Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Sedam stupova mudrosti i Sedam sestara (4)

Američke i britanske kompanije imale su potpunu slobodu nad svjetskim naftnim tržištima

 
 
Uništavanjem postojeće strukture željeznice i električnih tramvaja na Manhattanu, te zamjenom željezničkog prometa autobusima i automobilima na benzin, General Motors je prouzrokovao prometni kaos i golem porast u prodaji automobila i potrošnji goriva. […] Između 1945. i 1964. godine korištenje lokalnim željezničkim linijama smanjilo se za nevjerojatnih 84% jer je svaki Amerikanac koji je to mogao priuštiti kupio vlastiti automobil. […] Desecima milijuna Amerikanaca automobili i autobusi postali su nužni za odlazak na posao i za svakodnevni život. Rijetki su sumnjali u očit nedostatak energetske učinkovitosti transformiranog krajolika; sve je bilo prihvaćeno kao nešto što je gospodarski nužno. […] Nafta je postala gorivo izbora u pomorskom prijevozu, te je ugrozila upotrebu ugljena kao glavnog izvora energije u industrijskoj proizvodnji. Strojevi na naftni pogon postali su ključni u modernoj poljoprivredi, a nafta je postala osnovna sirovina za proizvodnju gnojiva i pesticida. DuPont, Dow Chemical i ostale kemijske kompanije temeljene na nafti bile su usko povezane s interesima Rockefellera. […] Vodeći američki naftni divovi, zajedno s proizvođačima automobila iz Detroita, postali su jedna od najvećih i najmoćnijih korporacija u povijesti. […]
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/07/antitrust-policy-a-century-of-economic-and-legal-thinking-10-638.jpg
Zaklada braće Rockefeller i Zaklada Rockefeller, čije su stipendije oblikovale budućnost znanstvenih istraživanja diljem svijeta, [činile su to] sve za ispunjenje krajnjeg cilja privatnih obiteljskih interesa. […] Do 1950. godine velike naftne kompanije Rockefellerovih bile su povezane s pojavom američke 'državne nacionalne sigurnosti'. Sve veća ratna mašinerija Pentagona bila je jedna od najvećih potrošača nafte i plina. […] Godine 1948. Zaklada Rockefeller dodijelila je, za tadašnje uvjete pozamašnu, stipendiju u iznosu od 100.000 dolara mladom ekonomistu sa Sveučilišta Harvard, Wassilyju Leontiefu, rođenom u Rusiji. […] Za izračunavanje složenih ekonomskih varijabli po prvi su put korištena moderna IBM-ova digitalna računala. Rezultat rada Leontiefove skupine na Harvardu bio je vrlo vrijedan dar vladajućim skupinama unutar establišmenta: precizan mehanizam koji je po prvi put mogao odrediti slučaj kada razvoj gospodarstva ugrožava njihove interese. Leontiefov rad podario je Rockefellerovim krugovima mehanizam socijalnog planiranja nevjerojatnih razmjera. […] 'Upravljanje ograničenim resursima' – razvijeno primjenom Leontiefovih operacijskih istraživanja – postalo je temelj ekonomske strategije Rockefellerovih nakon 1950-ih. No bili su odlučni u tome da budu jedini koji će moći odlučivati kada, gdje i na koliko ograničiti najvrjedniji od tih navodno 'ograničenih' izvora – naftu. […]
 
Razvijanjem sve sofisticiranijih metoda ekonometrije za opisivanje i 'bilježenje' ukupnog gospodarstva i njegovih energetskih potreba daleko u budućnosti, te prijelazom američkog gospodarstva sa željeznice, koja se koristila ugljenom, na prijevoz koji je upotrebljavao naftu, grupacija Standard Oil, njihovi saveznici u Shellu i tadašnja Anglo-iranska naftna kompanija (kasnije British Petroleum), postali su sve zabrinutiji da bi se njihova pažljivo osmišljena konstrukcija svjetske dominacije nad naftom mogla urušiti ako prevelike količine nafte odjednom preplave tržište. Tada su, 1948. godine, Rockefellerove kompanije unutar podružnice Standard Oila u Saudijskoj Arabiji – američko-saudijske kompanije Aramco – otkrile najveće naftno polje na svijetu Ghawar. […] Otkriće naftnog polja u Ghawaru preko noći je promijenilo svijet nafte, te je postavilo temelje za strategiju koja će naftom bogati SAD učiniti ovisnim o uvozu nafte. […] Nakon Ghawara uslijedilo je otkriće golemog naftnog polja Rumalia u Iraku 1953. godine. Srećom po Rockefellerove američke gigantske naftne kompanije, kao i njihove vrlo bliske britanske kompanije Shell i Anglo-Iranian (BP), većina značajnih, novih divovskih naftnih polja bila su pod izravnom kontrolom Rockefellerovih.
 
S obzirom na to da su pod kontrolom imali nova polja u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Bliskom istoku, američki naftni giganti okupljeni oko grupacije Rockefeller odlučili su da bi bilo mnogo bolje koristiti se vrlo jeftinom naftom s Bliskog istoka umjesto domaćim američkim zalihama, koje je često bilo mnogo skuplje crpiti i koje su često bile u rukama malih nezavisnih naftnih kompanija. […] Ne čudi stoga što su vodeće naftne kompanije počele zajedničku akciju preplavljivanja američkog naftnog tržišta svojom jeftinom naftom s Bliskog istoka, te na taj način upropastile tisuće malih i srednjih nezavisnih američkih proizvođača nafte. […]
 
Od [Marion King] Hubberta [geofizičara Sveučilišta u Chicagu] su zatražili da napravi rad za godišnji sastanak američkog instituta za naftu 1956. godine, za događaj koji će postati jedan od najsudbonosnijih primjera znanstvene izmišljotine u modernom dobu. Hubbert je svoje zaključke iz 1956. godine temeljio na nedokazanim pretpostavkama da je nafta fosilno gorivo, biološki spoj dobiven od ostataka mrtvih dinosaura, algi i drugih oblika života od prije 500 milijuna godina. Hubbert je prihvatio teoriju o fosilnom podrijetlu nafte, a da nije ni pokušao znanstveno potvrditi taj bitan, ključan dio njegove teze. […] Štoviše, Hubbert je malo prije smrti, u nevjerojatno iskrenom intervjuu, priznao da metoda kojom se koristio za izračun ukupno pridobivenih američkih rezervi nafte nije bila znanstvena. Moglo bi ju se usporediti s metodom provjere jakosti vjetra uz pomoć navlaženog prsta. […] L. G. Weeks, u to vrijeme najcjenjeniji istraživač naftnih rezervi u SAD-u, procijenio je da postoji 400 milijuna barela pridobivenih rezervi nafte, i redovito je povisivao tu cifru, što je velikim naftnim kompanijama bilo neprihvatljivo. Ako nafte ima u izobilju, kako će opravdati njezinu visoku cijenu i podizanje te cijene u budućnosti? […] Marion King Hubbert je bio član fašistoidne skupine Technocracy Incorporated, koja je zagovarala ideju da društvom trebaju upravljati tehnokrati – znanstvenici i inženjeri. [Kojim to 'demokratskim' izborima? Možda onim koji djelatnicima Sveučilišta 'plaćaju' postdiplomski studij, što za ostalu 'raju' ne vrijedi!] […] Moćni naftni establišment nagradio je Hubbertov trud. Godine 1957. primljen je u Američku akademiju znanosti i umjetnosti. […] Nakon što je CIA izvela udar u Iranu 1953. godine i ponovno dovela na vlast iranskog šaha koji je bio sklon obitelji Rockefeller, velike količine jeftine iranske nafte po prvi su se put našle u rukama američkih naftnih giganata. […]
 
No, nije se javno govorilo o tome da su vodeće naftne kompanije SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u poslijeratnom razdoblju uživale slobodu kakvu su ostale korporacije mogle samo sanjati. Imale su manje-više potpunu slobodu nad svjetskim naftnim tržištima, što će kasnije imati kobne posljedice i gurnuti svijet u bezbrojne ratove i sukobe zbog nafte. […] Izvještaj ['Međunarodni naftni kartel'] je pokazao da sedam najvećih naftnih kompanija: Anglo-Iranian (BP), Royal Dutch Shell, Standard of New Jersey (Exxon), Standard of New York (Socony Mobil), Gulf Oil, Texaco i Standard of California (Socal, kasnije Chevron) – kontrolira 88% naftnih rezervi izvan SAD-a i Sovjetskog Saveza. Tih sedam kompanija, 'Sedam sestara', kontrolirale su većinu područja na kojima se proizvodila nafta izvan SAD-a, kao i sve strane rafinerije; međusobno su dijelile svjetska tržišta, naftovode i tankere, te namještale cijenu nafte diljem svijeta. […] Pedesetih godina 20. stoljeća svijet je počeo ovisiti o anglo-američkoj kontroli nafte, a Rockefellerova grupa kontrolirala je taj svijet, barem izvan SAD-a. […]
(T. E. Lawrence, Seven Pillars of Wisdom, A Triumph, Anchor Books /Random House/, New York, 1991, str. 3., 17., 23.-26., 29., 31., 33., 36.-37., 39., 55., 89., 99., 101., 172., 270., 329., 333.-336., 661.).
 
(Nastvak slijedi)
 

Đivo Bašić

Povezani članci

Rastanak s Njemačkom – ali kojom?

HF

Republika Sandžak je projekt MI6?!

HF

Europi ne treba još jedan ruski plinovod

HF

Armenija u velikim problemima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...