Nema gospodarskog oporavka uz stopu PDV-a od čak 25 posto
Umjesto da s godinama pada, porezna je presija od 2005. do 2015. u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a. Prosječni udio poreza i doprinosa u EU-u 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4 % BDP-a prema prosječnih 2,5 %), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a.
EK navodi da su na početku ove godine samo Grčka i Rumunjska mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24 % dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19 %. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luxemburg (17 %) i Malta (18 %). Kad je riječ o oporezivanju plaća Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad – najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto – dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se iz rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više