Hrvatski Fokus
Religija

Pedeset godina Kršćanske sadašnjosti

Zaslužni utemeljitelji Tomislav Janko Šagi-Bunić, Vjekoslav Bajsić i Josip Turčinović

 
 
U četvrtak, 22. veljače 2018. godine navršilo se točno 50 godina od ustanovljenja Kršćanske sadašnjosti. Obilježavanje obljetnice počelo je Teološkim četvrtkom 22. veljače 2018. o temi „Kršćanska sadašnjost i koncilska obnova u nas“, a središnja proslava bit će u utorak, 12. lipnja, kada će se održati znanstveni kolokvij o temi „Vjera i kultura“, prirediti prigodna akademija i slaviti euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali, navodi se u priopćenju KS-a.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/02/9743.JPG
Turčinović, Šagi-Bunić i Bajsić
 
Katolička Crkva u bivšoj državi osobito u prvih petnaest godina, bila je idejno i administrativno stjerana u svojevrsni društveni geto u kojem ostaje do demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine. Katoličkoj Crkvi je od 1945. godine nametnuta nova pozicija u društvu. Odmah poslije završetka Drugoga svjetskog rata Katolička Crkva nije smjela više izdavati svoje novine i knjige, ukinut je školski vjeronauk, zabranjena su sva vjernička laička udruženja, zatvorena pojedina sjemeništa i bogoslovije, a Rimokatolički bogoslovni fakultet je početkom 1952. godine de facto, ali ne i de iure prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu. Teologija je posve i radikalno vraćena unutar crkvenih zidina, a pastoral je reduciran na prostore unutar crkvenog praga. Naime, u času odluke da se održi Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) naša se Crkva nalazila u teološko-kulturnoj krizi i u posvemašnjem zakašnjenju za teološkom misli na katoličkome Zapadu. Teško zategnuti odnosi između Crkve i Države u procesu razvijanja socijalističkog društvenog poretka kroz prvih petnaest godina poslije Drugog svjetskog rata imali su za posljedicu da je teološko-kulturna komunikacija s Zapadom bila veoma stegnuta i gotovo nemoguća.
 
Početkom 1959. godine (25. siječnja) bio je sazvan II. vatikanski koncil. Upravo je taj Koncil doprinio tome da teologija i pastoral među kršćanima katolicima doživljavaju nove ideje i poticaje, te neočekivani entuzijazam. Trebalo je brzo nadoknaditi ono što je našoj sredini nedostajalo, kako bi se i sam Koncil mogao razumjeti i istinski prihvatiti. Krenulo se sa 'Svescima' čiji je cilj bio „da se ovim putem također pomogne što brže, što istinskije i plodonosnije kročenje Koncila kod nas“. No smisao nije bio da 'Svesci' samo „povećavaju kršćansku naobrazbu svojih čitalaca“, nego da ujedno izazivaju misao i tako pokreću dijalog, „da svako misaono biće pozovu za ovaj okrugli stol misaonih napora današnjice“. Spomenuto Društvo, u okviru kojeg su pokrenuti „Svesci“, kasnije je, zbog svojih teškoća, odbilo i dalje biti nakladnik tog časopisa na što je grupa teologa, stvarnih utemeljitelja Kršćanske sadašnjosti – Tomislav Janko Šagi-Bunić, Vjekoslav Bajsić i Josip Turčinović – uz sudjelovanje ostalih, bila spremna prihvatiti izazov i započeti nešto posve novo.  Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper izdao je dekret kojim ustanovljuje novu crkvenu ustanovu: Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije „Kršćanska sadašnjost“. Bilo je to 22. veljače 1968.
 
Centar Kršćanske sadašnjosti tijekom prvih deset godina svoga djelovanja razvio je vrlo razgranatu djelatnost u što se uključio znatan broj teologa, svećenika, redovnika i mnoštvo drugih suradnika laika iz čitave Hrvatske. Teologija prodire i šire u društvenu sferu tadašnjeg sustava, a Centar je na taj način postao vrlo razgranat pokret pokoncilske obnove. 
 
Tijekom pedesetogodišnje povijesti bilo je velikih postignuća, ali i prijepora i poteškoća kako s tadašnjim komunističkim vlastima tako i s određenim crkvenim krugovima i vlastima iz kojih je Kršćanska sadašnjost izišla jača i čista obraza. Već u času samog osnivanja Centra postojala je bojazan da ga tadašnje državne vlasti neće tolerirati kao isključivo crkvenu ustanovu, kao pravnu osobu u društvu, koja bi se bavila izdavanjem časopisa i knjiga, jer po tadašnjem zakonu o vjerskim zajednicama pravnu su osobnost kao vjerske ustanove u društvu imale samo biskupije, župe i samostani. Zbog promjene u financijskom sustavu u tadašnjoj državi kao i zbog razgranatosti mnogovrsnoga javnog angažmana tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća nastala je nezaobilazna potreba „da se teolozi, okupljeni svojim radom u Kršćanskoj sadašnjosti, organiziraju u javnopravno priznato društvo, kojemu će Centar Kršćanske sadašnjosti biti izdavački, informativni, radni i poslovni organ, a koje će na taj način moći uspješnije i svrsishodnije razvijati svoju djelatnost…“
 
To je bilo uvjetovano tadašnjim zakonom o društvenim organizacijama. Time bi se djelatnost Kršćanske sadašnjosti „mogla proširivati, poštujući zakone i uvažavajući zakonitosti konkretnog društvenog razvitka, a vjerno nastavljajući i u novim oblicima suradnju s hijerarhijom Katoličke crkve i ustrajući čvrsto u poštivanju njezinih kompetencija…“. Tako je 31. svibnja 1977. godine došlo do osnivačke skupštine, na koju se odazvalo 48 teologa, te je osnovano Teološko društvo Kršćanska sadašnjost (TDKS). Po tadašnjem zakonu upisano je u Registar udruženja građana 11. srpnja 1977. godine. Ali time Centar – Kršćanska sadašnjost nije prestao biti i crkvena ustanova. Statut TDKS-a tijekom prvih deset godina morao se prilagođivati i prema zakonu o društvenim organizacijama, ali i prema novom Zakoniku kanonskog prava (1983.) sve do 1989. dok ga Biskupska konferencija Jugoslavije nije odobrila, pa je TDKS odlukom BKJ u Đakovu, 3. listopada 1989. priznat i potvrđen kao pravna osoba i u Crkvi. 
 
Osnivanje TDKS-a izazvalo je nemale kontroverze u samoj Crkvi u tadašnjoj Jugoslaviji, a napose kod nekih biskupa u Hrvatskoj, jer su neki taj pothvat izjednačavali s tzv. svećeničkim udruženjima, koje je početkom pedesetih godina organizirala (podupirala) komunistička vlast, a koje crkvena hijerarhija nije priznala. Te se kontroverze nisu utišale ni nakon što je Biskupska Konferencija (BKJ) 1989. priznala i potvrdila TDKS kao pravnu osobu u Crkvi. Ipak, brojni su hrvatski biskupi i svećenici tijekom tih teških i kontroverznih godina imali potpuno povjerenje u vodeće ljude Kršćanske sadašnjosti, što je potvrdio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić u više navrata. No više od svega o njihovim stvarnim namjerama govorila su njihova djela, njihovi svjedočki životi i njihova ostvarenja na području izdavaštva vjerske i teološke literature.
 
Kršćanska sadašnjost objavila je cijele biblioteke suvremene teološke misli, crkvenih dokumenata, liturgijskih knjiga, povijesnih vrela, popularnoga duhovnog i teološkog štiva te knjiga za djecu, čime je osobito snažno utjecala na općecrkvenu kulturu, a sasvim posebno i na razvoj hrvatske teološke misli. Nakon izdanja tzv. Zagrebačke Biblije (1974.), Kršćanska sadašnjost je tiskala više prijevoda Novoga zavjeta, posebice poznatoga Duda-Fućakovog, te je izdala cijeli niz Biblija, od tzv. Franjevačke do Jeruzalemske i Ekumenske Biblije, a velik uspjeh postigla je i izdavanjem Ilustrirane Biblije mladih, koja se u Kršćanskoj sadašnjosti tiskala u 11 svjetskih jezika te se distribuirala posebice po zemljama iza tzv. „Željezne zavjese“. Svojevremeno je Kršćanska sadašnjost upravo i s tog razloga nazivana najvećom katoličkom izdavačkom kućom od Beča sve do Vladivostoka.
 
U razdoblje demokratskih promjena Kršćanska sadašnjost je ušla s vrlo razgranatom djelatnosti, s velikim planovima, posebice na području novih elektroničkih medija, i s nenadanim gubitkom duše i pokretača sveukupnoga svoga djelovanja Josipa Turčinovića, koji je umro 3. listopada 1990. godine. Nastupio je krvavi rat koji je, osim gubitka brojnih života i razaranja svake vrste, donio i nemogućnost distribucije kao i smanjenje tržišta. Tijekom sljedećih desetljeća tendencija smanjivanja tržišta se nastavila, a ujedno su se pojavljivali ostali, uglavnom necrkveni, izdavači vjerske literature. U novi vijek Kršćanska sadašnjost je ušla kao crkvena ustanova Zagrebačke nadbiskupije koja nastavlja svoje temeljno poslanje na području izdavaštva i nakladništva. 
 

Nives Matijević

Povezane objave

Hrvatski djedovi i bake

HF

Crkva, svećeništvo, svećenici

HF

Sakralna tema je moje svakodnevno razmišljanje i molitva

hrvatski-fokus

Dominikanac Lacordaire o svetom Dominiku

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više