EU želi iskoristiti trgovinsku prednost i mogućnosti koje su nastale zbog protekcionističkih politika SAD-a
Krajem prosinca objavljena je vijest o slijedećem novom krugu pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini koji će se održati od 4. do 10. prosinca 2017. Radi se o pregovorima između Europske unije i MERCOSUR-a. MERCOSUR je španjolska kratica za zajedničko tržište Južne Amerike čija svrha je promicanje slobodne trgovine između zemalja članica, a potpisan je 26. 3. 1991. Zemlje članice su: Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj te Venezuela koja je u međuvremenu suspendirana (od prosinca 2016.). Pridružene članice su Bolivija, Čile, Ekvador, Kolumbija i Peru, a u srpnju 2004. počeli su pregovori s Meksikom.
Međuregionalni okvirni sporazum između EU-a i MERCOSUR-a potpisan je u prosincu 1995. a njime su određeni uvjeti i ciljevi trgovinske i gospodarske suradnje i dr. Pregovori između Europske unije i MERCOSUR-a traju već godinama: počeli su 1999. ali su suspendirani 2004., te su u svibnju 2010. ponovno obnovljeni i pokenuti pregovori o slobodnoj trgovini i uslugama. Tijekom 2015. MERCOSUR je u Europsku uniju izvozio najviše poljoprivrednih proizvoda: prehrambeni proizvodi, pića i duhan (24 %), proizvodi od povrća, uključujući soju i kavu (18 %), meso i drugi mesni proizvodi i prerađevine (6 %) itd.
Tri države članice MERCOSUR-a – Brazil, Argentina i Urugvaj, najveći su izvoznici goveđeg mesa u Europu. Trenutno požurivanje pregovora između EU-a i MERCOSUR-a nije slučajno jer EU želi iskoristiti trgovinsku prednost i mogućnosti koje su nastale zbog protekcionističkih politika SAD-a, a s druge strane, najveće ekonomije MERCOSUR-a sada su (pred)vođene fanatičnim sljedbenicima slobodnog tržišta. Argentinski predsjednik Mauricio Macri dao je 'doprinos' razvoju i napretku provedbom privatizacije i socijalnim rezovima. S druge pak strane, neoliberalna i nezakonita brazilska Vlada predvođena predjednikom Temerom koji je preuzeo vlast državnim udarom, zadržava privremeno predsjedanje MERCOSUR-om te traži međunarodnu potporu za nadolazeće izbore u Brazilu. Predloženi sporazum o slobodnoj trgovini (i uslugama, što se prešućuje) predstavlja golemu opasnost zbog opasnog promicanja i napredovanja neoliberalnog modela te besramno kršenje socijalnih i okolišnih prava za sve. Štoviše, ovaj sporazum će pokazati da obveze usvojene na COP 23 za održivi ekonomski model nisu ništa drugo doli retorike (čitaj: govorničke vještine i kitnjaste fraze) predsjednika država, te napadno izražen nedostatak političke koherencije.
Kao što je to bio slučaj i s ranijim pregovorima o Sporazumima o slobodnoj trgovini, sporazum između EU-a i MERCOSUR-a neće se razlikovati jer i on predstavlja prijetnju potkopavanja/urušavanja zdravstvenih standarda, zaštite okoliša i dobrobiti životinja u EU. Ono što je posve jasno i sigurno jest da se naši europski farmeri, u prvom redu stočari ne će moći natjecati s južnoameričkim izvoznicima, članovima MERCOSUR-a, čije cijene su izrazito niske i bez svakog premca. Ulaganja i gospodarski razvoj koji će se provoditi i ostvarivati ovim trgovinskim sporazumom mogući su samo za velike kompanije i tzv. agrobiznis uz strategije poslovanja orijentiranog na međunarodno tržište.
Prava i potrebe ljudi za kvalitetnom hranom, zdravim okolišem, socijalnim pravima i kulturnom raznolikošću biti će u potpunosti zanemarena i ugrožena te podređena trgovinskom fanatizmu snažnog međunarodnog kapitala. Ukratko, pregovori i sporazum između Europske Unije i MERCOSUR-a odbacit će potrebe poljoprivednika, radnika i potrošača s obje strane Atlantika. MERCOSUR je usredotočen na svoje ambicije, a jedna od njih je europski sektor govedarstva. Zahtijeva se od EU-a povećanje uvoznih kvota i to najmanje između 100.000 i 130.000 tona govedine koja bi se izvozila u EU.
U zamjenu, europski pregovarači zahtijevaju smanjenje uvoznih tarifa koje su nametnule države Južne Amerike za industrijske proizvode iz Europske unije. Dakako da će takav zahtjev EU-a, bude li odobren, negativno i štetno utjecati na ekonomski i tehnološki razvoj i prosperitet država članica MERCOSUR-a. Europska unija ovo zahtijeva i zbog pristupa javnoj nabavi i javnim službama u državama članicama MERCOSUR-a: telekomunikacije, internet, financijske usluge i transport. Sporazumi o slobodnoj trgovini i uslugama ubrzano doprinose sustavnom kršenju ljudskih, socijalnih i okolišnih prava, jer su interesi multinacionalnih korporacija ispred svih i svega.
U ovim sporazumima nema ugrađene klauzule o obvezi zaštite navedenih prava. Štoviše, i ovaj sporazum između EU-a i MERCOSUR-a omogućit će da korporacije tuže državu ako je ona usvojila neki zakon, pravilnik i dr. a što se protivi njihovim interesima, točnije interesu krupnog kapitala. Svi takvi sporazumi imat će dalekosežne posljedice jer ćemo biti onemogućeni (za)štititi svoja prava, naša ruralna područja, dostojan život proizvođača i dr. Moramo tražiti i boriti se za sporazume koji će na prvo mjesto staviti čovjeka i njegove potrebe. Ne smijemo dozvoliti industrijskom sektoru i transnacionalnim korporacijama da našu zemlju, našu vodu, radnike i seljake dobiju servirano na „srebrnome pladnju.“ Mi trebamo i zahtijevamo takve sporazume koji će omogućiti približavanje prehrambenoj sigurnosti i koji će se suočiti s današnjim izazovima ne samo na regionalnoj nego i na svjetskoj razini – klimatskim promjenama, te obranom naših ruralnih zajednica i prehrambene sigurnosti.
Nažalost, Europska unija se u pregovorima ponaša isto onako kao što se ponašala i u pregovorima o slobodnoj trgovini s SAD-om (TTIP) i Kanadom (CETA): bez konzultiranja sektora na koje se sporazumi takve vrste odnose. Za organizaciju „Via Campesina Europe“ sporazum između Europske unije i MERCOSUR-a mora biti zaustavljen, tj. spriječen. Švicarska je u siječnju 2017. započela pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s MERCOSUR-om koji će također imati drastične posljedice za domaću poljoprivrednu proizvodnju, upozoravaju švicarski stručnjaci i organizacije udruženih farmera. Na sreću, otpor ljudi ovakvim sporazumima sve više raste. Diljem svijeta snažne građanske inicijative i platforme okupljaju i udružuju seljake, pokrete za okoliš, pokrete za zaštitu potrošača i dr. čime se zajedno suprotstavljaju interesima krupnog kapitala, slobodnog tržišta i industrijalizacije s namjerom uspostave pravičnog tržišta i njegovu održivost.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) od svojeg osnivanja 1995. ima namjeru provesti opću liberalizaciju nacionalnih tržišta na štetu suverenosti. U tu svrhu multinacionalne korporacije koriste one vlade koje su spremne udovoljiti njihovim zahtjevima u svrhu potkopavanja demokracije i svih institucionalnih sredstava koja omogućuju obranu života, teritorija te hrane i agrarnih ekosustava. WTO ima namjeru privatizirati sve – prehrambeni sustav, javne službe i javna dobra. Upravo iz naprijed navedenih razloga, švicarska organizacija „UNITERRE“ i „Švicarski savez za suverenost hrane“ pozivaju sve europske seljačke organizacije i udruženja na veliki prosvjed protiv Svjetske trgovinske organizacije / WTO-a, koji će se održati u subotu 9. prosinca 2017. u Genevi, u sjedištu WTO-a, gdje će jasno zahtijevati da poljoprivreda ne smije biti dio ni jednog 'WTO' pregovora tj. pregovora o slobodnoj trgovini.
Isto tako, međunarodna organizacija „Via Campesina“ poziva sve društvene pokrete i organizacije civilnog društva na mobilizaciju i organizirani otpor protiv WTO-a i sporazuma o slobodnoj trgovini, povezivanje u solidarne saveze i sudjelovanje na velikom prosvjedu – 'People's Summit': „WTO, OUT! Building alternatives!“ („WTO, van! Izgradimo alternative!“). Međunarodna delegacija „Via Campesina“ sudjelovat će na ovom organiziranom prosvjedu u Buenos Airesu, Argentina, gdje će se od 10. do 13. prosinca 2017. održati 11. Ministarska konferencija WTO-a.
A za kraj još jedna vijest. Naime, europska zajednica građana „CitizenGo“ u svezi pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i MERCOSUR-a upozorava na slijedeće: EU nastoji nametnuti rodnu ideologiju Južnoj Americi putem trgovinskih dogovora iako za to ne postoji pravna osnova. Stoga pregovori uključuju i klauzulu koja bi bila obvezujuća za sve stranke ovog Sporazuma, a to je prihvaćanje, poticanje i uvođenje rodne ideologije odn. rodne ravnopravnosti u sve političke i društvene tokove. Stoga je pokrenuta i europska peticija protiv takve vrste sporazuma, kulturnog imperijalizma i nametanja rodne ideologije.
Izvor: Via Campesina: „European Union will be sending European farmers to the slaughter house: ECVC on EU-MERCOSUR FTA negotiations,“ 29. 11. 2017.; „CitizenGO“ – peticija pokrenuta 29. 11. 2017.: Europe aims to impose gender ideology on Latin America through trade deals
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više