Hrvatski Fokus
Znanost

Genetski modificirana djeca

Oštećene bjelančevine mogu pokrenuti fosforilacijsku kaskadu što dovodi do razvoja karcinoma

 
 
Mnogi svjetski mediji krajem studenog 2018. prenijeli su vijest iz Kine o (navodno) uspješnoj primjeni nove genetske tehnike „editiranja/uređenja gena“ kod ljudskog bića. Kineski znanstvenik i sveučilišni profesor He Jiankui objavio je rođenje dviju djevojčica blizanki čiji DNK je „editiran“ u svrhu sprječavanja HIV infekcije. DNK blizanki modificiran je primjenom nove tehnologije CRISPR-Cas9 (napominjem da pojedini znanstvenici izjavljuju kako još nisu vidjeli nikakav znanstveni dokaz o tome). I dok je Kineska nacionalna komisija za zdravlje naredila provođenje istrage, drugi znanstvenici – kako kineski tako i oni diljem svijeta osuđuju ovaj „događaj“ a jedan od njih je izjavio: „Pandorina kutija je otvorena ali još uvijek imamo mogućnost zatvoriti ju prije nego to postane nemoguće.“ Blizanke su u medijima nazvane „Lulu“ i „Nana,“ a njihov identitet kao i identitet njihove majke je dakako, tajan.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/12/Screen-Shot-2018-10-02-at-4_36_14-PM.png
Ipak, ne ću pisati o ovom kontroverznom „događaju“ koji je etički vrlo upitan i koji mnogi osuđuju, uključujući i odgovorne znanstvenike diljem svijeta koji upozoravaju da se promjena/promjene DNK primjenom neke od novih genetskih tehnologija može „proslijediti“ u buduće generacije a to može ugroziti i druge gene. Ja ću pisati o nečem što se prešućuje – a to su stvarni učinci genetski modificiranih usjeva otpornih na herbicid glifosat u čijem uzgoju se dakako, koristi zloglasni herbicid tržišnog naziva „Roundup“ (proizvođač je kompanija „Monsanto“). Naime, u jednoj maloj ruralnoj zajednici u Argentini rađaju se djeca s teškim i vrlo teškim malformacijama, odrasli i djeca masovno obolijevaju od karcinoma itd. Zašto vodeći „mainstream“ mediji to prešućuju? Gdje su brojne udruge, svjetske institucije, nevladine organizacije koje se inače jako bore za ljudska prava, a posebice za zaštitu prava djece? Gdje su svjetski poznati filantropi koji promiču pravo na zaštitu ljudskog zdravlja, dobrobit svakog čovjeka i svakog djeteta? Gdje su? Nažalost, u ovom slučaju njihov glas se ne čuje.
 
Kada pročitate ovaj tekst čiji autor je poznata i ugledna ne samo američka nego i svjetska znanstvenica dr. Stephanie Seneff, Ph. D., Massachusetts Institute of Technology/MIT, i vi ćete se tada, nadam se, zapitati isto. U uvodu svojeg stručnog teksta dr. Stephanie Seneff navodi sljedeće: „Glifosat je aktivan sastojak u široko rasprostranjenom herbicidu 'Roundup.' Zajedno s nekoliko mojih kolega objavila sam opsežne radove o opasnostima glifosata na ljudsko zdravlje i okoliš. Većina ljudi vjeruje da je glifosat gotovo netoksičan za ljude, dijelom zbog toga što vlade tvrde da nije štetan, a ljudi žive u uvjerenju da se mogu pouzdati u njihovu vladu. Ali sa sve više dokaza raste svijest kako je glifosat mnogo toksičniji nego što mi to mislimo, a ja sam uvjerena da će s vremenom on biti zabranjen diljem svijeta jednako kao i DDT.“
 
Jedan od načina kako saznati istinu o toksičnim učincima glifosata je upoznati ljude koji su „na prvoj crti,“ tj. one koji su svakodnevno izloženi kontaktu s visokim dozama glifosata bilo profesionalno bilo iz okoliša. Dobar izbor za to može biti malo selo u sjevernoj Argentini gdje su ljudi okruženi poljima na kojima se uzgaja genetski modificirani duhan otporan na glifosat. Upravo je to učinilo dvoje istraživačkih novinara čiji rad i upornost su dali rezultat u vidu informativnog i uznemirujućeg dokumentarnog filma. Dr. Seneff navodi kako je prije nekoliko godina saznala za genetski modificirani duhan otporan na glifosat čije sjeme je dakako, patentirano. Međutim, kako navodi Seneff: „vrlo je teško saznati u kojem postotku se uzgaja duhan iz ovog patentiranog genetski modificiranog sjemena.“
 
Juliette Igier i Stéphanie Lebrun autorice su i redateljice navedenog uznemirujućeg dokumentarnog filma pod nazivom „Genetski modificirana djeca“ („Genetically modified children“) objavljenog 5. lipnja 2018. („Cinema Libre Studio“). Film opisuje ozbiljna zdravstvena stanja djece radnika koji rade u poljima genetski modificiranog duhana otpornog na glifosat. Ovaj GM duhan ekskluzivno tj. isključivo se proizvodi za duhansku industriju „Philip Morris.“ Uzgajivači duhana koji govore u filmu spremno su potvrdili da bi „Philip Morris“ glatko odbio njihov proizvod (duhan) kada oni ne bi koristili herbicid glifosat u svrhu kontrole korova i Bayerov insekticid „Confidor“ za kontrolu kukaca štetnika. Film otkriva ozbiljne, teške tjelesne deformacije, mentalna oštećenja/nesposobnosti i kancerogena oboljenja kod djece uzgajivača genetski modificiranog duhana, a autorice smiono postavljaju hipotezu da glifosat potiče/uzrokuje genetske mutacije kod djece uzgajivača GM duhana.
 
Je li to moguće? Na ovo pitanje s puno pažnje stručno odgovara znanstvenica dr. Stephanie Seneff s MIT-a u istoimenom tekstu: „Genetski modificirana djeca“ gdje u prvom dijelu opisuje samo neka ozbiljna zdravstvena stanja kod djece koja žive u blizini polja genetski modificiranog duhana otpornog na glifosat, jednako kao i u početku dokumentanog filma. Potom u kraćem odjeljku povezuje i objašnjava korelaciju odnosno međusobni odnos između glifosata i različitih oboljenja. Potom u sljedeća tri odjeljka govori o dokazima da glifosat uzrokuje defekte (mane, oštećenja) kod novorođenčadi, zatim neplodnost, probleme u razvoju, oštećenje DNK i karcinom kao i o vjerojatnim biološkim mehanizmima kojima se može objasniti ova povezanost. Nakon toga, Seneff posvećuje pažnju dokazima kako glifosat 'pogrješkom' može ući u bjelančevine na mjesto kodirajuće aminokiseline glicin „što je, kako sada vjerujem, glavni mehanizam podmukle kumulativne toksičnosti glifosata,“ ističe Seneff. U preostalom dijelu teksta Seneff posvećuje posebnu pažnju na dvije bjelančevine koje mogu biti oštećene učinkom glifosata, a potom stručno objašnjava kako ovo oštećenje može pokrenuti tzv. fosforilacijsku kaskadu što dovodi do razvoja karcinoma. Na kraju dr. Seneff zahtijeva hitnu zamjenu naših poljoprivrednih metoda s obnovljivim organskim rješenjima u svrhu zaštite budućih generacija od navedenih oštećenja.
 
Poštovani čitatelji, usredotočit ću se samo na ozbiljna zdravstvena stanja argentinske djece kako vas ne bih zamarala stručnim i znanstvenim objašnjenjima i pojmovima o mehanizmima djelovanja glifosata u organizmu. Dokumentarni film „Genetski modificirana djeca“ uključuje prikaz nekoliko djece koja su vidljivo ozbiljno bolesna zbog poremećaja uzrokovanog oštećenjem razvoja neuralne cijevi i/ili rijetkih genetskih bolesti kao i neobično visoku incidenciju karcinoma. Dvoje djece u ovoj maloj ruralnoj argentinskoj zajednici rođeno je s hidrocefalusom, stanje u kojem se cerebrospinalna tekućina nakuplja u mozgu što uzrokuje abnormalno veliku glavu. Kod dojenčadi to je povezano s izbočenim (nabreklim) fontanelama, razdražljivosti, nervnim napadajima, povraćanjem i pospanošću kao i oštećenjem u razvoju memorije (pamćenja). Često je to povezano s rijetkim genetskim oštećenjima, pa između 80 i 90 posto novorođenih sa spinom bifidom ima i hidrocefalus.
 
Jedno drugo dijete pati zbog drugog poremećaja koji je izravno povezan s oštećenjem u razvoju neuralne cijevi što se naziva mijelomeningocele – najteži oblik spine bifide gdje kralježnična moždina i moždane ovojnice izlaze iz djetetovih leđa. Smatram potrebnim reći da je spina bifida termin kojim se opisuje skupina poremećaja razvoja neuralne cijevi u kojima se kralježnična moždina embrija nije ispravno zatvorila tijekom prvog mjeseca trudnoće. Jedno drugo dijete pati zbog jednog drugog poremećaja koji je izravno povezan s oštećenjem razvoja neuralne cijevi, mijelomeningocele. Sljedećem djetetu dijagnosticirana je kongenitalna mikrocefalija, epilepsija, usporeni motorički i mentalni razvoj, te multipla mišićna atrofija. Jedno dijete pati zbog tzv. lamelarne ihtioze (riblja koža), rijedak genetski poremećaj uzrokovan mutacijom gena za protein/bjelančevinu keratinocitna transglutaminaza, što ima za posljedicu prekomjerno stvaranje keratina uz pojavu ljuskave kože i svrbeža uz veliki rizik razvoja hipotermije (snižena tjelesna temperatura) i bakterijske infekcije kože.
 
Nadalje, u ovom malom ruralnom mjestu u sjevernoj Argentini visoka je stopa spontanih pobačaja, a stopa oboljenja od karcinoma kod ove djece je pet puta veća od općeg prosjeka u Argentini. Od kancerogenih oboljenja prevladavaju leukemija i limfomi, kako kod odraslih tako i kod djece. Visoko zabrinjavajuća zdravstvena stanja u ovoj maloj ruralnoj zajednici jesu oštećenja neuralne cijevi, o čemu posebno govori Hugo Gomez Demaio, profesor i ravnatelj Neurokirurgije u Pedijatrijskog bolnici u Posadasu u Argentini.
Izvor: Dr. Stephanie Seneff: „Genetically Modified Children,“ GreenMedInfo, 2.Oct.2018.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Depopulacijske tehnologije: planiranje obitelji (2)

HF

Pad mitologije evolucionizma: otisak stvaranja

HF

Lekcija o epidemiji gripe iz 1918. (2)

HF

Kada kosti pričaju povijest

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više