Nastavljeno manipuliranje brojem birača

Plenkovićevo sprječavanje održavanja referenduma

 

 

Građanska inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380 649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Tadašnja je saborska većina grubom manipulacijom brojem birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske (vidi I., II. i III. tablicu).

Predsjednik Komisije HBK „Iustitia et Pax” đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić povodu svetkovine Velike Gospe dao je veliki intervju Večernjem listu u kojemu se osvrnuo na situaciju u hrvatskom društvu, probleme u Slavoniji, iseljavanje te izjavio o prikupljenim potpisima za referendume: "Smatram da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda radi protiv sebe same. Narod će ostati, a Vlada će prije ili kasnije ionako otići.Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo te u ustav RH implementirala signale i zahtjeve svojih građana“. Govoreći o problemima hrvatskog društva, nadbiskup Hranić podsjetio je kako je nedavno u propovijedi u Vukovaru rekao da „hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli”. A potom su mnoga od njih u potpunosti bila uništena, a radnici bez svojih plaća istjerani na ulicu.Odgovornost za to snose „grešne strukture” koje su donijele i donose zakone za legalnu pljačku, upozorio je nadbiskup.

 

Vlada Andreja Plenkovića ne sluša mudre savjete Nadbiskupa Đure Hranića nego nastavlja vrijeđati hrvatske birače. Pomoćnik HDZ-ovog ministra uprave Lovre Kuščevića   doktor politoloških znanosti Mladen Nakić je na okruglom stolu SDP-u bliskog GONG-a o tome “kako ostvariti ravnotežu izravne i predstavničke demokracije" o potpisima koje su prikupljale građanske inicijative “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, rekao da je “moguće da su za njih ‘glasovale’ i bebe”.On je također rekao i kako “postoje potpisi, a na knjigama ne piše gdje su prikupljeni što otežava posao”. To gdje su potpisi prikupljeni bi, naravno, trebalo biti posve svejedno jer Ustav RH daje jednaka politička prava i pravo glasa svim državljanima RH, a diskriminacija prema mjestu stanovanja (u ili izvan matične države) striktno je zabranjena presudama Europskog suda za ljudska prava, što se naravno našeg zakonodavca previše ne tiče: Zakonom je zabranjeno prikupljanje referendumskih potpisa u inozemstvu, ali naravno nije moguće zabraniti bilo kojem državljaninu RH da potpiše inicijativu jer bi to bilo protuustavno, što je paradoksalna situacija i nedorečenost Zakona.

 

Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281 739 birača za samo 118 dana neka odgovore poštovani ustavni sudci i bivši ministar uprave Arsen Bauk? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4 042 522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3 760 783 birača? Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti boljševičkog mentalnog sklopa. Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj neka dokaže hrvatskim biračima ministar uprave Lovro Kuščević?

 

Nemoguće je da je za 118 dana  281 739 naših stanovnika s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo.  Dakle građanska inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom"  je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. Broj registriranih birača na biralištima na izborima održanim tijekom 2013. i 2014. godine nije prelazio 3,78 milijuna birača (vidi III. tablični prikaz). Kako se broj birača od 21. svibnja 2017. do 13. svibnja 2018. godine povećao za 27 853 birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovorili su mi iz Ministarstva uprave citiranjem članaka iz: Zakona o registru, popisu birača i popisu stanovništva. Citiranjem zakona nisu uspjeli dokazati da su nepostojeći birači stvarni. Usporedbom podataka broja birača na prošlogodišnjim lokalnim izborima i tabličnim prikazima broja birača po županijama općinama i gradovima dobivenim 26. srpnja od Ministarstva uprave lako je dokazati da podatci o broju birača na dan 13. svibnja grubo odstupaju od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva tijekom razdoblja od prošlogodišnjih lokalnih izbora i početka skupljanja potpisa za održavanje referenduma (vidi tablice I., II., III., IV. i V.). Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj prema registru od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine smanjio sa 4.042.522 za 295.113 na 3.747-409 neka hrvatskim biračima dokažu bivši ministar uprave Arsen Bauk i sadašnji Lovro Kuščević? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit. Za takvo smanjenje broja birača treba da godišnje više od 78 tisuća birača umre nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima iz II. tablice tijekom razdoblja od 2014. do uključivo 2017. godine umrlo je 212 293 stanovnika (uglavnom birača), a biračko je pravo punoljetnošću steklo 197 174. Analizom podataka prirodnog kretanja stanovništva razlika nije mogla biti veća od 15 119 birača. Ovo je dokaz da vlasti u republici Hrvatskoj grubo manipuliraju registrom i popisom birača kako bi spriječili referendumsko izjašnjavanje ili namještali rezultate izbora i referenduma. "Grješne strukture " nastavljaju gušiti demokraciju. Prema analizi, koristeći podatke iz tablice I. o prirodnom kretanju stanovništva te podatke o dobnoj strukturi stanovništva prema popisima stanovnika iz 2001. i 2011. godine, broj birača trebao je biti maksimalan 2007. godine iznosa 3 733 748 birača uz referentan broj birača prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 3. siječnja 2000. godine (vidi tablicu II.).

 

I. PRIRODNO KRETANJESTANOVNIŠTVA OD 1994. DO 2017. GODINE I DOBNI SASTAV OD 0 DO 23 GODINE PREMA POPISIMA STANOVNIŠTVA 2001. I 2011. GODINE

 

Godina	R	U	ΔS	D	N01	N11
1994.	48 584	49 482	-898	0	42 942	42 377
1995.	50 182	50536	-354	1	45 677	44 347
1996.	53 811	50 636	3 175	2	47 513	43 041
1997.	55 501	51 964	3 537	3	50 039	42 194
1998.	47 068	52 311	-5 243	4	51 351	40 750
1999.	45 179	51 953	-6 774	5	49 802	41 885
2000.	43 746	50 246	-6 500	6	49 640	41 610
2001.	40 893	49 552	-8 659	7	48 454	39 656
2002	40 094	50 569	-10475	8	48 703	39 923
2003.	39 668	52 575	-12 907	9	51 929	41 243
2004.	40 307	49 756	-9 449	10	51 932	43 119
2005.	42.492	51.790	-9 298	11	52 145	45.031
2006.	41.446	50.378	-8 932	12	53 941	46.976
2007.	41.910	52.367	-10 457	13	55 402	49.510
2008.	43.753	52.151	-8 398	14	55 164	50.766
2009.	44.577	52.414	-7 837	15	56 938	49.222
2010.	43.361	52.096	-8 735	16	59 816	48.720
2011.	41.197	51.019	-9 822	17	60 539	47.485
2012.	41.771	51.710	-9 939	18	60 658	47.960
2013.	39.939	50.386	-10 447	19	60 655	50.790
2014.	39.566	50.839	-11 273	20	61 929	50.731
2015.	37.503	54.205	-16 702	21	62 288	50.816
2016.	37.537	51.542	-14 005	22	61 306	52.537
2017.	36.647	54.261	-17 614	23	60 875	53.922

 

Oznake u tablici:

R = rođeni,

U = umrli,

ΔS = R – U = godišnja prirodna promjena broja stanovnika,

D = dob stanovništva,

N₀₁ = dobni sastav stanovništva prema popisu stanovništva 2001. godine i

N₁₁ = dobni sastav stanovništva prema popisu 2011. godine.

 

Prema popisu stanovništva Hrvatska je imala 2001. godine 4 437 460 stanovnika, a bilo je 3 505 533 punoljetnih, 2011. godine imali smo 4 284 889 stanovnika, a njih 3 487 034 bilo je punoljetno te prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imali smo 4 174 349 stanovnika, a 3 435 425 bilo je punoljetno. Broj punoljetnih stanovnika je pao od popisa 2001. do popisa 2011. godine za 18 499, a do sredine 2016. godine prema procjeni DZS-u pao je za 70 101. Prema procjeni DZS-u Hrvatska je na kraju imala 4 105 493 stanovnika odnosno 179 396 stanovnika manje nego prema popisu od 2011. godine.

 

II. PROCJENA KRETANJE BROJA BIRAČA OD 1994. DO 2017. GODINE

 

Godina	Ui	Bni	ΔBi	Bi
1994.	49 482	59 233	9 751	3 636 825
1995.	50 536	60 875	10 339	3 647 164
1996.	50 636	61 306	10 670	3 657 834
1997.	51 964	62 288	10 324	3 668 158
1998.	52 311	61 829	9 518	3 677 676
1999.	51953	60 655	8 702	3 686 378
2000.	50 246	60 658	10 412	3 696 790
2001.	49 552	60 539	10 987	3 707 777
2002.	50 569	59 816	9 247	3 717 024
2003.	52 575	56 938	4 363	3 721 387
2004.	49 756	55 164	5 408	3 726 795
2005.	51 790	55 402	3 612	3 730 407
2006.	50 378	53 941	3 563	3 733 970
2007.	52 367	52 145	-222	3 733 748
2008.	52 151	51 932	-219	3 733 529
2009.	52 414	51 929	-485	3 733 044
2010.	52 096	48 703	-3 393	3 729 651
2011.	51 019	47 485	-3 534	3 726 117
2012.	51 710	48 720	-2 990	3 723 127
2013.	50 386	49 922	-1 164	3 721 963
2014.	50 839	50 766	-73	3 721 890
2015.	55 651	49 510	-6 214	3 715 676
2016.	51 542	46 976	-4 566	3 711 110
2017.	54 261	45 031	-9 230	3 701 880

 

Oznake u tablici:

U_i = broj umrlih i-te godine; 

B_ni = broj novih birača koji su godišnje stekli biračko pravo i-te godine (navršili 18 godina starosti);

ΔB_i = B_ni – U_i = promjena broja birača u i-toj godini prirodnim kretanjem stanovništva;

B_r = 3 686 378 = broj birača na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog sabora 3. siječnja 2000. godine odnosno koncem 1999. godine;

B₉₄ = 3 638 247 = broj birača na kraju 1994. godine

B₀ = B_r + ΔB₀ = 3 686 378+10 412 = 3 696 790 broj birača na kraju 2000. godinei

B_i+1 = B_i + ΔB_(i+1); (i=0,1,2…17) procjena broja birača na kraju i-te godine.

 

Prema izvještajima DIP-a broj birača na izborima za Hrvatski sabor 23.studenog 2003. godine iznosio je 3 690 936 odnosno 30 451 manje od procijenjenog broja. Ukoliko bismo uzeli kao pouzdan podatak o broju birača registriranih na biračkim mjestima u Hrvatskoj prema izvještaju DIP-a tada bi broj birača 2007. godine iznosio 3 703 297, a prema izvještaju DIP-a na izborima za Hrvatski sabor održanim 25. studenog 2007. godine bilo je 3 824 731 odnosno 121 434 birača više od procijene. Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine prema izvještaju DIP-a bilo je registrirano na biračkim mjestima u 10 općih izbornih jedinica 3 842 363, a to je 108 615 birača više od maksimalno procijenjenog broja birača od 1994. do 2017. godine odnosno 355 329 birača više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine. Maksimalni godišnji porast broja birača prema procjeni iznosio 2001. godine 10 987, a maksimalni godišnji pad je 2017. godine iznosio 7 285 birača.

 

Broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije nikad mogao prijeći tri milijuna sedamsto i pedeset tisuća!

 

III. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 1990. DO 2017. GODINE

 

Datum	B1	ΔB1	Δt	B2	ΣB
22.04.1990.     S	3 544 320	–	–	–	3 544 320
19.05. 1991. RS	3 652 225	107 905	392	–	3 652 225
02.08.1992.     S	3 558 913	-93 312	441	–	3 558 913
07.02.1993.  ŽD	3 580 396	21 483	189	–	3 580 396
29.10. 1995. ZD	3 634 233	53 837	994	398 839	4 033 072
13.04.1997.  ŽD	3 664 693	30 460	532	–	3 664 693
03.01. 2000. ZD	3 686 378	21 685	995	360 110	4 046 488
25.01.2000.    P	3 858 893	172 515	22	394 028	4 252 921
25.05.2001.    L	3 890 133	31 240	486	–	3 890 133
23.11. 2003.   S	3 690 936	-199 197	912	396 617	4 087 553
23.01.2005.    P	4 004 962	314 829	427	387 258	4 392 220
15.05.2005.    L	4 009 201	4 234	112	–	4 009 201
25.11. 2007.   S	3 824 731	-184 470	924	404 950	4 229 681
17.05.2009.    L	4 085 470	260 739	539	–	4 085 470
10.01.2010.    P	4 089 320	3 850	238	406 208	4 495 528
04.12. 2011.   S	3 842 363	-246 957	693	411 758	4 254 121
22.01. 2012. RP	4 092 137	249 774	49	412 628	4 504 765
14.04. 2013.    E	3 742 383	-349 754	448	6 432	3 748 815
19.05. 2013.    L	3 767170	24 787	35	–	3 767 170
01.12. 2013. RB	3 777 518	10 348	196	13 482	3 791 000
25.05. 2014.    E	3 760 783	-16 735	175	6 560	3 767 343
28.12. 2014.      P	3 773 687	12 904	217	18 951	3 792 638
11.01. 2015.    P	3 788 039	14 352	14	37 203	3 825 242
08.11. 2015.    S	3 759 844	-28 195	301	28 944	3 788 788
11.09. 2016.    S	3 742 546	-17 298	308	21 223	3 763 769
21.05. 2017.    L	3 719 556	-22 990	252	–	3 719 556

 

Oznake u tablici:

B₁ = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,

ΔB₁ = B_i+1 – B_i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak između dvaju uzastopno održanih izbora izražen u danima,

B₂ = broj birača dijaspore i

ΣB  = B₁ + B₂ = ukupni broj birača.

E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori,

RB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom i Županijski dom Hrvatskog državnog sabora.

 

Od drugog kruga izbora za predsjednika Republike održanih 10. siječnja 2010. do izbora za Hrvatski  sabor održanih 4. prosinca 2011. godine broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjio se za 246 957 birača za 692 dana odnosno za 1,896 godina ili godišnje za 130 251 birača, a od 4. prosinca 2011. do 22. siječnja 2012. godine je broj birača povećan za 48 dana za 249 774 te od 22. siječnja 2012. do 14. travnja 2013. godine za 459 dana odnosno za 1,25 godina smanjio se za 349 754 birača. Prikazane skokovite promjene broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj dokazuju grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i dovele su u pitanje legitimnost izbora bivšeg predsjednika Republike Ive Josipovića 2010.  godine te rezultate Pristupnog referenduma.

Kretanje broja birača na izborima i referendumima od 2000. do 2017. godine (tablica III.) grubo odstupa od procjene kretanja birača učinjene na temelju popisa stanovnika 2011. godine i prirodnog kretanja stanovništva. Hrvatska za to razdoblje ima svake godine negativni migracijski saldo.

Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je jedini put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta opet spriječi referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije.

 

Deveti saziv Hrvatskog sabora bi trebao hitno omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa " Glasujmo imenom i prezimenom " i "Narod odlučuje" kod izglasavanja novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma. Samo Republika Hrvatska i Latvija imaju uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi.

 

Vlasti troše golemu energiju na ignoriranje i opstrukciju referendumskog odlučivanja umjesto da prihvate savjet nadbiskupa Hranića i konačno riješe izborno zakonodavstvo sintezom bitnih zahtjeva građanskih inicijativa "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje". Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom".

 

IV. PROMJENA BROJA BIRAČA PO ŽUPANIJAMA OD 12. SVIBNJA 2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE

 

Županija	S	B1	B2	ΔB	p2
Zagrebačka	314 549	272 528	276 532	4 004	88
Krapinsko-zagorska	127 748	109 679	109 940	261	86
Sisačko-moslavačka	157 204	146 356	145 001	-1 355	92
Karlovačka	120 321	111 044	110 723	-321	92
Varaždinska	170 563	146 732	147 353	621	86
Koprivničko-križevačka	110 976	94 404	95 023	619	86
Bjelovarsko-bilogorska	111 867	98 858	98 885	27	88
Primorsko-goranska	289 479	265 538	267 040	1 502	92
Ličko-senjska	46 888	44 642	44 280	-362	94
Virovitičko-podravska	79 111	71 495	71 361	-134	90
Požeško-slavonska	71 920	65 856	65 412	-444	91
Brodsko-posavska	148 373	136 438	137 007	569	92
Zadarska	169 581	162 335	165 207	2 872	97
Osječko-baranjska	290 412	253 711	254 541	830	88
Šibensko-kninska	103 021	99 406	99 787	381	97
Vukovarsko-srijemska	165 799	152 250	151 286	-964	91
Splitsko-dalmatinska	452 035	405 003	410 316	5 313	91
Istarska	208 105	187 435	187 877	442	90
Dubrovačko-neretvanska	121 970	107 631	109.081	1 450	89
Međimurska	112 089	96 031	97.046	1 015	87
Grad Zagreb	802 338	691 785	703 711	11 926	88
Republika Hrvatska	4 174 349	3 719 157	3 747 409	28 252	90

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom 2016. godine,

B₁ = broj birača za lokalne izbore 21. svibnja 2017. godine prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017.,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine,

ΔB = B₂ – B₁ = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i

p₂ = B₂ / Sx100 % = broj birača 13. svibnja 2018. godine na sto stanovnika prema procijeni DZS-u sredinom 2016. godine zaokružen na cijeli broj.

 

Prema procjeni broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj se tijekom 2017. godine trebao smanjiti samo prirodnim kretanjem stanovništva za 7 285 birača. Slijedeći gradovi i općine s više od tri tisuće stanovnika imaju više birača od stanovnika: Novalja iz Ličko senjske; Crikvenica, Malinska Dubašnica i Novi Vinodolski iz Primorsko goranske; Makarska, Okrug, Supetar i Vodice iz Splitsko dalmatinske; Benkovac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske te Medulin iz Istarske županije.

S više od 95, a manje od 100  birača na 100  popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Dugo Selo iz Zagrebačke; Mali Lošinj i Viškovo iz Primorsko goranske; Hvar, Trogir, Gradac, Jelsa, Marina i Podstrana iz Splitsko dalmatinske; Biograd na Moru, Pakoštane i Poličnik iz Zadarske te Poreč, Rovinj, Umag i Fažana iz Istarske županije. S više od 90, a manje od 95 birača na 100 popisanih stanovnika 2011. godine imaju: Brdovec i Rugvica iz Zagrebačke; Ludbreg iz Varaždinske; Čabar, Opatija, Rab i Kostrena iz Primorsko goranske; Senj iz Ličko senjske; Bukovlje iz Brodsko posavske; Gračac, Sukošan i Sveti Filip i Jakov iz Zadarske; Županja iz Vukovarsko srijemske; Kaštela, Omiš, Dugi Rat, Dugopolje, Hrvace i Seget iz Splitsko dalmatinske; Buje, Novigrad, Ližnjan i Marčana iz Istarske; Dubrovnik, Korčula, Blato, Orebić i Župa Dubrovačka iz Dubrovačko neretvanske te Podturen iz Međimurske županije.

 

Mnogim gradovima i općinama se sigurno smanjio broj stanovnika pa je broj gradova i općina s više od 90 birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za sredinu 2016. godinu sigurno veći od 58. Skoro svi u tablici navedeni gradovi i općine s više birača od stanovnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima imaju prema tabličnom prikazu  birača po gradovima, općinama i županijama, dobivenim od Ministarstva uprave, više birača na dan 13. svibnja 2018. godine nego na prošlogodišnjim lokalnim izborima.

 

Zar je to u skladu s prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva od 21. svibnja prošle do 13. svibnja ove godine u Hrvatskoj?  Svi gradovi i općine s više birača od stanovnika pripadaju statističkoj regiji Jadranska Hrvatska. Od 58 gradova ili općina s više od 3000 stanovnika i 90 birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine  statističkoj regiji Jadranska Hrvatska pripada 51, a Kontinentalnoj Hrvatskoj samo 7. Kontinentalna Hrvatska ima dvije trećine stanovnika Hrvatske. Jadranska Hrvatska je prema procjeni DZS-u sredinom 2016. godine imala 1 391 079 stanovnika, a ima 1 283 588 birača odnosno 92,27 birača na sto stanovnika, a Kontinentalna Hrvatska je imala 2 783 270 stanovnika, a 2 463 821 birača odnosno 88,52 birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u. Republiku Hrvatsku možemo podijeliti na 3 ili 6 izbornih jedinica s odstupanjem broja birača ili stanovnika manjim od  ± 5 %. Jadranska Hrvatska je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku od popisa stanovništva 2011. do sredine 2016. godine izgubila 20.856 stanovnika, a Kontinentalna 89 684.

 

V. PROMJENA BROJA BIRAČA OD 12. SVIBNJA  2017. DO 13. SVIBNJA 2018. GODINE stanovnika 2011. godine U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD 3000 STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE

 

Red. br.	Grad ili općina	S	B1	B2	ΔB	p2
1.	Dugo Selo             ZŽ	17 466	16 128	16 531	403	96,65
2.	Brdovec	11 134	9 948	10 083	135	90,56
3.	Rugvica	7 871	6 987	7 138	151	90,69
4.	Ludbreg                 VŽ	8 478	7 705	7 756	51	91,48
5.	Čabar                 PGŽ	3 770	3 483	3 476	-7	92,20
6.	Opatija	11 659	10 640	10 663	23	91,46
7.	Rab	8 065	7 280	7 318	38	90,73
8.	Kostrena	4 180	3 846	3 943	97	94,33
9.	Mali Lošinj	8 116	7 819	7 810	-9	96,23
10.	Viškovo	14 445	13 485	13 853	368	95,90
11.	Senj	7 182	6 616	6 579	-37	91,60
12.	Bukovlje                 BPŽ	3 108	2 818	2 844	26	91,51
13.	Biograd na Moru    ZDŽ	5 569	5 269	5 405	136	97,06
14.	Gračac	4 690	4 607	4 274	-333	91,13
15.	Pakoštane	4 123	3 938	4 029	91	97,72
16.	Poličnik	4 469	4 307	4 391	84	98,25
17.	Sukošan	4 583	4 166	4 283	117	93,45
18.	Sveti Filip i Jakov	4 606	4 105	4193	88	91,03
19.	Županja                  VSŽ	12 090	10 890	10 918	28	90,31
20.	Hvar                    SDŽ	4 251	4 145	4 189	45	98,54
21.	Kaštela	38 667	35 325	36 119	794	93,41
22.	Omiš	14 936	13 761	13 938	177	93,32
23.	Trogir	13 192	12 446	12 636	190	95,79
24.	Dugi Rat	7 092	6 483	6 578	95	92,75
25.	Dugopolje	3 469	3 082	3 155	73	90,94
26.	Gradac	3 261	3 241	3 216	-25	98,62
27.	Hrvace	3 617	3 260	3 309	49	91,48
28.	Jelsa	3 582	3 462	3 524	62	98,38
29.	Marina	4 595	4 396	4 403	7	95,82
30.	Podstrana	9 129	8 732	9 013	281	98,73
31.	Seget	4 854	4 458	4 458	0	91,84
32.	Buje                        IŽ	5 182	4 754	4 691	-73	90,52
33.	Novigrad	4 345	3 956	3 980	24	91,60
34.	Poreč	16 696	16 013	16 149	136	96,72
35.	Rovinj	14 294	13 673	13 749	76	96,19
36.	Umag	13 467	12 926	12 978	52	96,37
37.	Fažana	3 635	3 489	3 481	-8	95,76
38.	Ližnjan	3 965	3 568	3 654	-14	92,16
39.	Marčana	3 843	3 802	3 843	41	90,36
40.	Dubrovnik              DNŽ	42 615	38 645	39 295	650	92,21
41.	Korčula	5 663	5 078	5 115	37	90,32
42.	Blato	3 593	3 324	3 343	19	93,04
43.	Orebić	4 122	3 782	3 842	60	93,21
44.	Župa dubrovačka	8 331	7 410	7 500	90	90,03
45.	Podturen                  MŽ	3 873	3 448	3 488	40	90,06
46.	Novalja                LSŽ	3 663	3 612	3 664	52	100,03
47.	Crikvenica          PGŽ	11 122	11 786	12 008	22	107,97
48.	Malinska-Dubašnica	3 134	3 844	3 943	99	125,81
49.	Novi Vinodolski	5 113	5 123	5 182	59	101,35
50.	Makarska            SDŽ	13 834	14 965	15 230	265	110,09
51.	Okrug	3 349	3 955	4 029	74	120,30
52.	Supetar	4 074	4 201	4 248	47	104,27
53.	Vodice	8 875	9 582	9 773	191	110,12
54.	Benkovac            ZDŽ	11 026	13 540	14 071	531	127,62
55.	Obrovac	4 323	5 556	5 652	96	130,74
56.	Preko	3 805	4 112	4 149	37	109,04
57.	Vir	3 000	4 073	4 165	-8	138,83
58.	Medulin                      IŽ	6 481	6 477	6 578	101	101,50

 

Oznake u tablici:

S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,

B₁ = broj birača na lokalnim izborima 21. svibnja prema Rješenju Ministarstva uprave od 12. svibnja 2017. godine,

B₂ = broj birača 13. svibnja 2018. godine u 00 sati  prema odgovoru Ministarstva uprave,

ΔB = B₂ – B₁ = promjena broja birača na dan 13. svibnja 2018. prema 21. svibnja 2017. godine i

p₂ = B₂ / S x 100 % = broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine.

ZŽ, KZŽ, KŽ, VŽ,  PGŽ, LSŽ, VPŽ, PSŽ, BPŽ, ŠKŽ, ZDŽ, SDŽ, IŽ, DNŽ i MŽ su kratice za županije stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju.

 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.