Vodič za povratnike u Hrvatsku (1)

Ured dobrodošlice olakšava povratak, snalaženje i integraciju iseljenih Hrvata

 

 

Dragi moji povratnici, kao i oni koji razmišljaju o tom koraku,

Pravni, administrativni sustav svake zemlje je složen, čak i onima koji u njoj žive desetljećima. Iako se kontinuirano trudimo učiniti ga jednostavnijim i bržim, unutar postojećih zakonodavnih okvira postoje određeni postupci koje je potrebno provesti. U ovom vodiču predstavit ćemo vam te osnovne postupke s kojima ćete se vjerojatno susrest pri povratku u domovinu. Vodič predstavlja samo pregled najvažnijih informacija nastao na temelju često postavljenih pitanja s kojima ste se obraćali Uredu. Naravno, svaki povratak je poseban. Za sve okolnosti koje vas interesiraju, a koje nisu obuhvaćene ovim Vodičem, Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji na raspolaganju te ćemo vrlo rado s vama doći do rješenja.

Zvonko Milas

 

Uvijek koristim priliku naglasiti važnost koju ima komunikacija, a kvalitetna komunikacija podrazumijeva dvostranost. Zaista je potrebno da nas upoznate sa svojim dojmovima, izazovima s kojima se susrećete, mogućim dvojbama. Danas, kada vam je za dobivanje kvalitetnog i točnog odgovora potrebna samo jedna elektronička poruka nema razloga da ta komunikacija ne zaživi. Niti jedna promjena u životu nije jednostavna. Donošenje i provedbu odluke koja nosi promjenu često određuje znanje o onome što nas čeka na cilju. U nadi da će vam ovaj vodič olakšati svaku odluku i svaku promjenu želim vam toplu dobrodošlicu.

 

Zvonko Milas, Ured dobrodošlice, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

 

DOSTUPNOST INFORMACIJA

 

Građani više ne moraju poznavati strukturu vlasti i sve nadležnosti pojedinih tijela kako bi pronašli traženu informaciju, jer ona mora biti jasno i lako dostupna svima. Kako bi olakšali pristup informacijama izvršne vlasti, uspostavljeno je centralno internetsko rješenje za informacije – Središnji državni portal. Cilj je na jednom mjestu, nedvosmisleno, jednostavno i moderno prezentirati strukturu, funkciju i ulogu svih tijela državne uprave.

 

Središnji državni portal dostupan je na www.gov.hr

 

U Središnji državni portal integriran je i projekt Ministarstva uprave e-Građani, sustav koji omogućava pristup elektroničkim uslugama javne uprave jedinstvenim elektroničkim identitetom. Građani sada na siguran način mogu, uz nekoliko klikova, promijeniti svog liječnika, zaprimiti izvadak iz Središnjeg registra osiguranika (u daljnjem tekstu: REGOS), roditelji mogu dobiti uvid u ocjene svog djeteta putem e-Dnevnika ili pregledati porezno knjigovodstvenu karticu. Elektroničkim putem se objavljuju javne informacije, pružaju personalizirane e-usluge te se šalju osobne službene poruke korisnicima vezane za javne usluge, postupke i osobne statuse. Tako primjerice građani mogu dobiti obavijest Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: MUP) da im ističe osobna iskaznica ili putovnica te poziv da ju produže.

 

Registrirajte se na E- građani https://pretinac.gov.hr/KorisnickiPretinac/eGradani.html

 

Službene stranice Europske unije

 

Na službenim stranicama Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) možete naći sve relevantne informacije vezane uz zakonodavstvo EU na hrvatskom jeziku.

http://europa.eu/youreurope/citizens/vehicles/driving-licence/driving-licence-recognitionvalidity/index_hr.htm

 

VAŽNA NAPOMENA

 

• Upute su izrađene prema važećem zakonodavstvu na dan (1. listopada 2017. godine) te su podložne promjenama prema izmjenama zakonodavstva nakon naznačenog datuma.

 

1. SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

 

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: SDUHIRH) je središnje tijelo državne uprave nadležno za odnose između Republike Hrvatske i Hrvata izvan njezinih granica. Ima ovlasti i odgovornosti u praćenju i usklađivanju aktivnosti te jačanju veza između tijela državne uprave, Hrvatske matice iseljenika i drugih institucija i udruga u RepubliciHrvatskoj s onima Hrvata izvan Republike Hrvatske.

 

1.1.      USTROJSTVO UREDA

 

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. prosinca 2016. godine donijela Uredbu ounutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Premanavedenoj Uredbi ustrojene su sljedeće ustrojstvene jedinice: Kabinet državnog tajnika. Sektor za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske. U Sektoru za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske ustrojene sudvije službe:

-Služba za provedbu i nadzor natječaja i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske i

-Služba za gospodarsku suradnju.Sektor za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske

U Sektoru za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan Republike Hrvatske ustrojene su tri službe:

-Služba za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata u Bosni i Hercegovini,

-Služba za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatske manjine i

-Služba za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatskog iseljeništva.

 

U Glavnom tajništvu ustrojene su dvije službe:

-Služba za ljudske resurse i opće poslove i

-Služba za financijsko-materijalne i informatičke poslove.

U okviru ustrojenih jedinica ostvaruju se sljedeći programi i projekti za Hrvate izvan Republike Hrvatske:

-Program potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini,

-Program potpore hrvatskoj nacionalnoj manjini u 12 europskih država,

-Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu,

-Program učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj i za internetsko učenje hrvatskog jezika,

-Program stipendiranja studenata pripadnika hrvatskog naroda i

-Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Osim gore navedenih programa, Ured brine o pravnom položaju i statusnim pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske, kako onih u Bosni i Hercegovini, tako i o hrvatskoj manjini u 12 europskihdržava te o hrvatskom iseljeništvu. Za sve Hrvate koji se žele vratiti u domovinu, ili se žele informirati o određenim pitanjima, osnovanaje posebna ustrojstvena jedinica SDUHIRH-a, pod nazivom Ured dobrodošlice.

 

URED DOBRODOŠLICE

 

U cilju olakšanja povratka, snalaženja i integracije iseljenih Hrvata- povratnika u cjelokupan državnisustav Republike Hrvatske, unutar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske osnovan je Ured dobrodošlice. Ured dobrodošlice pomaže u rješavanju mnogobrojnih pitanja kao što je ishođenje hrvatskog državljanstva, ishođenje osobne iskaznice, putovnice, upisi podataka u matične knjige, registriranja vozila, priznavanje inozemnih svjedodžbi ili diploma i sl. U okviru Ureda pružaju se informacije o carinskim povlasticama pri uvozu predmeta kućanstva igospodarskog inventara kod povratka i useljenja u Republiku Hrvatsku, te o poreznim olakšicama zahrvatske povratnike/useljenike, fizičke i pravne osobe, pri njihovom nastanjenju i stupanju uposlovni odnos u Republici Hrvatskoj.Ured dobrodošlice predstavlja focal point, odnosno uporišnu točku, svim Hrvatima izvan RepublikeHrvatske te svim Hrvatima povratnicima kako bi njihov povratak i uključivanje u cjelokupan državni sustav Republike Hrvatske bio olakšan, te s tim u svezi komunicira i koordinira poslove s drugim nadležnim tijelima državne uprave kao i javnim ustanovama, osobito Ministarstvom unutarnjihposlova, Ministarstvom financija – Poreznom upravom te Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ured dobrodošlice aktivno je uključen i u pregled aktivnosti Hrvata izvan Republike Hrvatske, teprati i nadzire rezultate integracije hrvatskih povratnika u društveni sustav Republike Hrvatske.Kontakt podaci: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Trg hrvatskih velikana 6., 10 000 ZagrebTel: +385(1)6444-680E mail: ured@hrvatiizvanrh.hr; ured-dobrodošlice@hrvatiizvanrh.hr Web: www.hrvatiizvanrh.

9

 

2. OSOBNA DOKUMENTACIJA, LEGALIZACIJA ISPRAVA, CARINA,

 

REGISTRACIJA VOZILA

 

1. Državljanstvo

2. Prebivalište i boravište

3. Reguliranje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj

4. Osobni identifikacijski broj – OIB

5. Osobna iskaznica

6. Putovnica

7. Isprave iz državnih matica

8. Vozačke dozvole

9. Legalizacija isprava

10.Carinske povlastice:

– preseljenje predmeta kućanstva,

– prijevozna sredstva i

– prijenos životinja i biljaka preko granice

11.Registracija vozila

 

2.1. DRŽAVLJANSTVO

 

Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina). Na osnovi postojanja državljanstva kao specifičnog pravnog odnosa (specifičnog zbog toga što je to odnos između fizičke osobe i suverene države), nastaju određena prava, ali i obveze, kako na strani države, tako i na strani pojedinca.

 

• Stjecanje hrvatskog državljanstva

 

Hrvatsko državljanstvo stječe se:

– podrijetlom,

– rođenjem na području Republike Hrvatske,

– prirođenjem i

– po međunarodnim ugovorima.

Malodobna djeca koja su hrvatsko državljanstvo stekla podrijetlom ili rođenjem na području Republike Hrvatske, u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih.

Zahtjev za upis u evidenciju može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske obavljaju nadležni uredi državne uprave, odnosno gradski ured Grada Zagreba. Osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo mogu podnijeti zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva i prirođenjem postati hrvatski državljani ako ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o hrvatskom državljanstvu.

 

Hrvatsko državljanstvo može se prirođenjem steći po sljedećim pravnim osnovama:

– po osnovi boravka u Republici Hrvatskoj,

– po osnovi rođenja u Republici Hrvatskoj,

– po osnovi braka s hrvatskim državljaninom,

– po osnovi iseljenja iz Republike Hrvatske,

– po osnovi postojanja interesa za Republiku Hrvatsku,

– po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu i

– po osnovi ponovnog primitka u hrvatsko državljanstvo.

Maloljetna djeca mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo:

– ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem,

– ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan roditelj, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak i

– ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan roditelj, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

 

• Podnošenje zahtjeva

 

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno u policijskoj upravi/postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Poslove u svezi sa stjecanjem hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima

obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.

Uz zahtjev se prilaže:

– životopis,

– izvadak iz matice rođenih, a za osobe u braku i izvadak iz matice vjenčanih (ne stariji od 6 mjeseci, nije potrebno prilagoditi ako su činjenice rođenja, odnosno sklapanja braka upisane u državne matice u Republici Hrvatskoj),

– dokaz o državljanskom statusu (uvjerenje o državljanstvu, ovjerena preslika važeće putne isprave odnosno osobne iskaznice),

– uvjerenje o nekažnjavanju nadležnog inozemnog tijela države čiji su podnositelji zahtjeva državljani te države u kojoj imaju stalni boravak (ne starije od 6 mjeseci) i

– važeća isprava o identitetu u ovjerenoj preslici s vidljivom fotografijom.

Kod podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj, upravna pristojba se plaća prilikom preuzimanja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo, odnosno rješenja kojim se zahtjev odbija. Kod podnošenja zahtjeva u inozemstvu, konzularna pristojba se plaća prilikom njegova podnošenja. Ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu, prilaže se i izvadak iz matice rođenih djeteta, dokaz o državljanskom statusu djeteta i oba roditelja. Izvadak iz matice rođenih nije potrebno prilagoditi ako je činjenica rođenja djeteta upisana u maticu rođenih u Republici Hrvatskoj.

 

Za različite osnove stjecanja hrvatskog državljanstva treba priložiti i druge isprave.

Životopis koji se prilaže uz zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo treba sadržavati:

– osobne podatke, stručnu spremu, zaposlenje, boravak odnosno prebivalište u inozemstvu, bračni status, podatke o djeci, podatke o roditeljima, podatke o najbližim srodnicima koji su stekli hrvatsko državljanstvo. Stranka u životopisu treba navesti razloge za stjecanje državljanstva, svoj odnos prema pravnom poretku, običajima i prihvaćenju hrvatske kulture, a ovisno o pravnoj osnovi podnošenja zahtjeva, o tome gdje su preci boravili do iseljenja, kada su i iz kojih razloga napustili Hrvatsku, kada su i s kojim ispravama doselili u inozemstvo, načinu iskazivanja pripadnosti hrvatskom narodu tijekom života, sudjelovanje u sportskim, kulturnim i drugim društvima koja svojim djelovanjem promiču interese Hrvatske u inozemstvu.

 

• Dokaz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i državnog uređenja

 

Podnositelji zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva po osnovi boravka u Hrvatskoj, te iseljenici i njihovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, izuzev osoba starijih od 60 godina, dužni su u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva dokazati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske. Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja dokazuje se popunjavanjem upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja koji podnositelj zahtjeva popunjava samostalno, bez konzultacija, pred službenikom policijske uprave ili postaje, ili diplomatske misije/ konzularnog ureda koji zaprima zahtjev. Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma dokazuje se odgovarajućim dokazima (potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja latiničnog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za obrazovanje odraslih, koje na temelju odobrenja ministarstvanadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika, svjedodžbom o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku ili svjedodžbom o završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja hrvatskog jezika (npr. stranci koji zahtjev podnose na temelju članka 11. Zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva). Ako je zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnesen u Republici Hrvatskoj, za rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo naplaćuje se upravna pristojba u iznosu od 1.050,00 kn, sukladno tarifnom broju 12. stavka 2. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi.

 

• Podizanje domovnice

 

Nakon primitka u hrvatsko državljanstvo i izvršenog upisa u knjigu državljana Republike Hrvatske, domovnica se može podići u bilo kojem matičnom uredu u Republici Hrvatskoj. Pregled sjedišta matičnih ureda u Republici Hrvatskoj u svim Uredima državne uprave u županijama, njihovim ispostavama i Gradu Zagrebu, s naznakom matičnog područja za koje matični ured vodi državne matice možete naći na sljedećoj mrežnoj stranici https://uprava.gov.hr/maticni-uredi-urh/1603. Procedure stjecanja hrvatskog državljanstva po različitim osnovama, s detaljnim navođenjem potrebne dokumentacije, opisane su na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.

 

• Utvrđivanje hrvatskog državljanstva

 

Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Republike Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu (8. listopada 1991. godine) stekle su to svojstvo. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.

 

• Podnošenje zahtjeva

 

Zahtjev se podnosi osobno ili putem opunomoćenika u nadležnoj policijskoj upravi/postaji prema mjestu boravka ili posljednjeg prebivališta podnositelja zahtjeva na području Republike Hrvatske.

Ako podnositelj prebiva ili boravi u inozemstvu zahtjev podnosi najbližoj diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu.

Uz zahtjev se prilaže:

– životopis,

– izvadak iz matice rođenih (za osobe u braku i izvadak iz matice vjenčanih,)

– dokaz o državljanskom statusu (uvjerenje o državljanstvu iz kojeg će biti razvidno kada je i po kojoj osnovi podnositelj zahtjeva stekao strano državljanstvo, po mogućnosti priložiti i ovjerenu presliku rješenja nadležnog tijela o stjecanju stranog državljanstva),

– važeća isprava o identitetu u ovjerenoj preslici s vidljivom fotografijom,

– potvrda matičnog ureda da osoba nije upisana u knjige državljana prema mjestu upisa roditelja, prema mjestu prebivališta roditelja u vrijeme njegova rođenja ili da su knjige uništene/nestale,

– ovjerene preslike domovnica ili potvrda matičnih ureda o upisu roditelja ili jednog od roditelja podnositelja zahtjeva u knjige hrvatskih državljana,

– izvatke iz državnih matica (rođenih ili vjenčanih ili umrlih) za roditelje ako istima raspolaže, može i starijeg datuma izdavanja i

– za osobe koje su iselile iz Republike Hrvatske u inozemstvo (izvan područja bivše FNRJ/SFRJ) dokaz o prijašnjem jugoslavenskom državljanstvu, vojna knjižica, radna knjižica i sl.).

 

• Prestanak hrvatskog državljanstva

 

Hrvatsko državljanstvo prestaje:

– otpustom,

– odricanjem i

– po međunarodnim ugovorima.

Poslove u svezi s prestankom hrvatskog državljanstva obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva mogu podnijeti hrvatski državljani ako uz hrvatsko državljanstvo posjeduju i strano državljanstvo ili im strana država jamči primitak u njihovo državljanstvo pod uvjetom prestanka hrvatskog državljanstva.

 

• Podnošenje zahtjeva

 

Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi/postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika. Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije/ konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva otpustom punoljetne osobe i djeteta/djece. Uz zahtjev se prilaže:

– životopis,

– izvadak iz matice rođenih (nije ga potrebno prilagoditi ako je činjenica rođenja upisana u

maticu rođenih u Republici Hrvatskoj),

– važeća identifikacijska isprava, ovjerena preslika, (putovnica, osobna iskaznica) s jasno vidljivom fotografijom vlasnika iste,

– kod podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj, upravna pristojba se plaća prilikom preuzimanja rješenja o otpustu iz hrvatskog državljanstva, odnosno rješenja kojim se zahtjev odbija,

– kod podnošenja zahtjeva u inozemstvu, konzularna pristojba se plaća prilikom njegova podnošenja,

– ako se zahtjev podnosi za malodobnu djecu, prilaže se izvadak iz matice rođenih (nije potreban ako je činjenica rođenja djeteta upisana u matične knjige rođenih u Republici Hrvatskoj) te ovjerena preslika važeće identifikacijske isprave, ako je posjeduje i

– dokaz stranog državljanstva ili jamstvo inozemnog tijela o primitku u strano državljanstvo s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog tumača.

Hrvatsko državljanstvo može prestati i po osnovi odricanja od njega. U tom slučaju, uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom, treba se priložiti:

– životopis,

– ovjerena preslika važeće identifikacijske isprave,

-vlastoručno potpisanu i datiranu izjavu o odricanju od hrvatskog državljanstva,

-dokaz stranog državljanstva,

-dokaz prebivališta u inozemstvu i

-izvadak iz matice rođenih (nije potreban ako je činjenica rođenja upisana u maticu rođenih u Republici Hrvatskoj).

Ako se zahtjev podnosi i za malodobnu djecu prilaže se i:

-životopis,-izvadak iz matice rođenih djeteta (nije potreban ako je činjenica rođenja upisana u maticurođenih u Republici Hrvatskoj),

-ovjerena preslika identifikacijske isprave ako je posjeduje,

-izvadak iz matice vjenčanih zakonskog zastupnika djeteta (ukoliko zahtjev za otpust podnosisamo jedan od roditelja potrebno je priložiti dokaz o državljanskom statusu drugog roditelja),

-preslika presude nadležnog suda o razvodu braka (ako je brak razveden) i

-jamstvo o primitku u strano državljanstvo ili dokaz o posjedovanju stranog državljanstva djeteta (uvjerenje, ovjerena preslika putovnice). Ako je zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnesen u Republici Hrvatskoj, za rješenje oprimitku u hrvatsko državljanstvo naplaćuje se upravna pristojba u iznosu od 1.050,00 kn, sukladno tarifnom broju 12. stavka 1. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi. Za rješenje kojim se odbija zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva naplaćuje se upravnapristojba u iznosu od 35,00 kn sukladno tarifnom broju 2. stavka 1. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi.

 

• Dvojno državljanstvo

 

Hrvatska, u nekim slučajevima, uz stjecanje hrvatskog dopušta i zadržavanje jednog ili više stranihdržavljanstava. Zadržavanje stranog državljanstva dopušteno je:

-kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom,

-kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci,praunuci) i njihovi bračni drugovi,

-kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku i njegovom bračnom drugu,7

-maloljetniku,

-osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo i

-pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu.

 

• Obvezan otpust iz stranog državljanstva

 

Otpust iz stranog državljanstva obvezne su dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskogdržavljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija), te osobekoje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske. Na internetskim stranicama Središnjeg portala www.gov.hr i Ministarstva unutarnjih poslovawww.mup.hr dostupne su upute i obrasci vezani za hrvatsko državljanstvo.

 

2.2. PREBIVALIŠTE I BORAVIŠTE

 

Prebivalište je mjesto i adresa na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava iobveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni,kulturni i drugi interesi. Boravište je mjesto i adresa gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila.Boravište se mora prijaviti ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samopojedinih prava i obveza vezanih uz životne interese (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje idrugi interesi), a može se prijaviti na razdoblje do godine dana. Građani su dužni prijaviti i odjaviti prebivalište i prijaviti boravište. Prebivalište i boravišteprijavljuje se policijskoj upravi/postaji nadležnoj prema mjestu u kojem osoba želi prijavitiprebivalište/boravište. Prijava se podnosi osobno u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestuprebivališta, odnosno od dana dolaska u mjesto boravišta. Prijave za maloljetne osobe i osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti podnose roditelji odnosno skrbnici. Kada roditelji maloljetne osobe imaju prijavljeno prebivalište ili boravište na različitim adresama,prebivalište/boravište maloljetne osobe prijavljuje se na adresi jednog roditelja, uz suglasnost drugogroditelja. Ako roditelji maloljetne osobe ne žive u obiteljskoj zajednici, zahtjev podnosi roditelj skojim maloljetna osoba živi na temelju odluke nadležnog tijela, a prebivalište maloljetne osobeprijavljuje se na adresi tog roditelja. Ako roditelji maloljetne osobe ne žive u obiteljskoj zajednici, anije donesena odluka nadležnog tijela o tome s kojim će roditeljima malodobna osoba živjeti,prebivalište maloljetne osobe prijavljuje se na adresi rodilja s kojim živi, uz suglasnost centra zasocijalnu skrb. Kod prijave prebivališta potrebno je priložiti:

-popunjeni Obrazac 1 prijave prebivališta koji se može ispisati na mrežnoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova, a može se dobiti i u policijskoj upravi/postaji. Prilikompopunjavanja zahtjeva osoba je dužna dati točne i istinite podatke,

-dokaz o identitetu (ranije izdana osobna iskaznica ili druga javna isprava s fotografijomtemeljem koje se može provjeriti identitet),

-potpisanu izjavu kojom građanin potvrđuje da se nastanio u mjestu i na adresi na kojoj želiprijaviti prebivalište,

-ovjerenu izjavu stanodavca kojom on daje suglasnost za prijavu, ukoliko građanin prijavljujeprebivalište na adresi stanodavca (stanodavac može suglasnost dati i neposredno upolicijskoj upravi/postaji koja evidentira prijavu prebivališta najmoprimca) i

-građanin koji nije upisan u maticu rođenih na području Republike Hrvatske treba priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili rodni list.

 

•Promjena prebivališta

 

Zahtjev za prijavu prebivališta podnosi se u nadležnoj policijskoj upravi/ postaji prema mjestu ukojem građanin prijavljuje novo prebivalište. Policijska uprava/postaja u kojoj građanin prijavljuje novo prebivalište izvršit će odjavu ranijeg prebivališta. Kod prijave prebivališta potrebno je priložiti:

-popunjeni Obrazac 1 prijave prebivališta,

-osobnu iskaznicu,

-potpisanu izjavu kojom građanin potvrđuje da se nastanio u mjestu i na adresi na kojoj želiprijaviti prebivalište i

-ovjerenu izjavu stanodavca kojom on daje suglasnost za prijavu, ukoliko građanin prijavljujeprebivalište na adresi stanodavca (stanodavac može suglasnost dati i neposredno upolicijskoj upravi/postaji koja evidentira prijavu prebivališta najmoprimca).

 

• Prijava boravišta

 

Zahtjev za prijavu boravišta podnosi se osobno u policijskoj upravi /postaji prema mjestu u kojem građanin želi prijaviti boravište.

Kod prijave boravišta potrebo je priložiti:

– popunjeni Obrazac 1 prijave boravišta,

– osobnu iskaznicu,

– potpisanu izjavu kojom građanin potvrđuje da privremeno boravi u mjestu i na adresi na kojoj želi prijaviti boravište i

– ovjerenu izjavu stanodavca kojom on daje suglasnost za prijavu, ukoliko građanin prijavljuje boravište na adresi stanodavca (stanodavac može suglasnost dati i neposredno u policijskoj upravi/postaji koja evidentira prijavu boravišta najmoprimca). Boravište se prijavljuje na razdoblje do godinu dana, a nakon proteka godine dana može se produžiti na još godinu dana. Iznimno, ako građanin mora u mjestu prijavljenog boravište ostati duže od godinu dana zbog obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera ili ako je smješten u nekoj ustanovi, boravište može trajati koliko traje obrazovanje, zaposlenje ili smještaj u ustanovi o čemu se mora priložiti odgovarajuća dokumentacija. I u tim slučajevima boravište se mora produžiti nakon svakog proteka razdoblja od godinu dana od prve prijave boravišta.

 

• Prijava privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske koji će trajati duže od godine dana

 

Građani su dužni, kada privremeno odlaze izvan Republike Hrvatske na razdoblje dulje od godinu dana u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnijeg karaktera i vezani su za određeno razdoblje, dugotrajno liječenje i drugih razloga, o tome obavijestiti policijsku upravu/postaju na čijem području imaju prebivalište. Ako o privremenom odlasku propuste obavijestiti policijsku upravu /postaju prije svojeg odlaska u inozemstvo, obavijest mogu dostaviti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem području borave u inozemstvu. O razlozima privremenog boravka izvan Republike Hrvatske moraju priložiti odgovarajuću dokumentaciju. Primjerice: potvrdu o školovanju, svjedodžbu, indeks, potvrdu o zaposlenju, ugovor o radu, boravišnu ili radnu dozvolu, liječničku dokumentaciju i dr., a u slučajevima neposjedovanja dokumentacije vlastoručno potpisanu izjavu o razlozima privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske.

 

Privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske može se prijaviti na razdoblje najduže od 5 godina. Nakon povratka u Republiku Hrvatsku građani o povratku moraju obavijestiti policijsku upravu/postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište. Ako građanin u inozemstvu ostane i nakon proteka pet godina od dana odlaska, dužan je to ponovno prijaviti policijskoj upravi/postaji ili putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske na čijem području boravi u inozemstva. U slučaju dužeg ostajanja u inozemstvu prijavu mora obnavljati svake tri godine i prilagati dokumentaciju o razlozima boravljenja izvan Republike Hrvatske.

 

Građani koji se već nalaze u inozemstvu duže od godinu dana iz razloga koji nisu trajnog karaktera, kao i građani koji su obuhvaćeni programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili na drugi način nisu stambeno zbrinuti u Republici Hrvatskoj te se zbog toga nalaze u inozemstvu, moraju o tome obavijestiti policijsku upravu/postaju prema mjestu prijavljenog prebivališta, kako se za njih ne bi pokretali postupci odjave prebivališta po službenoj dužnosti. Na internetskim stranicama Središnjeg portala www.gov.hr i Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr dostupne su upute i obrasci vezani za prijavu/odjavu prebivališta/boravišta.

 

(Nastavak slijedi)

 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf