Hrvatski Fokus
Znanost

Kurikul je stara priča

Novi kurikul treba doraditi pozorno i bez žurbe

 
 
Novi školski kurikulum, koji bi 1. svibnja trebao krenuti u natječaj za eksperimentalnu primjenu, učenicima obećava "vrednovanje usmjereno na sveobuhvatnost odgojno-obrazovnog očekivanja i odgojno obrazovnih ishoda", a učiteljima "autonomiju u stvaranju različitosti u pedagoškom i odgojno-obrazovnom radu". Ova primamljiva vizija škole bez "bubanja", škole koja će biti okrenuta budućnosti i stvarnoj dobrobiti naše djece i mladeži, ima mnogo pristalica, ali i mnogo kritičara, posebno kad su u pitanju svjetonazorske dvojbe koje proviruju iz teksta kurikuluma.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/12/nok_2.png
No, nitko od polemičara koji su oko kurikuluma prolijevali tintu i trošili tv i radio minute, nije spomenuo da se prije pet godina, 2011., raspravljalo o gotovo istoj stvari i da je tadašnji kurikulum, nazvan Nacionalni okvirni kurikulum, skraćeno NOK, nakon nekog vremena pao u zaborav ili je možda političkom odlukom stavljen u stranu. Također, nitko nije primijetio da naziv aktualnog kurikuluma, Okvir nacionalnog kurikuluma, skraćeno ONK, ali i dio njegova sadržaja, izgledaju kao da su preuzeti iz odbačenog NOK-a koji je također obećavao modernu školu bez "bubanja".   
 
S obzirom na ovakvo povijesno iskustvo i na činjenicu da u školskoj stvarnosti "bubanje" i dalje prevladava, nije lako povjerovati da će novi kurikulum ispuniti svoja obećanja. Još je teže povjerovati da će novi kurikulum donijeti poštivanje profesionalnost i samostalnost učitelja, posebno zato što Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, donesen 2013. da bi tu profesionalnost regulirao i štitio, još uvijek nije našao svoje mjesto u školskom sustavu.
 
Svjetonazorska kontroverza
 
Uz sve ovo, novi kurikulum, rečenicom da hrvatski učenici trebaju naučiti "suživot u europskom kontekstu", ostavlja prostor za jednu vrlo neugodnu svjetonazorsku kontroverzu. Naime, ova formulacija koja će mnogima sa više osobnog povijesnog sjećanja, zvučati kao politička ispravnost koju smo imali iza 1945., zanemaruje činjenicu da Hrvati u EU nisu ušli kao etnička zajednica koja, eto, mora ostvariti suživot sa drugim etničkim zajednicama na području unitarne Europe, nego kao nacija-država koja svojim građanima treba omogućiti da uživaju zajedničke europske vrijednosti na kojima se EU, kao savez država-nacija, temelji.
 
Naprijed, ali bez žurbe
 
Zbog svega ovoga ne treba žuriti sa eksperimentalnom primjenom novog kurikuluma jer danas, u doba nesigurnog gospodarskog oporavka i prevladavajuće politike štednje, nije realno očekivati toliko potrebna ulaganja u rekonstrukciju društvenog ugleda obrazovanja. Umjesto žurbe treba nastaviti otvorenu i široku raspravu u koju bi se uključile i institucije koje su do sada bile izostavljene, kao npr.Hrvatski institut za povijest ili Hrvatski memorijalno-dokumentacijskicentar Domovinskog rata. Ta bi rasprava omogućila da se pažljivo otklone svjetonazorske dvojbe i da se dorade neke hvale vrijedne zamisli iznesene u kurukulumu.
 

Tihomir Rajčić

Povezani članci

Moguća malignost hormonalnih devijacija

HF

Kulturologijsko obrazovanje (11)

HF

I Amerikanci se boje snižavanja standarda

HF

Poljsko zaraženo meso

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...