Hrvatski Fokus
Aktualno

Peti prosinca – Svjetski dan tla

Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla glasi: "Briga za planet počinje s tlom"

 
 
Svjetski dan tla obilježava se svake godine 5. prosinca s ciljem podizanja svijesti o potrebi i važnosti (o)čuvanja zdravog tla i održivog upravljanja ovim prirodnim dobrom. Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) na svojoj 68. plenarnoj sjednici održanoj 20. 12. 2013. odredila je 5. prosinca kao Svjetski dan tla, koji se prvi puta obilježio 5. prosinca 2014. (A/RES/68/232). UN je također istog datuma godinu 2015. proglasio Međunarodnom godinom tla. Datum 5. prosinca odabran je u čast tajlandskog kralja a datum označava službeno obilježavanje njegovog rođendana. Naime, upravo je H.M. King / Njegovo visočanstvo kralj Bhumibol Adulyadej (rođ. 5. 12. 1927., umro 13. 10. 2016.) bio glavni inicijator za obilježavanje Svjetskog dana tla. Međunarodna unija znanosti o tlu (utemeljena 1924.) proglasila je Međunarodno desetljeće tla od 2015. do 2024. s namjerom povećanja brige za zdravo tlo. Ovogodišnja tema Svjetskog dana tla glasi: „Briga za planet počinje s tlom.“
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/12/wsd_poster_en.jpg
Tlo je konačni prirodni resurs ili točnije, prirodno dobro koje je na ljudskoj vremenskoj skali neobnovljivo: potrebno je više od 1000 godina za stvaranje 1 cm površinskog tla. Međutim, usprkos bitnoj ulozi koju ima tlo u ljudskom životu i njegovim brojnim djelatnostima, globalno povećanje degradacije resursa tla posljedica je neodgovarajućih postupaka upravljanja te pritiska stanovništva koji uzrokuje neodrživo intenziviraje i neodgovarajuće upravljanje ovim značajnim dobrom.  Raznolikost tla diljem svijeta nije samo golema nego je i zadivljujuća: u svijetu postoji više od 100.000 različitih tipova tla. Čak 95 % naše hrane ovisno je o tlu i proizvedeno je na/u tlu. Istovremeno, oko 33 % globalnog tla već je degradirano.
 
Zbog industrijalizacije u posljednjih 200 i nešto više godina, kontaminacija odn. onečišćenje tla jedan je od najvećih problema u Europi. Najčešći kontaminanti su teški metali, mineralna ulja te perzistentni organski onečišćivači koji su u značajnom porastu zbog primjene agrokemikalija. Kontaminaciji tla na lokalnoj razini doprinose intenzivne industrijske djelatnosti, neodgovarajuće odlaganje otpada i otpadnih tvari, rudarstvo, vojne aktivnosti te različite nesreće. Nadalje, acidifikacija odn. zakiseljavanje tla predstavlja gubitak bitnih kationa kalcija, magnezija, kalija i natrija koji budu zamijenjeni kiselim komponentama – pretežito su to topivi aluminij i spojevi željeza. Acidifikacija tla doprinosi smanjenju sposobnosti tla da neutralizira kisele tvari, a sam proces u prirodi je ireverzibilan tj. nepovratan.
 
Salinizacija tla u Europi je posljedica akumuliranja soli iz vode za natapanje ili navodnjavanje te primjene umjetnih gnojiva. Visoka razina soli u tlu onemogućava biljni rast. Oko 3,8 milijuna hektara tla u Europi je zahvaćeno salinizacijom. Nadalje, problem predstavlja i neravnoteža nutrijenata, tj. hranjivih tvari u tlu što zahtijeva primjenu golemih količina gnojiva: apsolutni rekorder u potrošnji dušičnih gnojiva je Nizozemska – više od 170 kg po hektaru obradive površine, a slijede Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Najveću potrošnju fosfornih gnojiva (više od 21 kg po hektaru) imaju pojedine regije u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Grčkoj.
 
Mnogo je različitih čimbenika koji doprinose degradaciji tla, a pored gore navedenog još treba istaknuti i eroziju tla vodom i vjetrom. Procjena je kako je 1990-ih oko 105 milijuna hektara u Europi (bez Rusije) bilo zahvaćeno erozijom vodom, a 42 milijuna hektara erozijom vjetrom (podatci objavljeni 2011., Jones et al.). Budući je Europska komisija donijela odluku o produljenju dozvole za uporabu herbicida glifozata na slijedećih pet godina (podsjećam da 'sadašnja' dozvola ističe 15. 12. 2017.) odlučila sam predstaviti još jedno značajno istraživanje koje dokazuje da herbicid glifozat perzistira u tlu te da je površinsko tlo diljem Europe ozbiljno kontaminirano glifozatom. 
 
Znanstvenu studiju provela su dva nizozemska laboratorija i Zajednički istraživački centar (Joint Research Centre/JRC) Europske komisije. Studija je pokazala da 45% europskog površinskog tla sadrži rezidue glifozata što dokazuje prekomjernu ovisnost europskog modela poljoprivredne proizvodnje o ovom štetnom herbicidu. Suprotno tvrdnjama proizvođača, glifozat perzistira tj. dugotrajno ostaje u tlu što negativno utječe na plodnost tla i kvalitetu usjeva, te predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik za čovjeka i okoliš.
 
Navedenu znanstvenu studiju proveli su nizozemsko Sveučilište u Wageningenu i laboratoriji Rikilt zajedno sa Zajedničkim istraživačkim centrom, a rezultati otkrivaju slijedeće: od ispitanih 317 uzoraka tla s europskih obradivih površina, 42 % ih je kontaminirano s najtoksičnijim metabolitom glifozata a to je – AMPA, glifozat je otkriven u 21 % tla; 18 % ispitanih uzoraka sadržavalo je glifozat i metabolit AMPA (aminometilfosfonska kiselina ili AMPA). Najlošiji rezultati potječu iz ispitanih uzoraka tla iz Danske, Ujedinjenog Kraljevstva i Portugala, dok su Italija i Grčka među zemljama koje koriste manje glifozata u poljoprivrednoj proizvodnji. No, ono što je ipak najvažnije, glifozat i AMPA nalaze se u svim ispitanim uzorcima tla. Jednako tako, svi ispitani usjevi sadržavali su rezidue glifozata i AMPA. Najgori rezultati potječu iz ispitanih uzoraka portugalskih vinograda. Rezultati ove znanstvene studije objavljeni su 15. listopada 2017. u „on-line“ časopisu „ScienceDirect.“
 
Dobiveni rezultati dokazuju akumuliranje i perzistiranje glifozata u tlu što je podcijenjeno od strane europskih birokrata. Koncentracija glifozata i njegovog toksičnog metabolita AMPA koja je otkrivena u ovoj studiji dokazano je toksična za neophodne i korisne organizme u tlu kao što su gujavice, korisne bakterije i gljivice. Poznato je da glifozat negativno utječe i na „imunitet“ biljke jer slabi njezinu prirodnu obranu, čime biljke postaju više osjetljive i prijemljive na različite patogene uzročnike.
 
Angeliki Lyssimachou, ekotoksikologinja neprofitne mreže „Pesticide Action Network/PAN Europe“ izjavljuje: „Ova studija tj. njezini rezultati jasno se razlikuju od tvrdnji 'europske uprave' da glifozat ne perzistira u okolišu. U stvarnosti, europska je poljoprivreda visoko ovisna o ovoj toksičnoj tvari koja ne samo da nije pravilno zakonski regulirana u EU, već za svakog predstavlja rizik. Kreatori politike u EU trebaju zaustaviti daljnju primjenu ovog štetnog herbicida u proizvodnji naše hrane. Vrijeme je da konačno primijenimo sve moguće postojeće alternative u odnosu na herbicide.“ Henriette Christensen (PAN Europe) dodala je sljedeće: „Posljednjih godina sve je više dokaza o tome da zdravo tlo ima vodeću ulogu u uzgoju zdravih poljoprivrednih kultura koje su otporne na štetnike. Glifozat uništava zdravo tlo i uzrokuje još veću primjenu pesticida. Naši poljoprivrednici moraju napustiti ovaj opasno „začarani“ krug.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Štakori iz kanalizacije »Autograf«

HF

Dokle zaboravljena Hrvatska?

HF

Čestitam 24. obljetnicu HZ Herceg-Bosna

HF

Izvrsna predstava Christiana Jalžečića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više