Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Prikupljanje otpada je trošak

Povećanje stope prikupljanja tekstilnog otpada dobra je poslovna prilika

 
 
Održan je sastanak Radne skupine Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji na kojem je rečeno da je tekstilni otpad kao sastavni dio biorazgradivog otpada vrijedna je i profitna sirovina. Od 50.000 tona tekstilnog otpada godišnje se u Hrvatskoj prikupi tek tri posto ili 1500 tona, a 97 posto toga otpada odlazi u glomazan otpad. Stoga je u Hrvatskoj potrebna promjena percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi se povećala njegova količina, a tekstilni otpad pretvorio u biznis i zaradu“, istaknula je poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Jagoda Divić na sjednici Radne skupine Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji održanoj 7. prosinca u HGK.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2017/12/batik-scrap-pile.jpg
„U Mađarskoj i Sloveniji, a osobito u Njemačkoj, u ovom se području radi ozbiljan posao. U Hrvatskoj količina prikupljenog otpada sada iznosi 0,5 kilograma po stanovniku, dok je u Sloveniji pet kilograma. Glavni je cilj ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa. Radna skupina Grupacije stoga treba artikulirati stavove te prijedloge uputiti resornom ministarstvu i drugim mjerodavnim tijelima“, kazala je Divić. „Prema obvezama za jedinice lokalne samouprave u planu je postavljanje 300 spremnika za odvojeno prikupljanje tekstila, a do kraja godine 550 te izgradnja reciklažnih dvorišta. Jedno je otvoreno u Klari, a do druge polovice 2018. godine otvorit će se na Žitnjaku i Sesvetama“, kazao je Alen Hadžić iz Zagrebačkog holdinga.
 
„Prikupljanje otpada je trošak, a planom gospodarenja otpadom predviđeno je da se dio troškova kroz naknadu vraća sakupljačima, a to je potrebno uvesti i u području prikupljanja tekstilnog otpada. Treba povećati stopu prikupljanja tekstilnog otpada, a troškove platiti onima koji ga prikupljaju“, istaknula je Aleksandra Anić Vučinić s Geotehnološkog fakulteta u Zagrebu. „U Mađarskoj su otvorene sortirnice, a odjeća koja se prikuplja plasira se na svjetsko tržište. Pojedine tvrtke dnevno u svijet šalju i po 100 tona odjeće i na tome zarađuju“, kazao je Mato Grujo iz tvrtke Kompis iz Osijeka, koja je postavila već 80 spremnika u Osijeku na koje su se građani već naviknuli.
 
Regeneracija iz Zaboka, koja se bavi recikliranjem tekstilnog otpada primjer je uspješnog poslovanja u ovom području, koja ne zaostaje za drugim tvrtkama u Europi. „Ne želimo plaćati više od 450 kuna po toni tekstilnog otpada, a iz Mađarske plaćaju da se tekstilni otad preuzme“, kazao je direktor Regeneracije i voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji HGK Anđelko Švaljek te dodao da je najjeftinije otpad prikupiti te ga odložiti, a to ne želimo. „Potrebno je pojednostaviti proceduru te uvesti kontinuiranu edukaciju kod prikupljanja tekstilnog otpada“, rekao je Švaljek.
 
„Ne vjerujemo u dugoročne modele suradnje sa zemljama u okruženju. Dugoročno je najisplativije rješenje razvoj recikliranja tekstilnog otpada u Hrvatskoj i podržavanje tvrtki poput Regeneracije,“ smatra Ivan Božić iz Socijalne zadruge Humana Nova. Dijana Varlec iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša istaknula je važnost i potrebu dubinske analize cijelog vrijednosnog lanca kako bi se sagledalo gdje su najveći troškovi, a gdje zarada, nakon čega treba izvršiti optimizaciju. „Primjer dobrog modela je danski model skupljanja tekstila po zgradama u male spremnike koji se prazne. Kad se sustav pojednostavi, onda je on funkcionalan“, istaknula je Varlec.  
 

Anđelka Felja

Povezane objave

INA je u problemu ako ne promijeni poslovnu strategiju

hrvatski-fokus

U arbitraži vezanoj uz Inu i Mol netko će izgubiti i tu nema povratka

HF

Broj e-automobila u stabilnom porastu

HF

Rješenje za posve električnu budućnost

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više