Otvorena izložba Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici
Povodom obilježavanja 445. obljetnice završne bitke Velike seljačke bune iz 1573. godine, u Muzeju seljačkih buna 9. veljače 2018. godine u 18 sati otvorena je izložba Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici.
Posebno su se samo prigodom otvorenja, a zahvaljujući Kući Šenoa u Zagrebu, posjetiteljima predstavili jedina sačuvana originalna stranica rukopisa romana Augusta ŠenoeSeljačka buna koji se čuva u spomenutoj Kući, kao i originalna djela Nikole Istvanffyja i kasnije Jurja Rattkaya koji prvi u historiografiji opisuju Seljačku bunu. Od arheoloških nalaza koji su izloženi na izložbi zanimljiva je i masivna konstrukcijska greda iskopana na Tahyjevom gradu koja je restaurirana i C14 analizom datirana u kraj 15., poč. 16. st. Na izložbi se, uz crtež Duje Medića, izlaže i portret Franje Tahyja od slikara Antuna Boris Švaljeka.
Franjo Tahy će zauvijek ostati zločinac, a mijenjat će se tek simbolika zla koju predstavlja sukaldno aktualnim društveno-političkim predodžbama nepravde karakterističnim za određeno razdoblje. Od Ivana Kukuljevića Sakcinskog motiv seljačke bune 1854. godine uvodi se i ostaje do danas u političkom diskursu. Danas je Tahy ostao slika zla i kulturni fenomen današnjeg vremena koji se upotrebljava u različitim kulturno-zabavnim i društveno-političkim diskursima – od porezne Linićeve politike do suvremene punk i metal glazbene scene te manifestacija oživljene povijesti poput Seljačke bune u Donjoj Stubici i Viteškog turnira Franje Tahyja u Podsusedu. Sve to sudjeluje u kreiranju slike našeg današnjeg Tahyja. Čini se da je Tahy bio i ostao idelani negativac.
Autorica izložbe je dr. sc. Ivana Škiljan. Uz glavne suradnike povjesničara mr. sc. Branka Čička i Vlatku Filipčić Maligec (voditeljicu Muzeja seljačkih buna) izložba je rezultat i ostalih suradnika: povjesničara umjetnosti Feđe Gavrilovića, dr. sc. Vedrana Klaužera (Hrvatski institut za povijest), Vlaste Horvatić Gmaz i Lidije Kelemen iz Kajkaviane, Martina Perkovića (Muzej seljačkih buna), dr. sc. Tajane Trbojević Vukičević i Olivie Frances Kaloyianni (Veterinarski faklutet u Zagrebu) i Miroslava Nađa (Arheološki muzej u Zagrebu).
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više