Deflatorna komponenta potrošačkih cijena

Na blaži rast inflacije utječe pad cijena energije

Godišnji rast potrošačkih cijena u ovoj se godini kreće na niskim razinama, oscilirajući između 0,7 % i 1,4 %. U kolovozu je ostvaren na razini od 1,0 %, nešto višoj nego prethodna dva mjeseca, no i dalje umjereno niskoj. Pritom su cijene hrane i energije osnovne poluge koje pokreću potrošačke cijene, a djeluju u suprotnim smjerovima. Naime, cijene hrane su u kolovozu rasle godišnjom stopom od 3,1 %, nešto višom nego u prethodna dva mjeseca (zbog većeg rasta cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda), no i manjom nego u mjesecima prije toga (u travnju 3,5 %).

Utjecaj je ove skupine roba na inflaciju potrošačkih cijena dominantan zbog sinergije visine rasta i najvišeg udjela u agregiranom indeksu potrošačkih cijena (27,6 %). U suprotnom smjeru posljednjih mjeseci djeluju cijene energije, ublažavajući inflatorne pritiske na potrošačke cijene. Iako su cijene goriva više (u kolovozu za 5,7 %), dominantan utjecaj na cijene energije ove godine imaju cijene električne energije (snižene od početka godine administrativnom odlukom) koje su u kolovozu bile niže 9,7 % na godišnjoj razini. Time je energija ove godine u većini mjeseci bila deflatorna komponenta indeksa potrošačkih cijena, s većom težinom u posljednja tri mjeseca. U kontekstu umjerenog rasta potražnje, u nastavku godine očekujemo zadržavanje kretanja potrošačkih cijena u zoni blage inflacije, svakako ispod 2%. Dinamičniji rast cijena ograničava spor oporavak tržišta rada te inflacijska očekivanja ostaju niska, u skladu s čime monetarna politika ostaje ekspanzivna.

Anđelka Felja