Dva izvještaja koje su ovih dana pobudila pažnju gospodarstvenika, Vlade, HUP-a, pa i Sabora bila su o stanju konkurentnosti i izvještaj Doing Business svjetskih gospodarstva za 2018. godinu. Prvi izvještaj je od organizacije Svjetskog gospodarskog foruma, a drugi Svjetske banke. Po izvještaju o konkurentnosti : (The Global Competitiveness Report 2018.) Hrvatska je rangirana na 68. mjestu od ukupno ocijenjenih 140 gospodarstava svijeta. Po tom izvještaju hrvatsko gospodarstvo je u odnosu na isti izvještaj za 2017. godinu, napredovalo za 6 mjesta. Napredak je od 74. mjesta u 2017. do 68. mjesta u novom izvještaju za 2018. godinu. Pri vrhu, na prvom i višim mjestima su najkonkurentnija gospodarstva svijeta, kao SAD, Singapur, Švicarska itd.
Izvještaj Doing Business (lakoća poslovanja) Svjetske banke, utvrđuje pad hrvatskog gospodarstva na toj listi za 7 mjesta odnosno sa 51 mjesta u 2017. na 58. mjesto u aktualnom izvještaju. Indikatori koji se uzimaju pri ocjenjivanju konkurentnosti pojedinih gospodarstva su: Institucije (uređenost institucija), Infrastruktura, ICT prilagodba, makrogospodarska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav,veličina tržišta, poslovna dinamika, mogućnost inoviranja, ukratko oni kojima se može ocijeniti je li neko gospodarstvo i koliko je konkurentno u odnosu na drugo. Za Doing Business pokazatelj uzimaju se u obzir indikatori kojima se uređuje kako je moguće poslovati u pojedinom gospodarstvu, i to: osnivanje tvrtke, dobivanje građevne dozvole, priključak struje, upis vlasništva, dobivanje kredita (mjereno brojem dana potrebnih za te radnje), zaštita manjinskih ulagača, plaćanje poreza, prekogranična trgovina, izvršenje ugovora, rješavanje nelikvidnosti.
Kada se usporedi hrvatskog gospodarstvo obzirom na mjesto koje je zauzelo na toj listi s mjestom koje su zauzela gospodarstva srednje i istočne Europe, i u konkurentnosti i u Doing Business listi, Hrvatska zauzima mjesto na začelju te liste. To mjesto odraz je stanja u kojem se nalazi. Hrvatsko gospodarstvo zbog većih stopa rasta usporedivih gospodarstava, relativno zaostaje. To se vidi iz ovoga grafikona u kojem se prikazuje rangiranje s usporedivim gospodarstvima:
Plava boja: Doing Business crvena konkurentnost. Crvena: Doing Business
Hrvatska je po ocijeni konkurentnosti na zadnjem mjestu od prikazanih država, a po Doing Business ispred Bugarske, Grčke i Malte. Posljedice toga stanja osjećaju se u stopama rasta GDP koje relativno zaostaju za prikazanim državama.
I u raspravi o rebalansu proračuna za 2018. koja je održana 19. 11. 2018. godine, ovi su pokazatelji pobudili pažnju kod zastupnika. Tako su se Božo Petrov i Branko Grčić naprosto otimali za primat koji je Doing Business listu podigao za 25 mjesta u 2016. godini. Najprije je Božo Petrov slavodobitno objavio da je lista Doing Business kada su oni bili u Vladi podignuta s 65. na 40. mjesto a onda ga je u svojoj raspravi o rebalansu ispravio Branko Grčić, jer da se radilo o podizanju te liste za 25 mjesta kada su oni bili na vlasti. Petrov (Most) i Grčić (SDP), svatko na svoj način pripisuju rast podataka o Doing Business za 25 mjesta, kada su oni bili na vlasti. O tome je tada pisano u dnevnom tisku, da se ustvari radilo o promjeni metodologije Svjetske banke. U 2016. godini Svjetska banka je promijenila metodologiju praćenja, proširila je praćenje za nekoliko kriterija (indikatora). Po toj metodologiji u 2015. godini je Hrvatska trebala biti rangirana na 39. mjestu a u 2016. godini je bila na 40. mjestu, te nije bilo nikakvog spektakularnog rasta za 25 mjesta. U dnevnom tisku (JL, od 30. 10. 2015. godine) pisano je o tome, a to je bila u stvari raščlamba promjene metodologije praćenja koju je promijenila Svjetska banka. Pad je uslijedio nakon toga, u 2017. godini (za 11 mjesta) i u 2018. godini za 7 mjesta s 51. na 58. mjesto, za što je svakako odgovorna sadašnja Vlada. Dakle, nikakvog spektakularnog napredovanja u razdoblju nakon 2015. godine nije bilo, jer bi se to moralo odraziti i na snažniji rast GDP, čega nije bilo.
U veljači 2018. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je akcijski plan za rasterećenje hrvatskog gospodarstva. U tom dokumentu je navedeno: “Vlada Republike Hrvatske prepoznala je visoku razinu administrativnog opterećenja kao jedan od glavnih razloga niske konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te je u siječnju 2017.usvojila Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2017. U sklopu navedenog plana, koji je obuhvatio sedam sektorskih područja, završena je provedba 60 % mjera, dok je realizacija preostalih u tijeku i iste će biti ostvarene do sredine 2018. godine“.
Promjene na bolje još se ne naziru a najavljuju se rasterećenja u 2019. godini koje bi morale poboljšati položaj.
Konkurentnost (The Global Competitiveness Report 2018.) Hrvatska 68. mjesto od 140 ukupno!
U usporedbi s državama Srednje i Istočne Europe Hrvatska zauzima mjesto na dnu. Tako, Češka je po konkurentnosti zauzela 29. mjesto s prikupljenih 71,2 boda, Slovenija 35.mjesto s prikupljenih 69,6 bodova , Slovačka 41. mjesto s prikupljenih 66,8 bodova, Bugarska 51. mjesto s prikupljenih 63,6 bodova, Rumunjska 52. mjesto s prikupljenih 63,5 bodova, Srbija 65. mjesto (bodova 60,9). Bugarska, Rumunjska i Srbija nalaze se ispred Hrvatske. Po GDP per capita Hrvatska je nešto ispred Bugarske i izjednačena s Rumunjskom prema podacima zaključno za 2017. godinu, ali ta gospodarstva snažno tendiraju da preteknu Hrvatsku. Srbija je po izvještaju The Competitiveness Report 2017.-2018. bila na 78. mjestu ali je u 2018. rangirana na 65. mjestu te je u konkurentnosti po tom izvještaju pretekla Hrvatsku.
Konkurentnost se vrjednuje po 12 indikatora, po indikatoru institucionalnog uređenja, Hrvatska je ne 74. mjestu. Institucionalna uređenosti obuhvaća sigurnost, imovinska prava, društveni položaj kapitala, provjere i ravnoteže, transparentnost i etike, zatim performanse javnog sektora i korporativno upravljanje. Najlošije, s zauzetim 120. mjestom ocijenjen je kriterij sudska neovisnost s 25,6 bodova, zatim učinkovitost pravnog okvira još lošije s dobivenih 16,8 bodova i 135. mjestom. Opterećenje državne regulacije s 14,2 bodova je rangirano sa 138. mjestom i na koncu kriterij učinkovitost pravnog okvira u rješavanju sporova na 139. mjesto sa 14,4 bodova. Buduća orijentacija vlade kao kriterij u sklopu pokazatelja institucionalna učinkovitost također je loše ocijenjena s 22,8 bodova i 133. mjestom u ovom pokazatelju.
Ocjena institucija ili institucionalna učinkovitost najlošije je rangirana u sklopu ovih 12 stupova na temelju kojih se ocjenjuje konkurentnost.
Lošije od ukupnoga 68. mjesta još su ocijenjeni Makrogospodarska stabilnost (106. mjesto), Tržište proizvoda (71. mjesto), Tržište rada (96. mjesto),Veličina tržišta (78. mjesto) i Poslovna dinamika (81. mjesto). U izvještaju The Competitivenes Raport 2017.-2018. Hrvatska je bila rangirana u konkurentnosti na 74. mjestu od 137 gospodarstva. Pomak je od 6 mjesta u izvještaju za 2018, ali nedovoljan da se pomakne sa zadnjega mjesta u Europi. U uvjetima kada je institucionalna učinkovitost rangirana na 74. mjestu a na još nižem mjestu ostali kriteriji u sklopu toga stupa, teško je očekivati značajne promjene. Dobro je hrvatsko gospodarstvo rangirano po stupu ICT prilagodbe (53.mjesto), i ovdje je prostor za daljnje napredovanje Hrvatske.
Doing Business – pad!
Prema izvještaju Svjetske banke DOING BUSINESS 2019 Training for Reform (Kako poslovati u 2019.godini – obuka za reforme), podaci o pokazateljima kako poslovati u 2019., što je navedeno u izvještaju, aktualni su od 1. svibnja 2018. Indikatori se koriste za gospodarsku analizu i utvrđivanje koje reforme poslovanja treba poduzeti Vlada da bi funkcioniralo, gdje i zašto. Prema istom izvještaju Doing Business 2017.-2018. Training for reform, Hrvatska je bila rangirana na 51. mjestu. Pad je za 7 mjesta. Znatan pad je u kriteriju Osnivanje tvrtke, za koju je po itvještaju Doing Business za 2017. trebalo 87 dana a prema novom izvještaju 123 dana. Zatim je pad u u dobivanju građevne dozvole, dobivanju kredita, zaštiti manjinskih prava. Ovo je što se tiče pada u odnosu na stanje u Doing Dusinness 2017, koji su podaci bili aktualni os 1. svibnja 2017. godine.
Usporediva gospodarstva navedena u grafikonu redom su rangirana na visokom mjesto na svjetskoj tablici Doing Business 2018. i u izvještaju o konkurentnosti (The Global Competitiveness). Tako je Litva na 14.mjestu, a po rangu konkurentnosti na 40., Estonija na 16. mjestu odnosno 32., Letonija na 19.mjestu odnosno 42., ili Slovenija na 40. mjestu odnosno 35. po konkurentnosti. Hrvatska i dalje relativno zaostaje. Ova gospodarstva su se relativno brzo nakon krize u 2009. godini digla na razinu GDP iz godine prije krize 2008. Odigralo se to već tijekom 2012. do 2015. godine. Hrvatska s procijenjenim rastom od oko 3 % u 2018. godini tek bi mogla doći na razinu GDP iz 2008. godine. Kada se popnemo na ovoj ljestvici za 10 do 15 mjesta, tada će Hrvatska moći računati na veće ulaganja u gospodarstvo.
Akcijski plan koji je Vlada donijela početkom veljače ove godine, s djelomičnim izvršenjem nije dovoljan za jači rast konkurentnosti i Doing Business veličina i stope rasta do 5 i više posto.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više