Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Turska traži prodor na Balkan

Turska kapitalizira svoje islamsko naslijeđe kako bi povećala svoj utjecaj

 
 
Neoosmanizam je pusti san političke elite u Turskoj. Ali tamošnji gospodarstvenici u Srbiji mogu naći ono što im treba – tržište i jeftinu radnu snagu, kaže za DW Atilla Yeşilada (1961.), predavač, istanbulski ekonomist i ekonomski i politički komentator. Suosnivač portala Istanbul Analytics i suradnik newyorške konzultantske kuće Global Source Partners.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/10/atilla-yesilada.jpg
• Predsjednik Erdoğan u utorak (10. listopada) dolazi u Srbiju s izaslanstvom u kojemu je 150 ljudi iz svijeta biznisa. To se ne viđa baš svakog dana.
– Dopustite da Vas ispravim: gospodin Erdoğan često vodi mnogo biznismena na takva putovanja ako očekuje poboljšanja gospodarskih odnosa između određene zemlje i Turske. Balkan je jedan od primarnih ciljeva turske ekspanzije na dva načina. Prvo, imamo neoosmanizam – znate, Turci žive u iluziji da ih njihove bivše kolonije poštuju pa da tamo mogu širiti posao i politički utjecaj. Drugo, postoji komplementarnost ekonomskih potreba.
 
• Na što mislite?
– Mi možemo izvoziti jeftino u te zemlje i tamo graditi tvornice koje mogu proizvoditi jeftinije od turskih. U tom smislu su gospodarstva komplementarna – mi imamo ono što njima treba, a oni imaju potencijal da od nas kupuju i proizvode. Slično je učinjeno u Makedoniji, Albaniji i BiH pa mislim da takav utjecaj gospodin Erdoğan želi  proširiti na Srbiju.
 
• Investitori u Srbiji imaju, iz njihovog kuta gledano, neslućene mogućnosti. Dobivaju mnogo novca za svako radno mjesto, a slične subvencije daju i susjedne zemlje. Koliku ulogu to igra?
– Nikakvu za gospodina Erdoğana, ali veliku za turske biznismene. Troškovi zarada  u Turskoj su nevjerojatno visoki, a ekonomski rast je u zastoju pa se poslodavci nastoje razvijati preko granica, jeftino proizvoditi i izvoziti na tržište EU-a. Kao što znate, proces za prijam Turske u EU  praktično je mrtav. Dramatična je prednost za tursko gospodarstvo ako otvara pogone u zemljama koje su bliže EU-u ili su čak članice. A ako te zemlje subvencioniraju stvaranje poslova – još bolje za Tursku.  Vjerojatno je to jedan od razloga što mnogi biznismeni žele s Erdoğanom u Srbiju.
 
• Rekli ste da je glavni cilj Turske tržište EU-a. Traži li se, međutim,  i novo tržište na Balkanu s obzirom na trenutačne odnose s Njemačkom i EU-om?
– Turska službena pozicija je da je zaoštravanje odnosa s Njemačkom bilo posljedica predizborne kampanje u Njemačkoj. Ali ja mislim da mnogi u Ankari shvaćaju da je konflikt sa Berlinom ipak suštinski. Postoji opravdani strah da bi mogle uslijediti gospodarske sankcije koje će utjecati na trgovinu i investicije. Turska uvijek traži nova tržišta jer domaća potražnja štuca. Ključna riječ u turskom gospodarstvu ove godine jest – izvoz. On je ove godine povećan za 13 posto. Novi vladin ekonomski program predviđa da će gospodarstvo godišnje rasti 5,5 posto realno do 2020. Da bi se taj cilj dostigao, vrlo je važno zadržati trend pojačanog izvoza. Naravno, Balkan je i u tom smislu lukrativno tržište. Dakle ne samo Bliski istok i EU, već i Balkan i Afrika moraju biti stupovi na kojima raste turski izvoz.
 
• Već ste spominjali politiku… teži li Turska preko gospodarstva  i političkom utjecaju na Balkanu?
– Ne samo gospodarstvom, već Turska kapitalizira svoje islamsko naslijeđe kako bi povećala svoj utjecaj – naravno, ne u Srbiji koja je pravoslavna. To sve zajedno nazvao bih mekom moći koja dobro radi u Albaniji i BiH. Tamo Turska šalje imame, a ima utjecaja i kroz dobrotvorne zaklade. Jasno, Turska uz Rusiju želi postati veliki igrač na Balkanu. Ankara najprije brine za stabilnost tog prostora. Drugo, vlast AKP – a s time se ja ne slažem – misli da bi EU srednjoročno mogao postati više suparnik nego partner, a da će Balkan biti jedno od polja na kojima će se odmjeravati snage. Dok EU nudi perspektivu integracije i pristupa, Turska želi staviti nešto konkretno na stol kako bi se balkanske zemlje orijentirale prema Turskoj prije nego prema EU-u.
 
• Kažete da ne vidite jesu li ta dva utjecaja nužno suprotstavljena?
– Upravo tako. Ne mora to biti neprijateljsko rivalstvo već prije utrka u ponudama. Jasno, EU nudi više demokratske standarde, stazu prema bržem društvenom razvoju s pregovaračkim poglavljima koja oslikavaju stečevine EU-a, i pristup zajedničkom tržištu. Turska čini što može, a možemo recimo na području investicija u infrastrukturu – imamo sposobne graditelje koji mogu jeftino graditi jer su učili posao u teškim zemljama kao što su Kazahstan, Turkmenistan, Irak ili Libija. Turski biznis širit će se na onim područjima na kojima balkanskim zemljama manjka investicija kao što su proizvodnja tekstila, namještaja, kožne galanterije… Dakle područja s niskim ili srednjim viškom vrijednosti koja zahtijevaju veliki udio ljudskog rada. To su industrije u kojima balkanske zemlje mogu odmah u puni zamah i mogu postati izvozna baza turskih kompanija.
 
• Erdoğan se vjerojatno može odlično razumjeti s balkanskim liderima. Recimo s Vučićem, obojica su autokrati neke vrste.
– To je također točno. Turska očito ima problem s demokratskim zemljama, kao što se vidi u odnosima sa Njemačkom, Nizozemskom, Austrijom i zapravo skoro svim zemljama EU-a. U Sjedinjenim Državama nemamo velikih problema s Trumpom, ali su Kongres i pravosuđe druga priča. Ali dozvolite da ukažem na moguće zamke: neoosmanizam je, kao što sam rekao, san. Nikada nisam vidio da je kolonijalna sila dočekana otvorenih ruku u bivšoj koloniji. To Turskoj svakako nije uspjelo na Bliskom istoku. Mislim da ni na Balkanu ne postoji veliki entuzijazam za tursku ekspanziju. Srbija je nacionalistička koliko i Turska, a rane rata u Bosni nisu zarasle kako treba. Na psihološkoj razini približavanje je moguće, ali je pod znakom pitanja hoće li turske kompanije lagano prodrijeti u Srbiju. Podsjetit ću da Turska ima slične prednosti u ekonomskom pogledu u odnosu na Grčku, ali se ekspanzija na to tržište nikada nije dogodila jer grčko društvo ima zadršku prema Turskoj, kao što i mi imamo zadršku prema njima.
 
Turska meka moć o kojoj sam govorio na Balkanu  nailazi na umjereniju tradiciju islama. Ima prigovora da Turska pokušava da politizirati muslimane na Balkanu. Tamo se mora oprezno prići. Jasno da do sada turski napori nisu pretjerano urodili plodom. U Iraku na primjer vidimo drugačije rezultate – Turska je prvi izvoznik u irački Kurdistan. U subsaharskoj Africi brojke pokazuju značajan rast izvoza. Azerbajdžan je pouzdan partner iz očitih razloga, ali nismo načinili prodor na Balkanu. Možda i zato što je Balkan siromašan i potrebno je mnogo investicija prije nego što se ubere profit.
 
• Posljednje pitanje, ali vjerojatno najvažnije iz perspektive Srbije. Intenzivno se govorilo o plinovodu Južni tok koji je stopirao EU. Sada je riječ o ruskom plinovodu kroz Tursku. Je realno da taj projekt dosegne do Srbije i dalje prema  jezgri EU-a?
– Tehnički je moguće. Jasno je da Rusi grade prve krake koji će udovoljavati potrebama turskog tržišta. Ali želi li EU, strateški ili politički gledano, kupovati više ruskog plina? Na to je teško odgovoriti, ali ako želite da spekuliram, rekao bih da ne želi jer time postaju zatočenici Gazproma. Nisam siguran da će briselska birokracija dozvoliti europski krak toga plinovoda. Naravno, oni to ne mogu zaustaviti – Rusi će dovesti plinovod do grčke granice, a onda će tržište odlučiti o kupovini gasa. Iz turske perspektive bi, mislim, bolje bilo povećati kapacitet Transanatolijskog plinovoda (TANAP) i dogovoriti se s iračkim Kurdima o izgradnji još jednog plinovoda kapaciteta barem 10 do 15 milijardi kubnih metara godišnje i ponuditi Europi taj alternativni izvor. No s obzirom na tursko vehementno suprotstavljanje referendumu o neovisnosti iračkog Kurdistana, od tog dijela projekta izgleda nema ništa.
 

Nemanja Rujević, Deutsche Welle

Povezani članci

Kako Europska unija rasipa novac

HF

Životni put i politička uvjerenja Donalda Trumpa

HF

Pa, pa, teta Angela

HF

Terorizam i cenzura društvenih mreža

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...