoćama u učenju i ponašanju
– pružanje pomoći učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostalih učenika za njihove potrebe, pomoć i suradnju.
 
Pomak u kurikulskom pristupu s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u metodama i oblicima rada. Napuštaju se isključivo tradicionalni načini učenja koji još uvijek prevladavaju u hrvatskim školama. U skladu s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o sustavima koji su otvoreni prema dijalogu, izboru i odlučivanju te omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja. Uvode se novi i aktualiziraju tradicionalni načini i oblici učenja. Riječ je o ovim metodama, oblicima i načinima rada: istraživačka nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, multimedijska nastava, bonus nastava, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmente korelacije, problemsko učenje, učenje u parovima (tandemsko učenje), učenje u skupinama.
 

Laslo Torma, dipl. el. ing., Zagreb

Povezane objave

Slojevitost motiva zatvorenih prozora i vrata Zrinke Moslavac

hrvatski-fokus

Stijeg slobode

HF

Povratak figurama u pokretu

hrvatski-fokus

Dvije obljetnice Jakše Fiamenga

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više