Hrvatski Fokus
Znanost

Europski sud presudio novoj generaciji GMO-a

»Proizvodi novih tehnika genetske modifikacije su genetski modificirani organizmi, GMO-i, i stoga bi morali biti strogo regulirani«

 
 
„Europski sud presudom od 25. srpnja 2018. potvrdio je da su poljoprivredne kulture dobivene tehnikom uzgoja mutagenezom i promjenom gena („gene editing“ ili editiranje gena) genetski modificirani organizmi (GMO) i time su podložni zakonima koji ograničavaju uporabu genetski modificiranih organizama,“ izvješćivali su pojedini mediji.  Ova presuda znači da se Europski sud nije složio s tvrdnjom biotehnološke industrije kako je velik dio mutageneze ili pak namjernih promjena gena neznatno drugačiji od mutageneze koja se javlja prirodno ili je inducirana, tj. umjetno izazvana (npr. zračenjem).
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2018/08/220px-Professor_Sir_Allan_Bradley_Founder__Chief_Scientific_Officer_at_the_launch_of_the_Shakespeare_Review_8740129867.jpg
Allan Bradley
 
Najčešće se spominje metoda CRISPR-Cas9 koja ima učinak „molekularnih škara“, odnosno metoda editiranja genoma (skup svih genskih informacija svakog pojedinog organizma sadržanih u DNK): metoda koja omogućuje ciljano modificiranje gena ili zamjenu gena, jednog ili više njih. Tehnologija omogućuje da se na točno određenom mjestu u DNK 'izreže' neki dio, neki neispravan gen, te da se eventualno zamijeni drugim ispravnim ili korisnim genom. Ova metoda ima primjenu ne samo u razvoju novih terapija (genska terapija), uključujući i terapije različitih vrsta tumora nego i u biotehnologiji i poljoprivredi.
 
Međutim, u navedenoj obavijesti mediji su nešto izostavili pa su neupučeni čitatelji ostali zbunjeni i u nedoumici. Naime, izostavljena je ključna riječ – NOVE genetske tehnologije. Stoga bi trebalo u objašnjenju biti jasno navedeno: Europski sud današnjom presudom (25. 7. 2018.) potvrdio je da kontroverzna nova generacija tehnika genetskog inženjeringa mora biti podložna sigurnosnim provjerama i takva hrana mora biti označena kao 'GMO.' Ovdje govorimo o posve novim tehnikama genetske modifikacije koje se koriste u svrhu modificiranja genetskog materijala u biljnim i životinjskim stanicama: to je tzv. „druga generacija genetski modificiranih organizama“ ili jednostavno, „GMO 2.0“.
 
Svi „GMO 2.0“ moraju proći ispitivanja o njihovoj sigurnosti – kako za zdravlje čovjeka tako i za okoliš, odluka je Suda. Potrebno je svakako istaknuti da je Europska mreža znanstvenika za društvenu i okolišnu odgovornost (European Network of Scientists for Social and Environmental Responsibility, ENSSER) 28. rujna 2017. objavila stručno očitovanje: „Proizvodi novih tehnika genetske modifikacije su genetski modificirani organizmi, GMO-i, i stoga bi morali biti strogo regulirani.“ Ovo stručno očitovanje odgovornih znanstvenika na ovaj način jasno se suprotstavilo tvrdnjama onih znanstvenika koji tvrde da su „nove tehnike genetske modifikacije vrlo precizne i kontrolirane i stoga ne predstavljaju nikakav rizik…“ Zagovaratelji novih tehnika genetske modifikacije zalagali su se za deregulaciju proizvoda dobivenih novim tehnikama genetskog inženjeringa i to na europskoj razini. To je značilo da se oni protive svakoj procjeni rizika kao i obilježavanju proizvoda oznakom „GMO.“
 
Stručno očitovanje ENSSER-a potpisalo je više od šezdeset međunarodnih znanstvenika i to zbog slijedećeg razloga: znanstveni dokazi već tada su upućivali da nove tehnike genetske manipulacije /modifikacije (najčešća CRISPR-Cas/Cpf metoda, zatim TALEN, cisgeneza, metilacija DNK ovisna o RNK itd.) su „izrazito sklone ne željenim učincima.“ A u slučaju proizvodnje poljoprivrednih usjeva novim tehnikama genetske modifikacije to znači neočekivanu pojavu toksičnosti i alergija. Ukratko, nova metoda genetske modifikacije CRISPR bazira se na enzimu Cas9 koji ima ulogu škara za rezanje i molekuli RNK koja 'vodi' enzim Cas9 do točno određene lokacije koju znanstvenici žele izmijeniti. Nadalje, u izjavi znanstvenika ENSSER-a posebno se isticalo upozorenje da nove genetske tehnike, osobito „editiranje genoma“ (ili „editiranje gena“) mogu zbog svoje „jednostavnosti postupka“ otvoriti goleme mogućnosti za zlouporabu, uključujući i bioterorizam. Također su upozorili da je osobito opasna nova tehnika, tzv. „gene drive(s)“ koja omogućuje da se novo stvoreno obilježje ili obilježja, odn. promjena/promjene, izrazito brzo širi u određenoj populaciji ili dotičnoj vrsti, što predstavlja rizik za pojavu ekološke neravnoteže ili ozbiljnog poremećaja. Ipak, usprkos svemu tome, nove metode genetske tehnologije zagovaratelji promiču kao „nove tehnike za uzgoj bilja“ čime zapravo žele sakriti činjenicu da su to nove tehnike genetske modifikacije a njihovi proizvodi jesu genetski modificirani organizmi.
 
Nakon neuspjeha genetski modificiranih usjeva u Europskoj uniji te u svjetlu mogućih zabrana ili ograničenja uporabe glifosata, herbicida usko povezanog s komercijalnim uzgojem genetski modificiranih usjeva tolerantnih na glifosat, agroindustrija / agrobiznis vidi ove nove tehnike genetske manipulacije kao glavni izvor prihoda u slijedećih nekoliko desetljeća. To je razlog zašto 'guraju' deregulaciju novih tehnika genetskog inženjeringa na europskoj razini uz istovremenu borbu za zadržavanje „starih“ genetski modificiranih organizama (odn. GMO prve generacije) i njihovih pratećih pesticida.
 
Na kraju moram svakako istaknuti rezultate najnovijeg istraživanja o učinku ili učincima nove CRISPR tehnologije. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu „Nature Biotechnology“ 16. srpnja 2018., dakle, uoči odluke i presude Europskog suda o drugoj generaciji GMO-a. Istraživanje o učincima nove genetske tehnologije, CRISPR, proveli su znanstvenici „Wellcome Sanger Institute“ (vodeća svjetska znanstvena institucija u istraživanju genoma sa sjedištem u Hinxtonu, Ujedinjeno Kraljevstvo) te otkrili da CRISPR/Cas9 editiranje gena može prouzročiti znatnija genetska oštećenja u stanicama nego što se to do sada smatralo. Rezultati ovog novog istraživanja bacili su jedno novo 'svjetlo' u pogledu sigurnosti primjene genske terapije primjenom metode CRISPR/Cas9 jer neočekivana oštećenja mogu prouzročiti opasne promjene u pojedinim stanicama. A posljedice ovih oštećenja mogu biti i 'okidač' za razvoj karcinoma. Dosadašnja istraživanja nisu otkrila mnogo neočekivanih mutacija primjenom nove genetske tehnologije CRISPR/Cas9 u DNK na ciljanom mjestu editiranja genoma. Stoga su znanstvenici „Wellcome Sanger Institute“ proveli daljnju i potpunu sistemsku studiju na miševima i humanim stanicama te otkrili da genetska tehnologija CRISPR/Cas9 učestalo uzrokuje znatne mutacije i to na udaljenim mjestima od ciljanog područja.
 
Profesor Allan Bradley, Wellcome Sanger Institute, izjavio je: „Ovo je prva sistemska procjena neočekivanih promjena uzrokovanih primjenom nove genetske tehnologije CRISPR/Cas9 u editiranju terapeutski relevantnih stanica, a mi smo otkrili da su nastale promjene u DNK sve do sada bile ozbiljno potcijenjene. Izuzetno je važno da svatko tko namjerava koristiti ovu tehnologiju u svrhu genske terapije mora biti vrlo oprezan te vrlo pomno istražiti sve moguće štetne učinke.“ Komentirajući rezultate provedene studije, britanski znanstvenik dr. Michael Antoniou (King's College, London) između ostalog je zapitao postoje li slična genetska oštećenja i kod inducirane mutageneze? Naime, neke biljke koje koristimo u našoj prehrani 'proizvod' su starih metoda mutageneze – tzv. inducirana ili umjetno izazvana mutageneza primjenom zračenja – rentgenske zrake, ionizirajuće čestice, ultravioletno i gama zračenje (mutageneza izazvana zračenjem je standardna metoda uzgoja biljaka od 1950-ih godina prošlog stoljeća), zatim primjenom tzv. kemijskih mutagena (npr. dušikasta kiselina HNO2, dušikov oksid NO, neki antibiotici, natrijev azid NaN3, otrovi / inhibitori enzima topoizomeraze, tzv. interpolirana/umetnuta sredstva i dr.) – stoga se postavlja opravdano pitanje: koja je sigurnost takvih biljaka koje konzumiramo? Dakako, Europski sud iz svoje presude izostavio je sve one poljoprivredne kulture koje su proizvod „starih metoda“ inducirane mutageneze ne smatrajući ih genetski modificiranim organizmima i smatrajući ih – sigurnima.
 
Izvor:

 

1. ENSSER Statement on New Genetic Modification Techniques, 27. 9. 2017.; https://ensser.org
2. „Nature Biotechnology“ 36, 765-771 (2018): „Repair of double-strand breaks induced by CRISPR-Cas9 leads to large deletions and complex rearrangements,“ autori:
Michael Kosicki, Kärt Tomberg & Allan Bradley;
3. Friends of the Earth Europe i GMWatch: „EU's top court confirms safety checks needed for new 'GMO 2.0' “
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Misli Charlesa Mauricea de Talleyranda

HF

Zalog za budućnost

HF

Kurikularne promjene u hrvatskom školstvu u funkciji razvoja gospodarstva i društva

HF

GMO – (iz)um bez (raz)uma

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...