Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Tržište rada – pokazatelji po županijama

Nezaposlenost, osiguranici mirovinskog osiguranja i stopa nezaposlenosti

 
 
Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize – Odjel za makroekonomske analize HGK
Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje stopu registrirane nezaposlenosti po županijama (zbog ograničenosti podatka o broju zaposlenih) samo jednom godišnje na dan 31. ožujka. Iako je to stanje u početku predsezone kada su stope nezaposlenosti više, osobito u primorskim županijama, ovi podaci mogu poslužiti pri međusobnoj usporedbi županija i dinamici promjene u ovom mjesecu obzirom na isti mjesec prethodnih godina. Iz njih se vidi da stopa registrirane nezaposlenosti ima visok raspon među županijama.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/08/gradjevina-120057b6e46d5d79c.jpg
U 2016. godini raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko podravska županija) stope iznosio je 24,5 postotnih bodova, što je bilo nešto više nego pretkrizne 2008. godine. U svim županijama stopa nezaposlenosti pada posljednje dvije godine, a u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj posljednje tri godine. Pritom je na pad stope kod svih županija utjecao veći pad broja nezaposlenih (koji je dijelom povezan i s demografskim i emigrantskim kretanjima).
 
Naime, podaci o imigraciji i emigraciji DZS-a pokazuju pojačano iseljavanje: od 2009. godine je saldo migracije s inozemstvom negativan i progresivno raste – u 2016. godini je iznosio -22,5 tisuća što je 4,5 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina, a emigriralo je rekordnih 36,4 tisuće osoba, 2,1 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina. Istodobni dugogodišnji negativni prirodni prirast (od 1997. godine), rezultira manjim pritiskom na burzu rada (negativni prirodni prirast je u 2016. godini iznosio -14,005 tisuća). Ovakva kretanja, s jedne strane pozitivno utječu na smanjivanje apsolutnog broja nezaposlenih, no ujedno i negativno na rast broja zaposlenih.
 
Emigracija je u nekoliko posljednjih godina znatno veća u županijama Kontinentalne nego Jadranske Hrvatske. Pritom je najveći relativni rast stanovništva odseljenog u inozemstvo u 2015. u odnosu na 2011. godinu zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje je njihov broj povećan za čak 9 puta, dok je jedina županija kod koje je zabilježen pad broja emigriranih Šibensko-kninska županija. U apsolutnim izrazima, najviše je emigriranih u razdoblju od 2011. do 2015. godine bilo iz najmnogoljudnijih županija odnosno Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Uslijed neujednačene dinamike u sferi nezaposlenosti i zaposlenosti, u svim je županijama 2016. godine zabilježen manji broj radno aktivnih stanovnika u odnosu na 2008. godinu (najmanji pad je zabilježen u Gradu Zagrebu, a najveći u Koprivničko-križevačkoj županiji). Ujedno su samo dvije županije Kontinentalne Hrvatske (Varaždinska i Karlovačka) i samo jedna županija Jadranske Hrvatske (Zadarska) u 2016. godini ostvarile manje stope nezaposlenosti nego prije krize.
 
Iako se stanje nezaposlenosti poboljšalo u nekim županijama, niti u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska.
 
Na prostoru EU stopa nezaposlenosti regionalno se izražava samo do razine NUTS 2 statističkih regija, što za Hrvatsku znači za Kontinentalnu i Jadransku regiju. Kada se ove dvije hrvatske regije promatraju u kontekstu svih europskih regija, njihove su stope nezaposlenosti među najvišima, kako je i stopa za cijelu Hrvatsku među najvišima (iza Španjolske i Grčke).
 
Višu stopu nezaposlenosti od lošije Jadranske Hrvatske koja je na 234. mjestu (od 273) ima 13 grčkih, 15 španjolskih, pet francuskih i pet talijanskih regija. No, razlika u razini regionalne minimalne i maksimalne stope nezaposlenosti u Hrvatskoj jest među dvjema najmanjima (poslije Danske) te iznosi samo 1,6 postotnih bodova. Najveći raspon u regionalnoj nezaposlenosti (kada se isključe francuski prekomorski departmani) ima Italija, 19,5 postotnih bodova. Budući da je Hrvatska 2016. godine članica Unije u kojoj je najviše pala stopa nezaposlenosti (za 2,8 postotnih bodova) u odnosu na prethodnu godinu, tako je i, kada se gleda na regionalnoj razini, Kontinentalna Hrvatska bila treća regija u kojoj je najviše smanjena stopa nezaposlenosti (poslije dviju španjolskih regija). Jadranska je Hrvatska bila 14. prema tom kriteriju, a ispred nje, uz španjolske, bile su i dvije grčke te jedna portugalska regija.
 
Iako je opća gospodarska kriza gotovo u svim članicama EU bila kraća nego u Hrvatskoj, tek je nekoliko njih uspjelo vratiti apsolutne razine nezaposlenosti i stope nezaposlenosti ispod onih iz 2008. godine – samo Malta, Njemačka, Češka, UK, Rumunjska i Poljska. Iako je u Hrvatskoj u 2016. godini zabilježen najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu, zbog kasnijeg početka pozitivnih pomaka, Hrvatska ostaje među članicama s najvećim odmakom stope nezaposlenosti s obzirom na 2008. godinu – lošije su samo Grčka, Španjolska, Cipar i Italija. Hrvatska pripada i među manji broj članica (njih 11) koje su u 2016. godini imale manje zaposlenih i manji kontingent radne snage nego 2008. godine.
 
Vidljiva regionalna neujednačenost
 
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:„Regionalna ekonomska neujednačenost u Hrvatskoj vidljiva je, između ostaloga, i na tržištu rada. Analiza dostupnih podataka službene statistike pokazuje veliku razliku u stopama nezaposlenosti među županijama –  raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko podravska županija) stope u 2016. godini iznosio je 24,5 postotnih bodova. U svim županijama stopa nezaposlenosti pada posljednje dvije godine, a u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj posljednje tri godine.Pritom je na pad stope kod svih županija utjecao veći pad broja nezaposlenih, povezan s demografskim i emigrantskim kretanjima. Istodobno, niti u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih niti osiguranika mirovinskog osiguranja u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska. Uslijed neujednačene dinamike u sferi nezaposlenosti i zaposlenosti, u svim je županijama 2016. godine zabilježen manji broj radno aktivnih stanovnika u odnosu na 2008. godinu (najmanji pad je zabilježen u Gradu Zagrebu, a najveći u Koprivničko-križevačkoj županiji). Ujedno su samo dvije županije Kontinentalne Hrvatske (Varaždinska i Karlovačka) i samo jedna županija Jadranske Hrvatske (Zadarska) u 2016. godini ostvarile manje stope nezaposlenosti nego prije krize.“
 

Anđelka Felja

Povezani članci

Primjena elemenata marketing-miksa

HF

Kraj države blagostanja

HF

Što da se radi? Treba nam vlast razuma!

HF

Rast godišnje inflacije potrošačkih cijena

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...