Hrvatski Fokus
Gledišta

Srijemski Hrvati najzakinutiji

Na novosadskom Filozofskom fakultetu treba osnovati Katedru za hrvatski jezik i književnost

 
 
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakciji Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom priloga u Dnevniku na  hrvatskom jeziku RTV2 od 25. siječnja 2019. godine o osnutku Lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/01/220px-Rimokatolicka_crkva_Sv._Trojstva_Sremski_Karlovci_8230_05.jpg
Srijemski Karlovci
 
Na portalu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske pod naslovom „Hrvatska manjina u Republici Srbiji“, između ostalog stoji: Hrvatski jezik je u službenoj upotrebi u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine te u Općini Subotica.
U Republici Srbiji nastava hrvatskog jezika izvodi se od školske godine 2002./2003., a nastava u srednjim školama izvodi se od 2006./2007., i to u pet osnovnih škola (Subotica, Monoštor, Đurđin, Mala Bosna i Donji Tavankut), i tri srednje škole na području Grada Subotice. Nastavni predmet hrvatski jezik u školama u Vojvodini uglavnom izvode nastavnici iz Republike Hrvatske, upućeni od Ministarstva znanosti i obrazovanja, te postojeći nastavnici u redovitim školama. U pojedinim školama u Vojvodini predaje se hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.
Predškolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku izvodi se u četiri vrtića, u Subotici, Donjem Tavankutu,  Maloj Bosni, te u predškolskoj ustanovi „Naša radost“ (ne piše gdje).
Od visokoškolskih ustanova jedino Teološko-katehetski institut, kao viša školska ustanova Subotičke biskupije u Subotici, izvodi nastavu i na hrvatskom jeziku. Intenzivno se radi na osnivanju Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
 
To je danas stanje u vezi hrvatskog jezika ovdje (o udžbenicima ćemo drugom prilikm) iako hrvatska politička stranka DSHV (osnovana 1990. godine i ima zastupnika u Narodnoj Skupštini Srbije od 2007. godine), Hrvatsko nacionalno vijeće (osnovano 2002. godine) i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (osnovan 2008. godine), uz svesrdnu pomoć institucija u Hrvatskoj i silni potrošeni novac, sve vrijeme intenzivno rade na osnivanju Katedre za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu!
 
Onda je jučer, 25. siječnja 2019. godine, na takozvanom Dnevniku na hrvatskom jeziku RTV2 pompezno najavljeno veliko zadovoljstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća zbog ostvarenja velikog projekta u području obrazovanja, osnivanje Lektorata za hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučiišta u Novom Sadu (citat).I to bi se još i moglo nazvati nekim uspjehom da poslije toga nismo čuli i vidjeli kako funkcionira „lektorat“.
 
Naime, u ured Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici vikendom dolazi iz Hrvatske (vjerojatno iz Zagreba) lektor hrvatskog jezika Tomislav Čužić i četiri sata drži predavanje učiteljima/cama i odgojiteljima/cama iz Subotice i Donjeg Tavankuta, kojih je svega 7 (riječima: sedam)! To se naziva Lektorat hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu!!! Ustvari, najlošije u svemu tome je to što se na sva zvona hvali realizacija ovakvog „megaprojekta“, a onda piše da je ispunjen i posljednji zahtjev Hrvata u Republici Srbiji! Kontraproduktivno za našu zajednicu ovdje i služi jedino za veličanje lika i djela pojedinaca.
 
Od Lektorata na hrvatskom jeziku na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu napravljena je još jedna drvena ćuprija „Šmaguc“! Usporedbe radi, Hrvati (57.900) su u Srbiji brojčano manji jedino od Mađara (oko 250.000), Roma (oko 150.000) i Bošnjaka (oko 150.000), a katedre na Univerzitetu u Novom Sadu, osim za srpski, engleski, francuski, nemački i ruski  jezik i književnost, postoje za mađarski, rumunjski (oko 29.000), rusinski (oko 14.000) i slovački (oko 53.000) jezik i književnost! Prema tome, dok ne dobijemo Katedru za hrvatski jezik i književnost, treba praviti ovakve skupinice gdje god ima Hrvata, bez velike pompe.
 
Ovo je samo još jedan pokazatelj pogubne koncentracije svega što je hrvatsko u Subotici i rezultat rada izvođača svih radova unazad desetak godina na uništenju hrvtske zajednice ovdje, Tomislava Žigmanova i nekolicine njegovih Subotičana (pretežno Bunjevaca).
„Hrvatska Riječ“, Dnevnik na hrvatskom jeziku na RTV2 i pojednici iz tih redova obmanjuju sve Hrvate u Republici Srbiji velikim uspjesima, velikim projektima i sl. i to prenose nadležnim institucijama i u našoj matičnoj državi, zahtijevajući sve više i više novca, koji u najmanjoj mjeri završava u kulturnim udrugama, koje za Hrvate ovdje život znače.
 
A mi srijemski Hrvati se još nismo oporavili od našeg oduševljenja zbog velikog zadovoljstva novog (Žigmanovljevog) Hrvatskog nacionalnog vijeća zbog ostvarenja velikog projekta u području obrazovanja, kad nam u istom tom Dnevniku na hrvatskom jeziku, odmah iza toga, stvarateljka, promoterka i moderatica svega što je kulturno u Hrvata ovdje objavi da je u Subotici rođena još jedna pjesnička megazvijezda, mlada ali u njoj je, kako ona kaže, „nešto veliko“. Toliko veliko da se mlada zvijezda već sada kočoperno, s rukama u džepovima, šeta pred auditorijem i kamerama. Tome doprinosi svakako i poznata mu, takoreći domaća atmosfera, jer i učesnici i prisutni pri ovom događaju su članovi nekoliko bliskih subotičkih  obitelji.   
 
I sve bi to bilo lijepo, čak i simpatično, da subotička pjesnička zvijezda, čiji je pjesnički prvenac objavila „Hrvatska riječ“, nije svima nama gledaocima Dnevnika na hrvatskom jeziku na kraju objasnila svoje velike svijetonazore na čistom srpskom jeziku! Ako je i njegova zbirka pjesama napisana na srpskom jeziku, onda se po kriteriju Tomislava Žigmanova (koji ovdje odlučuje tko je koliki Hrvat, tko je koliki pisac ili pjesnik, ali i sve drugo) smatra nenapisanom. Ali autor je iz Subotice, pa ćemo o njemu čuti još mnogo hvalospjeva na bilo kom jeziku. Što se tu može kada mi srijemski Hrvati nemamo djecu, učiteljice hrvatskog jezika, promoterice kulture, lektore iz Zagreba po uredima, mlade pjesnike i…, novac (koji odlazi u Suboticu).
 

Branimir Miroslav Tomlekin

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Prešućena smrt Jana Gabriša!?

HF

Izostala diplomatska nota

HF

Stari narod u (ne)definiranoj državi

HF

Neprihvatljivo je ukinuti Ministarstvo branitelja

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...