Tržište rada – pokazatelji po županijama

Nezaposlenost, osiguranici mirovinskog osiguranja i stopa nezaposlenosti

Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize – Odjel za makroekonomske analize HGK

Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje stopu registrirane nezaposlenosti po županijama (zbog ograničenosti podatka o broju zaposlenih) samo jednom godišnje na dan 31. ožujka. Iako je to stanje u početku predsezone kada su stope nezaposlenosti više, osobito u primorskim županijama, ovi podaci mogu poslužiti pri međusobnoj usporedbi županija i dinamici promjene u ovom mjesecu obzirom na isti mjesec prethodnih godina. Iz njih se vidi da stopa registrirane nezaposlenosti ima visok raspon među županijama.

U 2016. godini raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko podravska županija) stope iznosio je 24,5 postotnih bodova, što je bilo nešto više nego pretkrizne 2008. godine. U svim županijama stopa nezaposlenosti pada posljednje dvije godine, a u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj posljednje tri godine. Pritom je na pad stope kod svih županija utjecao veći pad broja nezaposlenih (koji je dijelom povezan i s demografskim i emigrantskim kretanjima).

Naime, podaci o imigraciji i emigraciji DZS-a pokazuju pojačano iseljavanje: od 2009. godine je saldo migracije s inozemstvom negativan i progresivno raste – u 2016. godini je iznosio -22,5 tisuća što je 4,5 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina, a emigriralo je rekordnih 36,4 tisuće osoba, 2,1 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina. Istodobni dugogodišnji negativni prirodni prirast (od 1997. godine), rezultira manjim pritiskom na burzu rada (negativni prirodni prirast je u 2016. godini iznosio -14,005 tisuća). Ovakva kretanja, s jedne strane pozitivno utječu na smanjivanje apsolutnog broja nezaposlenih, no ujedno i negativno na rast broja zaposlenih.

Emigracija je u nekoliko posljednjih godina znatno veća u županijama Kontinentalne nego Jadranske Hrvatske. Pritom je najveći relativni rast stanovništva odseljenog u inozemstvo u 2015. u odnosu na 2011. godinu zabilježen u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje je njihov broj povećan za čak 9 puta, dok je jedina županija kod koje je zabilježen pad broja emigriranih Šibensko-kninska županija. U apsolutnim izrazima, najviše je emigriranih u razdoblju od 2011. do 2015. godine bilo iz najmnogoljudnijih županija odnosno Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Uslijed neujednačene dinamike u sferi nezaposlenosti i zaposlenosti, u svim je županijama 2016. godine zabilježen manji broj radno aktivnih stanovnika u odnosu na 2008. godinu (najmanji pad je zabilježen u Gradu Zagrebu, a najveći u Koprivničko-križevačkoj županiji). Ujedno su samo dvije županije Kontinentalne Hrvatske (Varaždinska i Karlovačka) i samo jedna županija Jadranske Hrvatske (Zadarska) u 2016. godini ostvarile manje stope nezaposlenosti nego prije krize.

Iako se stanje nezaposlenosti poboljšalo u nekim županijama, niti u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih odnosno osiguranika mirovinskog osiguranja u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska.

Na prostoru EU stopa nezaposlenosti regionalno se izražava samo do razine NUTS 2 statističkih regija, što za Hrvatsku znači za Kontinentalnu i Jadransku regiju. Kada se ove dvije hrvatske regije promatraju u kontekstu svih europskih regija, njihove su stope nezaposlenosti među najvišima, kako je i stopa za cijelu Hrvatsku među najvišima (iza Španjolske i Grčke).

Višu stopu nezaposlenosti od lošije Jadranske Hrvatske koja je na 234. mjestu (od 273) ima 13 grčkih, 15 španjolskih, pet francuskih i pet talijanskih regija. No, razlika u razini regionalne minimalne i maksimalne stope nezaposlenosti u Hrvatskoj jest među dvjema najmanjima (poslije Danske) te iznosi samo 1,6 postotnih bodova. Najveći raspon u regionalnoj nezaposlenosti (kada se isključe francuski prekomorski departmani) ima Italija, 19,5 postotnih bodova. Budući da je Hrvatska 2016. godine članica Unije u kojoj je najviše pala stopa nezaposlenosti (za 2,8 postotnih bodova) u odnosu na prethodnu godinu, tako je i, kada se gleda na regionalnoj razini, Kontinentalna Hrvatska bila treća regija u kojoj je najviše smanjena stopa nezaposlenosti (poslije dviju španjolskih regija). Jadranska je Hrvatska bila 14. prema tom kriteriju, a ispred nje, uz španjolske, bile su i dvije grčke te jedna portugalska regija.

Iako je opća gospodarska kriza gotovo u svim članicama EU bila kraća nego u Hrvatskoj, tek je nekoliko njih uspjelo vratiti apsolutne razine nezaposlenosti i stope nezaposlenosti ispod onih iz 2008. godine – samo Malta, Njemačka, Češka, UK, Rumunjska i Poljska. Iako je u Hrvatskoj u 2016. godini zabilježen najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu, zbog kasnijeg početka pozitivnih pomaka, Hrvatska ostaje među članicama s najvećim odmakom stope nezaposlenosti s obzirom na 2008. godinu – lošije su samo Grčka, Španjolska, Cipar i Italija. Hrvatska pripada i među manji broj članica (njih 11) koje su u 2016. godini imale manje zaposlenih i manji kontingent radne snage nego 2008. godine.

Vidljiva regionalna neujednačenost

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:„Regionalna ekonomska neujednačenost u Hrvatskoj vidljiva je, između ostaloga, i na tržištu rada. Analiza dostupnih podataka službene statistike pokazuje veliku razliku u stopama nezaposlenosti među županijama –  raspon od minimalne (Grad Zagreb) do maksimalne (Virovitičko podravska županija) stope u 2016. godini iznosio je 24,5 postotnih bodova. U svim županijama stopa nezaposlenosti pada posljednje dvije godine, a u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Zadarskoj posljednje tri godine.Pritom je na pad stope kod svih županija utjecao veći pad broja nezaposlenih, povezan s demografskim i emigrantskim kretanjima. Istodobno, niti u jednoj županiji nije ostvaren rast broja zaposlenih niti osiguranika mirovinskog osiguranja u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se razinama iz 2008. godine više približile županije Jadranske Hrvatske nego Kontinentalne Hrvatske, najviše Ličko-senjska i Zadarska. Uslijed neujednačene dinamike u sferi nezaposlenosti i zaposlenosti, u svim je županijama 2016. godine zabilježen manji broj radno aktivnih stanovnika u odnosu na 2008. godinu (najmanji pad je zabilježen u Gradu Zagrebu, a najveći u Koprivničko-križevačkoj županiji). Ujedno su samo dvije županije Kontinentalne Hrvatske (Varaždinska i Karlovačka) i samo jedna županija Jadranske Hrvatske (Zadarska) u 2016. godini ostvarile manje stope nezaposlenosti nego prije krize.“

Anđelka Felja