Ono što zagovaraju stručnjaci Zelene akcije suprotno je regulativi EU-a!
Nema nogometa, ali ni športa bez plastike i gume. I mnogo čega drugoga. No, naši „zaštitari prirode, osobito životinja“ misle drugačije. Uporno održavaju „međunarodne dane“, npr. posvećen „trenutno najvećoj opasnosti za čovječanstvo i okoliš“, plastičnim vrećicama. U to su uspjeli „zelenim ispiranjem mozga“ uvjeriti hrvatsku javnost da se odrekne plastike, treba dodati i gumi. No mala prilagodba jedne filozofske misli pokazat će što bi bile posljedice tom odlučnom NE.
Došlo tako neko doba. Sve se odgađa, skraćuju se radna vremena velikih trgovačkih lanaca, prebacuju se termini koncerata glasovitih umjetnika. Zbog zaslužene pozornosti koju privlače hrvatski nogometaši. Što će morati promijeniti termin tek u nedjelju. Srećom finale je poslije podne. Nogomet gledaju milijarde. Zbog povijesnog uspjeha naših nogometaša, nogomet je u Hrvatskoj apsolutna tema broj 1. No, zanimljivo je pitanje. Kako bi se održalo svjetsko prvenstvo u tom sportu. Bez PVC-a u gradnji stadiona, suvremenih tekstilnih proizvoda, često od reciklirane plastike, i plastenki za osvježavanje igrača tijekom prekida igre. A gumena lopta postoji 3600 godina. Istodobno se smatra prvom kemijskom kreacijom ljudskog bića.
Vratimo se hrvatskim ekologistima. Dopušta se opravdano usredotočenje na neke plastične proizvode, ali barem u Hrvatskoj „izvana zeleni, iznutra crveni“ uporno napadaju plastiku (materijal). Povodom nedavnog međunarodnog „Dana bez plastičnih vrećica“, aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije organizirali su u Zagrebu performans ispred „Importanne centra“ (s fenomenalnim manekenkama) i ukazali na velike okolišne i društvene probleme koji nastaju zbog prekomjerne proizvodnje i potrošnje plastičnih vrećica i ostalih jednokratnih plastičnih materijala. Akcijom su ponudili održivu alternativu i pozvali građanstvo da se uključe u aktivnosti „Tjedna bez plastike“. Edukativnu kampanju kojoj je cilj podići svijest javnosti o štetnosti jednokratnih plastičnih materijala, kako bi se legislativno smanjila njihova potrošnja i povećalo korištenje održivih alternativa. Tako, organizator događanja, Marko Košak.
Nisu izostali tim povodom ni Prijatelji životinja naslovivši svoju akciju „Jednokratna plastika – dugotrajna opasnost“. Oni su organizirali na društvenim mrežama tridesetodnevni izazov pod nazivom „Nisam od plastike“ u kojem je sudjelovalo više 20 000 ljudi. Izazov su proveli u suradnji sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) Adria te istaknutim energetičarem i zastupnikom u Europskom parlamentu, prof. Davorom Škrlecom. Rezultat, preko 96 % hrvatskih građana spremno je zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu ekološki prihvatljivim alternativama.
Definitivno je jasno da navedene organizacije i njihovi čelnici ne razumiju razliku između plastike (materijal) i od nje načinjenih proizvoda. Sporni mogu biti u načelu proizvodi. Proizvodnja materijala može biti također sporna. No, to nema veze s akcijama poput „plastične vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara“, najveći su svjetski ekološki problem. Zašto nisu vreće ili tanke vrećice od istog materijala?
Ova iznenadni i nepotrebni napad na plastiku među ostalim poziva se na dokumente: Strategija o plastici Europske komisije (EK) i Prijedlog EK o zabrani jednokratnih plastičnih proizvoda. Iz navedenih se dokumenata može vidjeti kako EU uopće ne podržava kompostabilne plastične proizvode. To su na stranicama „ZG-magazina.com.hr – Plastičarski kutak“ rastumačili autori poznati kao „Magičari“. Posebno zabrinjava što se u takve akcije uključuju slavnici (selebriti). Poput najboljeg igrača američkog nogometa Toma Bradyja. Koji se ne bi mogao baviti svojim sportom, bez silne opreme od plastike i gume. Javnost nije dovoljno upoznata s činjenicom da je plastika zajedničko ime za fosilnu plastiku i bioplastiku. Fosilna plastika načinjena je od prirodnina: nafte, prirodnog plina, ugljena itd. i počela se proizvoditi 1907. Bioplastika je starija nekih 7 stoljeća, ali se pravi od uzgojina. Nije proizvod prirode. Najčešće bioplastika uopće nije kompostabilna, kao na primjer bio-PE ili bio-PET.
Navedeni dokumenti EU imaju jednu važnu pojedinost. Zalažu se za proizvode koji se mogu reciklirati. Kompostabilni proizvodi ne mogu se mehanički reciklirati. No, Zelena akcija propagira kompostabilne vrećice, ambalažu i ostale proizvode „koji se mogu u potpunosti kompostirati”, te pozdravljaju „legislativu EU” i „Strategiju za borbu protiv plastike”, jer smatraju da to i EU podržava. To smatraju „održivim alternativama za razliku od štetnih jednokratnih plastičnih materijala”. Smatraju i da je potrebna puno opsežnija borba protiv svih oblika plastike. Iz navedenog se vidi da kompostabilni materijali po njihovom mišljenju nisu plastika. Te da kompostabilne materijale, tj. proizvode, zagovara i EU! Njihovo je ključno neznanje da su kompostabilni materijali zapravo plastika, te da imaju brojčanu oznaku „7” za njezinu identifikaciju. Drugo, EU uopće ne podržava kompostabilne proizvode. Naprotiv.
Primjer su plastične vrećice koje podliježu ograničenju potrošnje (Direktiva), obveza ugrađivanja recikliranih materijala u nove proizvode iz Strategije (neće se valjda kompost ugrađivati u nove proizvode?) i prijedlog zabrane za desetak jednokratnih proizvoda koji su upravo glavno tržište kompostabilne plastike. Zato bioplastičari u EU i prosvjeduju jer smatraju da EK nije dobro sagledala mogućnosti koje pružaju njihovi biomaterijali. A ako „zeleni“ zagovaraju borbu protiv svih oblika plastike, onda se to odnosi i na kompostabilnu. Zaključak, stručnjaci Zelene akcije uopće nisu upoznati sa stvarnim stanjem i obmanjuju javnost. Ono što oni zagovaraju totalno je suprotno regulativi EU-a! I namjeri ostvarivanja kružnog gospodarstva.
Valja zaključiti ovaj osvrt na „Tjedan borbe protiv plastike“ prerađenom mišlju glasovitoga grčkog filozofa Aristotela (383.–322. pr. Krista). On je jednom rekao (internetska inačica na stranom jeziku). „Život bez prijatelja je promašen život“. U ovom slučaju misao glasi: „Bez plastike i gume, suvremeni život je praktički nemoguć“. U suvremenoj medicini, plastika i guma su najprošireniji materijali, na fosilna tekstilna vlakna otpada danas više od 60 posto, a kakve bismo automobile vozili bez plastike i gume. Ako Zelena akcija propagira kompostabilne materijale, znači li to da žele izgradnju kompostane u svojem susjedstvu? Ili će sutra protestirati protiv onoga što su do jučer propagirali?
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više