Sjeverni tok 2 = Pakt Merkel – Putin

Angela na sve način nastoji zaobići i osiromašiti države između Njemačke i Rusije

„Projekt Sjeverni tok 2 između ruskog Gazproma i njemačkih partnera krši načela Europske energetske unije“, stalno ponavlja nadležni potpredsjednik Europske Komisije Slovak Maroš Šefčovič. „Mi želimo postići to da energetska opskrba bude neovisnija o pojedinim isporučiteljima, a ne ovisnija.“ Komisija dovodi u pitanje i ekonomski smisao projekta. „Ipak je Sjeverni tok 1, unatoč hladnoj zimi, korišten samo 60 posto, što Gazprom naravno osporava.“ Tim projektom vrijednim 9,5 milijardi eura cilj je udvostručiti kapacitete prvog baltičkog plinovoda s aktualnih 55 na 110 milijardi kubičnih metara. Od 2019. kada bi plinovod trebao biti završen, do 80 posto ukupnog plina koje Rusija isporučuje Europskoj uniji, transportiralo bi se Baltičkim morem izravno u Njemačku. To znači da bi dosadašnje tranzitne rute, posebno one koje su išle preko Ukrajine, de facto postale suvišne. „Ukupna ravnoteža u Europskoj uniji bi se promijenila“, smatra Šefčovič. Otpor protiv Sjevernog toka 2 dolazi u prvom redu iz Poljske i Litve. Tu ništa nije promijenio ni kancelarkin posjet Poljskoj koji je upriličen proljetos.

Poljska stalno kritizira Sjeverni tok 2. Poljska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja spriječila je izravno sudjelovanje većeg broja tvrtki u Gazpromovom projektu, posrijedi su bili Wintershall, Engie, Uniper (bivši Eon), ÖMV i Shell. Nepovjerljivost prema projektu izražavaju i druge višegradske zemlje, Mađarska, Slovačka i Češka, kao i druge baltičke zemlje što je između ostalog motivirano strahom od Rusije. „Mi razumijemo bolje od drugih europskih država kako Rusija diše“, izjavila je estonska predsjednica Kersti Kaljulaid. „Rusija tim projektom želi ostvariti političke ciljeve. Kada bi to Moskva priznala, bio bi to početak za razumne razgovore o plinovodu.“

No zapravo je posrijedi mnogo više od paranoičnog straha od Rusije. Na kocki je i stabilnost Ukrajine. „Ako možemo osigurati da će Ukrajina ostati tranzitna zemlja za ruski plin i primati od toga odgovarajuće prihode, onda ne vidimo nikakav problem“, priopćeno je iz Komisije. Dosada je Ukrajina godišnje od tranzitnih pristojbi ubirala dvije milijarde dolara godišnje. U svakom slučaju ti bi se prihodi nakon 2019. mogli smanjiti, pa čak i da Sjeverni tok 2 ne bude izgrađen.

Da je Sjeverni tok 2 problem za Ukrajinu priznao je čak i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel u vrijeme kada je obnašao dužnost ministra gospodarstva i jasno zagovarao taj projekt, te predložio da se iznađe odgovarajuće rješenje. Slično se očitovala i Merkel koja je poručila da nevoljko podupire projekt zbog viših političkih razloga. A kako bi rješenje za Ukrajinu moglo izgledati, Berlin još uvijek nije precizirao. Gospodarske posljedice nova bi poveznica imala i za Slovačku koja je dosada od tranzitnih pristojbi zarađivala 800 milijuna dolara godišnje. Predstavnici projekta Sjeverni tok 2 stoga Slovaka Šefčoviča rado predstavljaju kao zagovornika slovačkih interesa. Ali nije baš tako jednostavno. On nije glavni kočničar projekta u Europskoj uniji. Internom debatom upravlja Junckerovo okruženje.

Može li Komisija blokirati Sjeverni tok 2, kao što je prije nekoliko godina spriječila zaobilaženje Ukrajine preko Južnog toka, posve je drugo pitanje. Europska komisija dugo je isticala da plinovod preko Baltika mora ispunjavati uvjete iz Trećeg paketa za unutarnje energetsko tržište. U tom bi slučaju, između ostalog, treća strana morala dobiti pristup plinovodu i Gazprom bi mogao nastupati samo ulozi isporučitelja plina, a ne i operatora – a to su neprihvatljivi uvjeti i za koncern i rusku vladu. U međuvremenu, Komisija je odustala i od te ideje. Paket se, priznaje Bruxelles, ne primjenjuje na Offshore projekte. Ali isto tako, plinovod se ne bi smio graditi u pravnom vakuumu, kao ni u prostoru na kojem se primjenjuje rusko pravo. Stoga Komisija sada planira izravno s Rusijom pregovarati o okvirnom sporazumu, za što mandat već ima. Rusija je na to očekivano reagirala suzdržano. Na sastanku u Astani održanom u lipnju Šefčovič je „brifirao“ ruskog ministra energetike Aleksandera Novaka. Ruski dogovor očekuje se tek nakon ljetne stanke. A kakav bi on mogao biti, već se sada može pretpostaviti. Ruska vlada – jednako kao i njemačka –argumentira da ne postoji pravni vakuum, i da se na Baltičkom moru, izvan teritorijalnih voda, vrijedi međunarodno pravo.

Njemačka se službeno još nije pozicionirala prema mandatu. Nekoliko drugih zemalja članica pozdravila je inicijativu na nedavnom susretu ministara energetike, među kojima je i Poljska. A to nije nužno bilo za očekivati s obzirom da je zemlja davanjem zelenog svjetla za pregovarački mandat odustala od svog temeljnog protivljenja. „Mi smo otvoreni, ali ćemo pomno pratiti kako će urediti mandat“, priopćili su poljski diplomati. „Najvažnije je da se u pregovorima riješi status Ukrajine.“

Poljska je svoju izjavu povezala s jasnim zahtjevom za obustavom postupka izdavanja dozvola koji je u tijeku. A to bi itekako zaboljelo operatore Sjevernog toka 2 jer bi se time ugrozio njihov ambiciozni vremenski okvir. Postupak izdavanja dozvola napreduje. Ministri energetike Europske unije po prvi put bi se intenzivno trebali baviti mandatom u listopadu. U Njemačkoj vladi tada bi se moglo nametnuti pitanje pravne osnove jer o tome ovisi pitanje mora li se o mandatu odlučiti jednoglasno ili običnom većinom, kao što smatra Komisija. „Ako Nijemci budu htjeli blokirati, onda će oni to s Francuzima i drugima ionako postići“, smatra Komisija. „No bi li to politički bilo pametno, drugo je pitanje.“

Vid Hinković