Hrvatski Fokus
Društvo

Jedina žena koja je sama letjela u svemir

Izložba fotografija o astronautkinji Valentini Tjerješkovoj

 
 
U Galeriji fotografije Fotokluba Split u četvrtak, 14. ožujka 2019. je otvorena izložba 'Prva žena u svemiru: Valentina Tjerješkova'. Fotografije prikazuju pripremu za odlazak i događaje nakon misije Vostok. Raketa-nosač Vostok korištena je 1961. prilikom misije Jurija Gagarina, prvog čovjeka u Zemljinoj orbiti. Šesti kozmonaut koji je uzletio raketom-nosačem Vostok  bila je Valentina Tjerješkova, prva žena u svemiru. Kao i Gagarin, Tjerješkova je u svemiru bila samo jednom, a do danas je jedina žena koja je letjela u svemir sama, bez drugih članova posade.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/03/6455828c96b6c17b7986.jpeg
Valentina Vladimirovna Tjerješkova rođena je 6. ožujka 1937. u selu Velikom Maslennikovu u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Uz rad u tvornici guma, a zatim tvornici pamuka, nastavila je svoje školovanje u večernjoj školi, a bila je i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila padobranstvom. U to su doba padobranski treninzi bili vrlo važan dio pripreme kozmonauta, s obzirom na to da su se pri povratku u Zemljinu atmosferu izbacivali iz svemirskog broda i prizemljivali padobranom. Gotovo odmah nakon uspješnog leta Jurija Gagarina, jedan od voditelja sovjetskog svemirskog programa, Sergej Koroljov, predložio je da se i žene počnu slati u svemir. Godine 1962., odabrano je pet dobrovoljki: Tatjana Kuznecova,Irina Solovjova, Žana Jerkina, Valentina Ponomarjeva i Valentina Tjerješkova. Svih pet odgovaralo je zahtjevima: imale su manje od 30 godina, bile niže od 170 cm, i lakše od 70 kilograma. Valentina Tjerješkova od samog početka se isticala među kandidatkinjama, što zbog svojih tjelesnih sposobnosti, a što zbog svoga klasičnog proleterskog podrijetla. Nakon nekoliko mjeseci intenzivnog treninga, u studenom 1962., kandidatkinje su dobile činove potporučnica – jer su prošle i pilotsko obrazovanje – a tri najbolje kandidatkinje bile su Tjerješkova, Solovjeva i Ponomarjeva.
 
Prva varijanta predviđala je dva uzastopna 'ženska' leta, u ožujku ili travnju 1963. No, s vremenom su se planovi promijenili, te je odlučeno da će Vostok 5 nositi samo ženu – Valentinu Tjerješkova – dok je sljedeći let, Vostok 6, pretvoren u 'miješanu' misiju, s Ponomarevom i astronautom Valerijem Bikovskim. I tako, 16. lipnja 1963. godine, Valentina Tjerješkova postala je prva žena koja je poletjela u svemir, pod kodnim imenom Čaika (galebica). Premda je tijekom polijetanja osjećala veliku mučninu, Valentina Tjerješkova uspješno je obavila svoju misiju: obišla je Zemlju 48 puta, provodeći u svemiru skoro puna tri dana. U to doba, bila je deset godina mlađa od najmlađeg astronauta iz američkog programa Mercury 7, a tim jednim letom ostvarila je više vremena u svemiru nego svi američki astronauti do toga dana zajedno. Glavni dio njene misije sastojao se od fotografiranja Zemlje. Te su fotografije kasnije korištene za proučavanje atmosfere. Dva dana nakon lansiranja Vostoka 5, lansiran je i posljednji let iz te serije, Vostok 6. U jednom trenutku, te su dvije letjelice bile razdvojene samo 5 kilometara, i uspostavile su radio vezu. Njezina je misija bila 12. po redu svemirska misija u ljudskoj povijesti. Zanimljivo je ovdje dodati i da se sljedeći ženski let dogodio tek 19 godina poslije, kad je u svemir uzletjela Svjetlana Savickaja.
 
Tjerješkova je nastavila raditi kao inženjerka i instruktor-kozmonaut u svemirskoj industriji, a 1969. je diplomirala na Vojnoj zrakoplovnoj akademiji Žukovskog s pohvalom. Doktor je znanosti i autorica više od 50 znanstvenih radova. Proglašena je Herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najviših državnih počasti i nagrada. Uz svoj posao, bavila se i politikom, te je tako bila i dopredsjednica međunarodne ženske demokratske federacije. U mirovinu je otišla 1997. godine, no ambicije joj se nisu bitno smanjile. Danas je 82-godišnja Tjerješkova, koja je nekada obavljala niz počasnih dužnosti u SSSR-u, zastupnica u donjem domu parlamenta Ruske Federacije. Kad ju je povodom 70. rođendana primio ruski predsjednik Vladimir Putin, rekla mu je da bi još voljela odletjeti na Mars, pa makar i jednosmjerno.
 
Fotografije za izložbu ustupili su Rossotrudničestvo i udruga Informativno – pravni centar ruskih sunarodnjaka u Republici Hrvatskoj, a na poziv i uz pomoć Udruge za fantastiku, igre i znanstvenu fantastiku F&ST, organizatora pete konvencije FantaSTikon i Fotokluba Split. Izložbu je otvorio kozmonaut Sergej Zaljotin, Heroj Ruske Federacije. Sergej Zaljotin u svojoj  impresivnoj karijeri  ima dva putovanja u svemir. Pilot-kozmonaut, Heroj Rusije, koji je prvi let u svemir odradio 4. travnja – 16. lipnja 2000. kao zapovjednik Svemirskog kompleksa 'Sojuz TM-30' i Orbitalne stanice 'Mir' po programu EO zajedno i napravio jedan izlazak u otvoreni svemir u trajanju 5 sati i 3 minute, a drugi 30. listopada – 10. studenog 2002. kao zapovjednik ekipe 4. ekspedicije posjeta MKS na transportnom brodu 'Sojuz TMA-1'.Ovaj inženjer ekologije je predvodio znanstvena istraživanja tijekom svog boravka u svemiru, a radio je i kao instruktor i ispitivač odreda kozmonauta. Zaljotin je u petak, 15. ožujka na splitskom FESB-u održao predavanje na temu 'Kozmonaut – Trening i letovi u svemir' u sklopu 5. Fantastikona.
Izložba se može pogledati do 23. ožujka 2019.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Emisari

HF

MALI OGLASI – Sijem pijesak

HF

MUDROSITNICE – Da nam strpljenje ne hasni

HF

MUDROSITNICE – Doba prošlo, sadašnje i buduće

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...