Hrvatski Fokus
Znanost

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (6)

STEM područje

 
 
Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Citat iz izjave: Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Izjava HAZU-a o praćenju provedbe reforme obrazovanja (27. svibnja 2015.)
Na skupu Global Education and Skills Forum (Dubai, 2014.) ustanovljen je zabrinjavajući pad interesa učenika za temeljne prirodoslovne znanosti i tehničke discipline te je zaključeno da sa STEM edukacijom (matematika, fizika, kemija, biologija, tehnika) treba započeti već u osnovnome obrazovanju. Pritom se treba držati ustanovljenoga i prokušanoga reda. Na primjer, u suvremenome prirodoslovlju, koje se bavi kvantitativnim razmatranjima prirodnih pojava, nužno je prvo savladati gradivo Matematike nakon čega slijede Fizika i Kemija. Znanja iz tih temeljnih disciplina zatim se primjenjuju u suvremenoj Biologiji, geoznanostima, medicini/zdravstvu, ekologiji i tako dalje. Uči se disciplinarno, a djeluje interdisciplinarno.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/07/www.gcds_.net_uploaded_About_GCDS_headmaster-articles_global-education-forum_Dubai_13328921923_688cee3609_10-24.jpg
Dosadašnje obrazovanje, temeljeno na navedenome načelu i postupno nadograđivano novim spoznajama, dovelo je do zapanjujućega razvoja znanosti, tehnologije i informatike pa je opasno uvoditi drugačiji pristup. Međutim, unutar pojedinih nastavnih predmeta treba uključiti zanimljive interdisciplinarne sadržaje, kao sintezu znanja iz pojedinih predmeta, a uvažavajući postignutu razinu znanja iz tih temeljnih disciplina. U skladu s time pojedine temeljne discipline ne smiju se uklopiti u zajednički predmet kao što bi to npr. moglo biti Prirodoslovlje. Međutim, uputno je Prirodoslovlje, kao predmet opisnoga karaktera, uključiti kao uvod prije nego što se započne s predavanjem gradiva Fizike i Kemije.
 
Citat iz Izjave: Skupina 23 akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2014.)
Slaven Barišić, Vladimir Bermanec, Andrej Dujella, Stjepan Gamulin, Ivan Gušić, Ksenofont Ilakovac, Nikola Kallay, Leo Klasinc, Frano Kršinić, Sibe Mardešić, Vladimir Paar, Josip Pečarić, Goran Pichler, Stanko Popović, Daniel Rukavina, Vlatko Silobrčić, Ivo Šlaus, Vitomir Šunjić, Marko Tadić, Franjo Tomić, Nenad Trinajstić, Dario Vretenar, Mladen Žinić
 
Školska nastava Matematike, Fizike, Kemije i Biologije kao temelja inženjerskih, medicinskih, biotehničkih, matematičkih, prirodoslovnih, informatičkih te u sve većoj mjeri i drugih struka mora biti adekvatno tretirana u Strategiji razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od ključnih čimbenika za razvoj gospodarstva i društva. Uloga tih temeljnih znanja treba biti adekvatno sagledana i ugrađena u strategiju razvoja obrazovanja kao uvjet za uspješnost Hrvatske na svjetskome tržištu rada i znanja, o kojemu će prioritetno ovisiti budući životni standard građana Republike Hrvatske.
 
Odustajanje od toga cilja vodilo bi Hrvatsku u zemlju slabo obrazovane i slabo plaćene radne snage. Zato se ne smije na brzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i nepromišljene promjene obrazovnoga sustava kao što su brza i nepripremljena promjena i izrada kurikula, nesvrsishodno mijenjanje postojećih udžbenika, brzoplete izmjene zakona i podzakonskih akata i slično. Pritom u obzir treba uzeti pozitivna iskustva školstva orijentiranoga na razvoj (na primjer u Njemačkoj, Austriji, Kini) kao i negativna iskustva školstva koje u nekim zemljama nije bilo dovoljno orijentirano na razvoj. Rasprave o reformi školstva trebaju se temeljiti na snazi i uvažavanju znanstvenih i stručnih argumenata.
 
Citat iz stručne recenzije: Fizički odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Primjedbe Vijeća Fizičkoga odsjeka na okruglome stolu o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme, posebice uz analizu očekivanih utjecaja na budući razvoj STEM područja u Hrvatskoj
 
Obrazložena je potreba pozornoga pristupanja organizacijskim promjenama u školama. Prilagodba CKR kurikula modelu izbornosti mogla bi predstavljati problem jer bi se u većini predmeta gradivo vjerojatno nastojalo redistribuirati prema nižim godinama, odnosno većina gradiva nastojala bi se smjestiti u prve dvije godine gimnazijskoga obrazovanja  (klasična "šuvarica"), što je oprobano loš model.
 
Jedan od argumenata CKR-a za uvođenje izbornosti jest bolje pripremanje učenika za njihov budući studij, međutim, njegovu opravdanost nije moguće procijeniti jer učenika za specifični studij prvenstveno pripremaju prikladno odabrani sadržaji predmeta, a ne mehaničko povećavanje satnice. Budući da u pripremi kurikulnih dokumenata nije postojala institucionalna komunikacija između Ekspertne radne skupine i visokih učilišta, smatramo da se ovaj argument CKR-a koristi neopravdano. Učenici općih gimnazija čine većinu gimnazijske populacije pa shodno tome predstavljaju i glavnu bazu za fakultete iz STEM područja. Trenutno se učenici opredjeljuju za upis na fakultet prilikom prijave ispita državne mature, odnosno na sredini 4. razreda, dok bi se modelom izbornosti prema CKR-u takva odluka trebala donijeti već nakon drugoga razreda srednje škole. Kod mlađih učenika očekujemo veću tendenciju bijega iz "težih" STEM područja u "lakše" predmete, što bi moglo znatno umanjiti upisnu bazu za fakultete iz STEM područja sa svim negativnim posljedicama za budući razvoj Hrvatske. Takav CKR-ov model izbornosti bio bi izvan svake kontrole.
 
Držimo da su ovdje posebno ugrožene manje sredine gdje bi, zbog malenoga broja učenika, prag od barem deset učenika za izvođenje pojedinoga modula iz STEM-a mogao dodatno potaknuti eliminaciju STEM modula iz sustava obrazovanja. Uz predloženi model izbornosti prema CKR-u vežu se brojna otvorena pitanja pa bismo predložili da se javna rasprava o njemu odgodi sve dok se ne provedu relevantne analize i projekcije kadrovskih i materijalnih mogućnosti škola, interesa učenika i potreba tržišta rada. 
 
Iz predloženoga CKR-a vidljivo je nerazumijevanje specifičnosti pojedinih predmeta koje proizlazi iz specifičnosti pojedinih znanstvenih područja. Smatramo da su manjkavosti predloženoga CKR-a barem dijelom uzrokovane sastavom Ekspertne radne skupine u kojoj su zastupljene gotovo isključivo društvene znanosti (pritom je čak troje od ukupno sedam članova zaposleno na istome institutu). Neosporno je da u reformu kurikula moraju biti uključeni i ostali stručnjaci koji imaju pregled trenutnoga stanja i budućih smjerova razvoja nekoga područja. Smatramo da bi opseg gradiva u svim predmetima trebalo smanjiti, ali taj postupak treba provesti u koordinaciji s predstavnicima poslodavaca (za strukovno školstvo) i visokim učilištima (za gimnazije).
Konačno, slobodni smo upozoriti da pojam "učenje" ne bi trebao biti potpuno protjeran iz sustava obrazovanja, posebno primarnoga i sekundarnoga.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Igor Anić HAZU i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nastavni predmet Priroda i društvotreba pripremiti učenika za nastavne sadržaje iz tri potpuno različita znanstvena područja i za čak sedam nastavnih predmeta prirodoslovnoga, društveno-humanističkoga i tehničko-informatičkoga područja. Predviđeno je da "na kraju drugoga odgojno-obrazovnoga ciklusa učenik spoznaje i vještine iz ovoga predmeta dalje nadograđuje u nastavnim predmetima Priroda, Geografija, Povijest i Tehnička kultura, a u trećemu ciklusu i u Biologiji, Fizici i Kemiji“. Već je u tome vidljiv temeljni nedostatak predloženoga kurikula: opširnost i složenost gradiva umjesto deklariranoga rasterećenja učenika i pojednostavljenja gradiva.
 
Analizom odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta, koncepata u organizaciji kurikula te odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i konceptima, ova se ocjena potvrđuje. Da ne znamo o čemu se radi, pomislili bismo da je riječ o ishodima učenja nekoga programa interdisciplinarnoga sveučilišnog studija. Tako se u popisu odgojno-obrazovnih ciljeva nastavnoga predmeta Priroda i društvoza niže razrede osnovne škole navodi kako će učenik:
– razvijati istraživačke kompetencije važne za spoznavanje svijeta oko sebe i kompetencije za cjeloživotno učenje te prepoznati mogućnosti primjene znanstvenih spoznaja u svakodnevnome životu i različitim djelatnostima
– razumjeti svoj rast i razvoj u interakciji s drugima i prirodom, razvijati integritet, osobni i nacionalni identitet, oblikujući pozitivan odnos prema sebi, drugima, prirodi i društvu kao cjelini
– poštivati i uvažavati različitosti, poznavati svoja i uvažavati prava drugih, razvijati odgovornost i empatiju prema okruženju te kritički promišljati o pitanjima iz svakodnevnog života (društvenim, etičkim, ekološkim i slično) itd.
 
Ovdje ima pretjerivanja u ishodima učenja. Primjerice, učenik objašnjava načela znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka gdje se, između ostaloga, navodi: "Prepoznaje osnovne principe znanosti uočavajući da znanstvene teorije objašnjavaju prirodne pojave i procese na temelju činjenica koje su prošle brojne provjere te da one nisu konačne i mogu se mijenjati u svjetlu novih činjenica. ". U preporukama za ostvarivanje ovoga ishoda učenja piše: "mogući primjeri: teorije razvoja života na Zemlji, teorija nastanka svemira…)" ili "objašnjava odnos znanosti, tehnologije i društvenoga napretka" kao da je riječ o znanstvenome teoretičaru, a ne o djetetu u šestome razredu osnovne škole!
 
Temeljni nedostatak predloženih kurikula jest opširnost i složenost gradiva. I dalje se nastoji opširnim ishodima učenja i njihovom razradom opteretiti učenika mnoštvom informacija. Mišljenja sam kako bi se pravi učinak postigao kada bi se sada, nakon ovoga prijedloga kurikula, obvezalo autore rasteretiti ga za jednu trećinu. 
   
Citat iz stručne recenzije: mr. sc. Nenad Bakić Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), Zagreb 
Iskustva IRIM-a: Kako zaobići formalni sustav i brzo, a radikalno potaknuti digitalnu pismenost i kreativnost? Cjelovita kurikularna reforma imala je ideološku dimenziju – s kojom se možemo i ne moramo slagati, ali svi moramo razumjeti da u društvu ima i onih koji misle drugačije pa je u pitanju djece važno imati konsenzus makar to značilo i ograničavanje dosega reforme, koja je bila i u odabiru tima snažno politički usmjerena, što nije moglo dovesti do konsenzusa. Veći je problem pak potpuno nerazumijevanje vodstva reforme u tome što ona u stvari jest.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Vladimir Bermanec HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kurikul predmeta Priroda potrebno je nadopuniti pojmovima iz astronomije, geologije i prirodne geografije. Bez ovih znanja nije moguće danas razumjeti pojam evolucije i promjena u prirodi. Tako se i neki pojmovi pretvaraju u demagogiju. Novi kurikuli trebali bi ispraviti, a ne cementirati loše iz prethodnoga sustava.
 
Moje je stajalište da strateški dokumenti moraju biti, bez obzira na važnost i širinu, kratki i jasni. Kratki jer služe kao podloga za razradu, a jasni da ih može razumjeti, pratiti i provoditi najširi krug zainteresiranih. Ovakav dokument CKR-a nerazumljiv je mnogima, pa i meni, zahtijeva mnogo vremena, ali i čitanje i proučavanje brojnih drugih dokumenata, koji su također vrlo opsežno pisani! Ovaj prijedlog kurikula Geografije ostavlja dojam da je preopširan u odnosu prema nekim drugima, npr. Kemiji.
 
Danas studenti Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i Učiteljske akademije ne slušaju gotovo ništa od potrebnih predznanja iz geologije. To je već dovelo do nedovoljne upućenosti nastavnika u sadržaje koje bi trebali predavati. Stoga bi ove sadržaje trebalo izdvojiti u  predmet koji se zove Geologija i mineralogija s opterećenjem od barem jednoga sata tjedno u jednome polugodištu  6. razreda osnovne škole i jednoga sata tjedno u 1. razredu srednje škole. Za to je potrebno nastaviti s dosadašnjom izobrazbom studenata nastavničkoga smjera geologije i geografije ili započeti izobrazbu profesora geologije. Ovakav CKR može rezultirati znatno lošijim rezultatima nego sada, a učitelja svesti na birokrata koji neće imati vremena za bilo što drugo osim za pisanje ocjena.
 
Citat iz stručne recenzije: Željko Bošnjak, prof. Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb
I uz najbolji, najsavršeniji i najbogatiji e-udžbenik nužno su potrebni i tiskani materijali. O udžbenicima niti riječi u ovoj "reformi".
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Leo Budin HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Kurikulnu reformu treba osmisliti i provesti projektno te ustrojiti Savjet za provođenje projekta. Poslovi koji slijede kudikamo nadmašuju mogućnosti i kompetencije Ekspertne radne skupine. Zbog toga je potrebno sljedeće: daljnji posao na preobrazbi obrazovnoga sustava treba organizirati projektno (što je i pretpostavka za uporabu sredstava iz europskih fondova). Na razini Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta odnosno na razini Vlade Republike Hrvatske treba osnovati Savjet za provođenje projekta cjelovite kurikulne reforme (sastavljen od predstavnika sveučilišta, obrazovnih institucija, gospodarstva i agencija), a po potrebi treba osnovati koordinacijske radne skupine za pojedina obrazovna područja koje bi obavljale stručnu i znanstvenu recenziju i usklađivanje predmetnih i međupredmetnih kurikula.
         
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Ladislav Čaklović Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Neke obrazovne jedinice imaju nedostatke koji zadiru u nerazumijevanje strukture matematičkih modela.    
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Zlatko Drmač Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Misli li netko uistinu da je moguće i da danas uistinu ima smisla popunjavanjem obrazaca i tablica s unaprijed zadanom strukturom, propisanom listom poželjnih i nepoželjnih glagola, definiranim razinama usvojenosti s razrađenim detaljima za svaki ishod te primjerima zadataka, trasirati obrazovanje za učenika koji će upisati fakultet iz nekoga od STEM područja za petnaest godina od danas?! Istraživač s instituta iz industrijskoga sektora poručio nam je da se ne fokusiramo na obrazovanje kadrova za njihove potrebe danas jer oni ne mogu sa sigurnošću reći ni koja će znanja trebati za godinu dana. Na fundamentalna znanja koja razvijamo i prenosimo svojim studentima moramo biti u stanju promptno nadograditi nova, specifična, u skladu s razvojem u pojedinoj struci i potrebama u industriji koja, da bi opstala, mora pratiti razvoj znanosti i tehnologije.
 
Opsjednutost obrascima, pravilima, uniformizacijom i standardizacijom držim pogrešnom i štetnom, posebno u nastavi Matematike. Sve se nastoji propisati i normirati. Tako dolazimo do apsurdne situacije da se dinamični procesi obrazovanja i znanstvenih istraživanja u STEM područjima 21. stoljeća nastoje do najsitnijih detalja planirati godinama unaprijed i to koristeći isti obrazac za svih 29 predmeta – od Latinskog i Grčkog jezika do Matematike i Fizike. Formu propisuje netko tko u konkretnoj struci na koju se primjenjuje nema nikakve kompetencije. Nejasna su mi razmišljanja onih koji su tako odabrali ekspertnu skupinu, posebno s obzirom na istaknutu važnost STEM područja. Improvizacija je unaprijed osuđena na propast.
  
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Tihomir Engelsfeld, prof. V. gimnazija, Zagreb
Smatram da u Ekspertnoj radnoj skupini moraju biti zastupljeni i stručnjaci iz STEM područja, koji će usmjeravati daljnji tijek reforme. Ističem da su opće gimnazije prevladavajući izvor budućih studenata STEM područja. Smatram da je najveći problem pogrešno postavljen koncept modula koji bi mogao utjecati na smanjenje mogućnosti izbora nastavnih predmeta iz STEM područja, a posebno Fizike, Kemije i Biologije. Ovdje naglašavam da većina učenika odabire fakultet tek u četvrtome razredu kada je prekasno za promjenu modula. Ovu sam tvrdnju godinama provjeravao u osobnome razgovoru s maturantima. U kurikulu za strukovno obrazovanje napravljen je niz fatalnih pogrešaka. To znači da tehničke škole više neće omogućiti učeniku da se pripremi za studij na tehničkim fakultetima, što je svojevrstan apsurd.  Predloženi kurikulni dokument zahtijeva znatne izmjene i dorade.
 
Citat iz stručne recenzije: Tomislav Faist, učitelj Osnovna škola Posavski Bregi
Već se niz godina radi na reformama školskoga sustava, no od uvođenja praktičnih radova – čime je HNOS znatno unaprijedio i obogatio nastavu Tehničke kulture – znatnijih poboljšanja nema. Uz to se neki elementi prenose iz dokumenata jedne reforme u dokumente druge, a kao da se gubi iz vida prioritet koji je propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članak 4.): „jednakost obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima“.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Stanislav Frančišković Bilinski Institut Ruđer Bošković, Zagreb
U opisu nastavnoga predmeta Geografija u CKR-u kao da se ni u jednome od njegovih dijelova ne spominje niti jedan od geoloških sadržaja! Na primjer, nigdje se ne navodi da bi učenici trebali učiti o nastanku i položaju Zemlje u svemiru, geološkim razdobljima, građi Zemlje, vrstama stijena, mineralima, rudama, silama koje oblikuju reljef i tako dalje. Izostavljanjem spominjanja geoloških sadržaja već u uvodnome dijelu, u opisu predmeta, može se shvatiti da su autorima kurikula ovi sadržaji posve sporedni. Niti u ciljevima se geološki sadržaji uopće ne spominju. Stoga smatram da se geološki sadržaji i ciljevi kao ključna komponenta prirodne geografije moraju uključiti u kurikul Geografije.
 
Citat iz stručne recenzije: doc. dr. sc. Matko Glunčić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kvantitativnom analizom pokazano je da će prijedlog gimnazijskoga kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Iznesenim modelom izbornosti prema kurikulu se u nepovoljan položaj dovode učenici iz manjih gradova i manjih gimnazija te se zanemaruje važnost i specifičnost STEM područja koje je ključno za znanstveno-tehnološki razvoj Hrvatske.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Mislav Grgić prof. dr. sc. Davor Petrinović Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Potreba uvođenja obveznoga predmeta Informatikaod početka školovanja i preporuke za njegovo sadržajno oblikovanje više su puta javno isticali i akademska zajednica i strukovne udruge i dio prosvjetnih djelatnika. Predloženi program Tehničke kulture, u obliku u kojemu je sastavljen u CKR-u, sveobuhvatan je, ali već na prvi pogled vidljivo je da obuhvaća previše sadržaja i svemu daje jednaku pozornost. On je sastavljen kao da srednja škola uopće ne postoji – kao da učenici završenih osmih razreda osnovne škole odmah upisuju fakultete. 
 
Smatramo da je ionako zahtjevnu ulogu učitelja potrebno zadržati na razini osmišljavanja poticajnih i kreativnih zadataka te na njihovome neprekidnom stručnom usavršavanju za rad s učenicima uz primjenu napredne tehnologije. Davanje slobode učiteljima u izboru metoda poučavanja, nastavnih materijala i u djelomičnome kreiranju sadržaja načelno je pozitivna mjera, posebno za snalažljive i ambiciozne učitelje sa zapaženim rezultatima u primjeni takvih nekonvencionalnih pristupa u radu s učenicima. Međutim, kao što je učitelj potpora učeniku u usvajanju znanja i vještina, na jednak način kurikulni dokumenti moraju biti potpora učitelju u njegovu radu s učenicima. Zato smatramo da je, uz uvažavanje slobodnoga izbora učitelja, kurikulnim ili popratnim dokumentima svejedno potrebno izraditi preporuke za izbor nastavnih materijala i drugih izvora informacija. Te će preporuke manje snalažljivi nastavnici moći koristiti kao okosnicu za izvedbu nastave, a ambiciozni i snalažljiviji kao osnovu koju će dopunjavati vlastitim izborom.    
 
Citat iz stručne recenzije: Antonija Horvatek, učiteljica Osnovna škola Josipa Badalića, Graberje Ivanićko
Vezano uz prijedloge kurikula, često se čuje da će udžbenici postati sporedni ili nevažni te da će učitelj sam kreirati sve potrebne materijale. Zahvaljujem na tako ogromnome povjerenju u sposobnost i predanost učitelja, međutim, takva razmišljanja smatram opasnima i nerealnima. Opasnima jer učitelj ne može napraviti toliko zadataka, materijala i svega ostaloga koliko nam se sada svima nudi kroz zajedničke udžbenike, a koji pomažu povećanju kvalitete nastave.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Bojan Jerbić Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Samo djelomično kurikul ispunjava ciljeve. S druge strane, predloženi su nepotrebni ili pak neprimjereni sadržaji. Povezanost Tehničke kulture s drugim područjima i predmetima iskazana je na neprimjeren način. Glavne poveznice s Fizikom, Matematikom, Informatikom, Biologijom i Kemijom samo su površno navedene, ali ne i artikulirane kroz dodirne sadržaje.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Ignac Lovrek HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Slobodan sam sugerirati da se uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije čim više riješi međupredmetno kako bi bila dostupna svim učenicima, a izborni predmet Informatika u većoj mjeri usmjeri na domenu Računalno razmišljanje i programiranje.
 
Citat iz stručne recenzije: Sanja Lukić, prof. Osnovna škola Malešnica, Zagreb
U ovoj nedorečenoj i konfuznoj zbrci ishoda, prijedloga i savjeta bojim se da će mnogim učiteljima Kemije, osobito početnicima, ovaj dokument predstavljati problem. Ne zato što se boje autonomije ili zato što nemaju znanja, nego zato što duboko u sebi znaju da su stvari krivo i (u najmanju ruku nespretno) postavljene.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. emer. Josip Markovac Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu
Reforma koja pretendira biti kurikulna reforma nastavnoga predmeta ne smije se svoditi isključivo na takozvane ishode. Budući da predložena reforma čini upravo to, ona nije ni kurikulna ni cjelovita.CKR se predstavlja vrlo upitnim prijedlozima, barem što se tiče početne nastave Matematike. Nažalost, u razradi ishoda ne navode se bitna obilježja učeničkih postignuća kao što su: znanje, shvaćanje, zaključivanje i razumijevanje matematičkih sadržaja. Ovako iskazana razrada ishoda nema nikakve svrhe. CKR nije, nažalost, iskoristio priliku da program početne nastave Matematike barem malo poboljša i osuvremeni.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U vezi nastavka reforme obrazovanja moje je stajalište sljedeće: reformu treba nastaviti i to tako da se kao prvi korak u postojećoj konfiguraciji škole osuvremene nastavni programi (koji su nastali u 90-im godinama 20. stoljeća). Pritom treba voditi računa o ukupnome opterećenju učenika.
 
Citat iz stručne recenzije: Dalibor Perković, prof. Zdravstveno veleučilište, Zagreb
Umjesto da posao izrade novih programa posluži kao poligon za raspravu o tome kakvu Fiziku želimo, sve se svelo na grčevito popunjavanje i korigiranje tablice koja nam je nametnuta bez konkretne argumentacije i uvida u suvislu motivaciju te čija je korisnost, najblaže rečeno, upitna. Uzalud činjenica da je na reformi radilo nekoliko stotina stručnjaka kada ih se u ključnoj stvari – kako sve to skupa treba izgledati – uopće nije ništa pitalo nego su, umjesto toga, poslužili samo kao popunjivači tablica.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Stanko Popović HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Postoje ozbiljne indicije da predloženi kurikuli imaju brojne stručne, znanstvene i pedagoške nedostatke, da su u ideologiziranome ozračju i u praksi neprovedivi te da su rađeni s nezadovoljavajućim odnosom prema STEM području. U sastavu Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme nema niti jednoga svjetski prepoznatljivog znanstvenika iz područja matematike, fizike, kemije, biologije i geologije kao niti jednoga školskog nastavnika iz tih područja. Nema ni jednoga vrhunskog znanstvenika iz društveno-humanističkoga područja ni umjetnika. Da, reforma školstva je potrebna, u tome se svi slažu. Ali kakva reforma?
 
Citat iz stručne recenzije: doc. dr. sc. Mirko RuščićPrirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu 
Iz cjelokupnoga kurikula može se iščitati da je termin „prirodoznanstveni svjetonazor“ zapravo istoznačan „materijalističkome svjetonazoru“, koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni, sukob između prirodoznanstvenoga (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa – sukob koji u stvarnosti ne postoji, odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju nego nadopunjuju.
 
Citat iz stručne recenzije: Dubravka Salopek Weber, prof. Osnovna škola Mate Lovraka i Osnovna škola Horvati, Zagreb
Izjave da rad na tabletu potiče kritičko razmišljanje, poboljšava usvajanje znanja i razvija ljubav prema učenju i STEM području nisu ničim dokazane. Upravo suprotno, dokazano je da velika ulaganja u informatizaciju škola znače stagnaciju na PISA testovima koji mjere ono najvažnije – znanje učenika. Jedna od zadnjih studija koje su to potvrdile jest OECD-ova studija Students, Computers and Learning, Making the connection.
 
U prezentacijama CKR-a postoji ozbiljan nedostatak kritičkoga stava. Analiziraju se nevažni detalji, a ne cjelina i mogućnost provedbe svega što je zamišljeno. Autori kurikula za Fiziku javno su izjavili da su većinu vremena potrošili na ispisivanje obrazovnih ishoda te da nisu imali vremena osmisliti taj kurikul kako treba. Navodno da se ovako pišu kurikuli u Australiji, međutim, taj je kurikul još u fazi ispitivanja i postoje njegove jake kritike. Zašto smo kopirali kurikul zemlje koja nam kulturološki ne pripada i radimo kurikule s hiperproduciranim navođenjem obrazovnih ishoda kakvi ne postoje ni u jednoj europskoj zemlji?
 
Ekspertna radna skupina (ERS) na čelu s voditeljem odgovorna je za konceptualno i metodološko određenje CKR-a i strukturiranje procesa reforme. Iz toga se može zaključiti da su ideje da se obrazovni ishodi navode upravo ovako i da se gradivo dijeli na domene/koncepte potekle od članova ERS-a, koji većinom nemaju iskustva u radu u (osnovnoj) školi ili je ono zanemarivo! Obrazovna nam reforma treba, sustav je zastario i neučinkovit, ali na ovaj se način neće promijeniti na bolje.
                   
Citat iz stručne recenzije: Igor Šarić, prof. Geodetska tehnička škola, Zagreb
Za kvalitetno obrazovanje nije dovoljno uvoditi samo digitalnu tehnologiju u naš obrazovni sustav. Za razvoj intelektualnih kompetencija naših učenika jednako je važno primijeniti istraživačke metode u prirodnim znanostima, a za njihovu izvedbu nužno je potrebno kvalitetno opremiti specijalizirane učionice za nastavu Fizike kao važnoga predmeta iz STEM područja.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Boris Širola Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Trebalo bi doista rasteretiti – prvo sadržaje poučavanja za svaki predmet zasebno, a tako onda i ukupni odgojno-obrazovni proces. Moje je mišljenje da se predloženim dokumentom to nije postiglo te da bi se implementacijom istoga u predloženoj formi, barem kada se radi o Matematici, stvar generalno pogoršala. Cjelokupnu vertikalu poučavanja Matematike mogu meritorno osmisliti timovi sastavljeni od pojedinaca gotovo isključivo iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica, koji imaju `pogled odozgo' i koji istinski razumiju kako je matematika kao znanost strukturirana. Spomenuta činjenica posebno je relevantna za nastanak kurikula iz takozvanoga STEM područja (prirodne znanosti – fizika, kemija, biologija, geologija; tehnologija; inženjerstvo; matematika) za koji nema niti jednoga istaknutog predstavnika u sedmeročlanoj Ekspertnoj radnoj skupini, a koja je najodgovornija za nastanak CKR-a.
 
Nadalje, mislim da je inzistiranje na takozvanim `ishodima učenja' u samome dokumentu nepotrebno. Kako se i opet moglo čuti i od samih članova povjerenstava, nastanak pojedinih predmetnih kurikula bio je na razne načine `uvjetovan'. Na moje konkretno pitanje, nekolicini članova predmetnih kurikula Matematike i Fizike, o tome tko je `definirao' te `kućice', nisam dobio konkretan odgovor nego samo komentare tipa: „To nije jasno. Mi smo samo morali popunjavati.''. Konačno, moj je dojam da su sastavljena povjerenstva za izradbu pojedinih dokumenata CKR-a imala premalen broj članova koji imaju sve potrebne kompetencije za rad na tako važnim dokumentima. Tu prvenstveno mislim na manjak ljudi iz znanstveno-nastavnih sveučilišnih zajednica i to posebno pri postupku određivanja nastavnih tema koje bi se trebale poučavati u okviru pojedinih nastavnih predmeta.
 
Citat iz stručne recenzije: doc. dr. sc. Dejan Škvorc, prof. dr. sc. Mislav Grgić Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Kao što je učitelj potpora učeniku u usvajanju znanja i razvoju vještina, na jednak način kurikulni dokumenti moraju biti potpora učitelju u njegovu radu s učenicima. Zato smatramo da je, uz uvažavanje slobodnoga izbora učitelja, kurikulnim ili popratnim dokumentima svejedno potrebno izraditi preporuke za izbor nastavnih materijala i drugih izvora informacija. Te će preporuke manje snalažljivi učitelji moći koristiti kao okosnicu za izvedbu nastave, a ambiciozni i snalažljiviji kao osnovu koju će dopunjavati vlastitim odabirom.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Hrvoj Vančik Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svakom ponovnom oblikovanju nekoga sustava (re-forma) mora prethoditi detaljna racionalna analiza postojećega. To nije načinjeno. Mijenjati treba samo ono što se pokazalo kao neprikladno, a zadržavati pozitivno iskustvo. Ni iz jednoga od navedenih dokumenata to nije vidljivo. Umjesto toga dokumenti kurikulne reforme sadržavaju općenita mjesta nekritički kopirana iz niza javno dostupnih spisa, često tek s internetskih stranica. Glavna promjena jest uvođenje obrazovnih ciklusa, bitno različitih od sadašnjih koji su utemeljeni na srednjoeuropskoj tradiciji.
 
Citat iz stručne recenzije: prof. dr. sc. Damir Viličić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Hrvatska je primorska zemlja pa more treba češće spominjati u ekološkim temama. U biogeokemijskome ciklusu ugljika treba svakako analizirati stvaranje i taloženje biogenoga karbonata u oceanima. Ugljik u atmosferskome CO2 biogenim se procesom veže u CaCO3 kokolita vapnenačkih planktonskih alga. Mislim da bi trebalo nastavnicima ponuditi/popisati primjere interdisciplinarne korelacije za analizu i raspravu s učenicima. Znanje o okolišu treba pokazati učenicima i budućim odraslim građanima da ekologija nudi mnogo više od brige za fizičkim zbrinjavanjem smeća – kako danas najčešće možemo čitati u novinama.
 
Citat iz stručne recenzije: dr. sc. Ines Vlahović i suradnici Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kurikul treba u većoj mjeri usmjeriti na novi koncept kurikulnoga pristupa informatičkome obrazovanju koji uključuje rani razvoj kompjutorski-prijateljskog (computer–friendly) senzibiliteta i potrebnoga logičkog i apstraktnog načina mišljenja počevši od dječjeg vrtića. Danas moderno učenje Informatike u svijetu nije učenje neke recepture ili dijelova računala nego učenje koncepata koji se mogu primijeniti na bilo kojoj tehnologiji i problematici koja se u informatici vrlo brzo mijenja. Nastavu Informatike treba prioritetno orijentirati na projektni tip nastave kojim učenici samostalno ili u skupinama izvode projekte kojima radom stječu potrebna trajna znanja (a ne „štreberska” i enciklopedijska) te razvijaju sposobnost snalaženja u realnome i promjenjivome informatičkom okružju.
 
Koncepti učenja pomoću informatičkoga alata Pythona mogu se primjenjivati u najjednostavnijemu obliku (prepoznavanje, kornjačina grafika) od vrtića nadalje pa sve do najviših stupnjeva obrazovanja. Također treba uzeti u obzir da se "računalni način mišljenja" može početi postupno uvoditi u školi već od dječje dobi (jedanaest do dvanaest godina), a neka potrebna predznanja i ranije. Preduvjet za uvođenje razvojno orijentiranoga kurikula informatičkoga obrazovanja jest intenzivna edukacija nastavnika, koji danas najvećim dijelom nisu osposobljeni za takav tip nastave.
 
Citat iz stručne recenzije: akademik Dario VretenarHAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tamara NikšićPrirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Detaljniji opisi sadrže niz netočnih ili potpuno proizvoljnih tvrdnji koje jednostavno nemaju temelja u modernoj znanosti. Stječe se dojam da se svaki predmet mora uklopiti u predložak koji je zadala Ekspertna radna skupina, što u konačnici dovodi do potpuno apsurdnih konstrukcija.
 
Ukratko, opis domena uvedenih u predmetnome kurikulu Fizike sadrži cijeli niz proizvoljnih tvrdnji te je očito kako se radi o neuspješnome pokušaju prilagodbe loše koncipiranome kurikulu Prirodoslovlja. Nije naodmet primijetiti da su već u HNOS-u uvedene domene umjesto klasične podjele Fizike: u 7. razredu osnovne škole Tijela i tvari, Međudjelovanje tijela, Energija, Unutarnja energija i toplina, a u 8. razredu osnovne škole Električna struja, Gibanje i sila, Valovi, Svjetlost, koje su bitno bolje osmišljene nego domene predložene u ovome CKR-u i predmetnome kurikulu Fizike. Uočljivo je i pretjerano korištenje fraze „učenik istražuje“ umjesto „učenik uči“. Doista nema nikakvoga razloga za potpuno izbjegavanje riječi „uči“. Naprosto, učenje je proces koji prethodi istraživanju; u suprotnome istraživač bi najčešće otkrivao toplu vodu.
 
Dokumenti vezani uz Cjelovitu kurikulnu reformu u ovome obliku zasigurno nisu prikladni za primjenu – neke bi trebalo temeljito revidirati, a neke i ponovno napisati. Prije svega trebalo bi provesti temeljitu stručnu raspravu o svrsishodnosti modela koji se temelji isključivo na odgojno-obrazovnim ishodima, dok su usvojeni sadržaji potpuno zanemareni. Smatramo da bi veći dio slabosti predložene reforme bio izbjegnut ravnomjernom zastupljenošću istaknutih stručnjaka (kako znanstvenika, tako i praktičara iz škola) iz svih znanstvenih područja na svim razinama reforme, a posebno u Ekspertnoj radnoj skupini. Trenutni sastav u kojemu potpuno dominira društveno područje očito nema kapacitet prepoznavanja specifičnosti pojedinih predmeta koje proizlaze iz specifičnosti pojedinih znanstvenih područja. Stoga je svim predmetima nametnut isti kruti predložak o kojemu nije provedena nikakva prethodna rasprava, a što je u konačnici rezultiralo neupotrebljivim dokumentima. Dokumenti ove vrste ne trpe proizvoljne i netočne tvrdnje.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Povezane objave

Dario Vretenar glavni tajnik HAZU-a

HF

Od srednjovjekovne Europe kompozitnih država do koncepta nacionalnih država XIX. stoljeća

hrvatski-fokus

Najautentičniji hrvatski književnik

HF

Nova smrtonosna supergljivica

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više