Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

INA uvozi benzin iz Pančeva!

A ukapljeni naftni plin iz Rumunjske!?

 
 
Nacional je prošloga tjedna u intervjuu s naftnim konzultantom Jasminkom Umićevićem objavio da je domaća naftna kompanija Ina u proteklih nekoliko mjeseci uvezla određene količine motornih benzina iz srpske rafinerije u Pančevu te ukapljeni naftni plin (UNP) iz Rumunjske. Istinitost te informacije, koja je neslužbenim kanalima stigla iz redova Hrvatskih željeznica koje su pružile uslugu transporta navedenih goriva, Nacionalu je neslužbeno potvrđena iz nekoliko međusobno neovisnih izvora. Jedan od njih naveo je kako MOL tvrdi da je uvozna cijena motornih benzina iz Srbije vrlo slična onoj iz domaće proizvodnje, u što domaći naftni stručnjaci otvoreno sumnjaju te upozoravaju da MOL takve tvrdnje plasira kako bi pokušao opravdati loše poslovno planiranje, kao i činjenicu da o spomenutoj odluci o uvozu Uprava nije odlučivala, već je odluka o tome donesena u Budimpešti.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/04/Vale-2.jpg
Ovih dana službena potvrda te vijesti stigla je i iz same Ine. Naime, iz Ureda za korporativne komunikacije Ine Nacionalu je odgovoreno da je za vrijeme održavanja rafinerija u Sisku i Rijeci Ina uvezla manje količine ukapljenog naftnog plina (UNP) i benzina. No u odgovoru se također tvrdi da je to“ uobičajena poslovna praksa koja nema veze s radom FCC postrojenja u Sisku te da Ina, štoviše, izvozi oko pet puta više naftnih derivata nego što ih uvozi“. Iz Ine dodatno napominju da je u rafineriji Sisak upravo dovršeno redovito održavanje tijekom kojega je rafinerijsko postrojenje privremeno zaustavljeno, a istovremeno je rafinerija u Rijeci zbog redovitog remonta, ali i velikih hladnoća koje su usporile radove, puštena u pogon nekoliko tjedana nakon predviđena roka. Te okolnosti, tvrde u Ini, na tržištu su izazvale određene poremećaje i nedostatak derivata koji su nadoknađeni uvozom.
 
„Ova situacija nije neuobičajena, ona se događala i ranije i nema nikakve veze sa zaustavljanjem FCC postrojenja u Sisku. Do uvoza bi, zbog spomenutih okolnosti, došlo čak i da je FCC postrojenje radilo normalno“, kažu u Ini. No Nacionalova pitanja o tome koliko je motornih benzina, a koliko UNP-a do sada uvezeno te koje su količine predviđene za uvoz, ostala su bez konkretnog i preciznog odgovora.
 
A što će informacija o uvozu motornih benzina i UNP-a konkretno značiti za Hrvatsku? Jedan od neslužbenih izvora s kojima smo kontaktirali kazao je da će se vrlo vjerojatno zatvaranjem FCC postrojenja smanjiti doprinos motornih benzina na domaćem tržištu do pet posto na godišnjoj razini, ali će se istovremeno povećati udio visokokvalitetnog dizela za pretpostavljenih 20 posto na godinu, što će se postići potpunim iskorištenjem tzv. koker postrojenja u sisačkoj rafineriji. A to drugim riječima znači da će proizvodnja oscilirati i da će se povremeno pojavljivati viškovi, ali i manjkovi benzina, a time i potreba za povremenim uvozom, koji će ovisiti o volatilnosti tržišta i trenutnoj kvaliteti nafte. „Na razini cijele godine ima nešto viška proizvedenih benzina, ali zbog oscilacija u proizvodnji i promjena potreba na tržištu, pojavljuju se i kraća razdoblja u kojima ga nema dovoljno pa se nedostajuće količine nadoknađuju uvozom“, objasnio je Nacionalov izvor.
 
Podsjetimo, Ina je početkom ove godine obznanila odluku o zatvaranju najprofitabilnijeg postrojenja u rafineriji – FCC (fluid katalitički kreking) u kojem se proizvode upravo motorni benzini i UNP kao nusproizvod. Naftni konzultant Umićević je vijest o uvozu motornih benzina i UNP-a iz Srbije i Rumunjske u intervjuu za Nacional prokomentirao rekavši da se time samo potvrđuje da je pretpostavka o MOL-ovu planu da se sisačka rafinerija pretvori u skladišno-logistički centar doista točna. „Postrojenje u Sisku je zatvoreno, prerada nafte je prestala, a potrebe tržišta za derivatima i UNP-om i dalje postoje pa ih valja nadomjestiti iz uvoza. MOL je, čini se, procijenio da mu se više isplati uvesti derivate iz Srbije, jer u ovom trenutku u regiji postoje određeni viškovi motornih benzina, negoli slati poluprerađene sirovine na preradu u Rijeku pa onda derivate ponovno transportirati i distribuirati po Hrvatsko“j, kazao je Umićević i podsjetio da je MOL godinama kočio modernizaciju hrvatskih rafinerija, uz obilatu asistenciju prijašnjih uprava Ine do 2010. godine.
 
„Danas smo u situaciji da Hrvatska pored dviju rafinerija uvozi više od 35 posto naftnih derivata za domaće tržište. Ostane li MOL u Ini, vrlo je vjerojatno da, osim izvjesnog zatvaranja rafinerije u Sisku, Mađari ne će ulagati ni u modernizaciju rafinerije u Rijeci. Dio tržišta koje je do prije nekoliko godina držala Ina, sada je prepušten konkurenciji, a MOL-ova je računica bila da mu je jeftinije izgubiti dio tržišta u Hrvatskoj nego uložiti velik novac u modernizaciju naših rafinerija“, upozorio je Umićević i dodao da je u isto vrijeme MOL istisnuo Inu i na tržištu Srbije, otvarajući tamo benzinske postaje pod vlastitim brendom, što je direktno kršenje odredbi međudioničarskog ugovora iz 2009. u kojem jasno stoji da će se širenje kompanije u regiji, a prije svega na tržištima Srbije, BiH, Slovenije i Crne Gore, provoditi pod brendom Ine.
 
Dok je postrojenje FCC neometano radilo, na domaćem je tržištu bilo i viškova motornih benzina i UNP-a. Pritom treba podsjetiti, a to su Nacionalu potvrdili i neslužbeni izvori dobro upućeni u stanje na naftnom tržištu, da je rafinerija u Sisku domaću naftu prerađivala u kampanjama, odnosno povremeno, ovisno o tome koliko se sirove nafte izvadilo iz domaćih naftnih polja, koja su zbog dugogodišnjeg neulaganja u nova istražna polja davala sve manje. Stoga je tvrdnja izrečena u odgovoru Odjela za korporativne komunikacije Ine na Nacionalovo pitanje, a koja se odnosila na viškove domaćih motornih benzina i UNP-a koji su se izvozili, doista bila točna. No zatvaranjem FCC postrojenja situacija će se značajno izmijeniti, tvrde dobro upućeni stručnjaci, i viškovi domaćih benzina i UNP-a mogli bi postati prošlost, a uvoz tih proizvoda nova domaća realnost. Inina Uprava u objašnjenju o razlozima zatvaranja FCC postrojenja poziva se na analizu konzultantske tvrtke Deloitte čiji su rezultati javnosti predstavljeni prošle godine i o kojima je još u rujnu 2017. godine pisao i Nacional.
 
U toj studiji predlažu se organizacijske promjene među kojima su i prijelazna rješenja koja podrazumijevaju prijevoz naftnih poluproizvoda između rafinerija Sisak i Rijeka i prekid rada postrojenja FCC u Rafineriji nafte Sisak. „Tako će se osigurati bolja iskoristivost postrojenja za konverziju u obje rafinerije“, konstatirali su tom prilikom iz Ine te su objasnili da je Deloitteova analiza kao i sve dosadašnje, pokazala da je pretvaranje Rafinerije nafte Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje čijom bi se provedbom realiziralo 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine, u usporedbi sa sadašnjim načinom rada rafinerije te da bi taj poslovni potez pridonio značajnom smanjenju gubitaka koje je sisačka rafinerija godinama nagomilavala. Prema navedenoj studiji, koja je izrađena kao analiza aktualnog stanja i prijedlog mogućih scenarija vezanih uz sisačku rafineriju, saznaje Nacional, predlaže se da rafinerija u Sisku nastavi raditi sve do 2022. godine te da se u tom razdoblju dovrši modernizacija rafinerije u Rijeci. „Studija koju je izradio Deloitte vrlo je realna. Ona, doduše, navodi da je moguće razgovarati o zatvaranju sisačke rafinerije, ali ne odmah, kako to traže Mađari.
 
Preporuka Deloittea je tzv. 'soft landing' opcija zatvaranja rafinerije u narednih pet godina, odnosno da sisačka rafinerija nastavi raditi do kraja 2021. ili do 2022. godine, ali uz uvjet da se najkasnije do 2022. u potpunosti dovrši modernizacija rafinerije u Rijeci“, tvrdi dobro upućen Nacionalov izvor. No modernizacija rafinerije u Rijeci značajno kasni, što drugim riječima znači da jedan od najvažnijih uvjeta za zatvaranje FCC postrojenja u Sisku nije realiziran.
 
Deloitteova analiza također sugerira da se iz riječke rafinerije transportiraju komponente za namješavanje benzina u rafineriju u Sisku te teška loživa ulja koja bi se prerađivala na postrojenju „Delayed Coker“ u rafineriji Sisak koje već postoji. U isto vrijeme bi se iz sisačke rafinerije za rafineriju u Rijeci transportirala plinska ulja kao sirovina za hidrokreking postrojenje u rafineriji Rijeka koje proizvodi dizelsko gorivo. „To je osnovna ideja transfera Rafinerija nafte Rijeka – Rafinerija nafte Sisak. U tom bi slučaju postrojenje FCC (fluid katalitički kreking) u sisačkoj rafineriji postalo suvišno, jer je FCC u Rafineriji nafte Sisak u funkciji proizvodnje benzina“, objasnio je tada Nacionalov izvor tehničku stranu prijedloga. Deloitte je, osim ovoga glavnog prijedloga koji sugerira zadržavanje proizvodnje u rafineriji Sisak uz uvjet dovršetka modernizacije rafinerije u Rijeci, odnosno završetka izgradnje riječkog „Delayed Coker“ postrojenja do kraja 2021. godine, sugerirao još 23 opcije kojima je glavni prijedlog dodatno dopunjen. U studiji se dalje predlaže da sisačka rafinerija nakon 2021. godine bude pretvorena u novo logističko središte uz obaveznu izgradnju alternativne investicije. Po njihovu prijedlogu najbolja alternativna investicija je bio-rafinerija. Unatoč sugestiji Deloitteove analize o dovršetku modernizacije rafinerije u Rijeci kao osnovnog uvjeta za obustavu proizvodnje motornih benzina i UNP-a u rafineriji u Sisku, MOL je već početkom ove godine odlučio provesti odluku o potpunom zatvaranju FCC postrojenja.
 

Sandra Carić Herceg, Nacional

Povezani članci

Ima dosta nedorečenosti

HF

Hrvatska na meti svjetskih sila

HF

EUROZONA – Prijeti li bankrot Uniji?

HF

BMW gradi u Mađarskoj

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...