Eksperimentira dokle u ovladavanju HDZ-om može ići sa čišćenjem kadrova
Na prošlim izborima za Europski parlament na izbore je izašlo 950.980 birača, ili 25,24 posto od njihovog ukupnog broja. Jedanaest mandata podijelile su tri liste, dvije koalicijske, HDZ-ova i SDP-ova i Orah. HDZ je bio u koaliciji s HSS-om, HSP-AS-om i BUZ-om te osvojio šest mandata. SDP je predvodio HNS, HSU, SDSS i IDS i osvojio četiri mandata, a jedan je pripao Orahu. Od dvadeset i pet koliko ih se natjecalo mandate su osvojile tri liste, a samo njih četiri je osvojilo više od pet posto glasova – ukupno zajedno 87,65 posto, dok je ostalih dvadeset i jedna „nabralo“ svega 12,35 posto.
Na izborima ove godine natječu se 33 liste. HDZ i SDP izlaze samostalno, kao i HNS (što je od njega ostalo) i SDSS. Samostalno na izbore izlazi i HSLS, te BM(v) 365 koji „koalira“ s jedanaest pojedinaca nepoznate trenutačne stranačke pripadnosti. HSS se ovoga puta pridružio, kao „mlađi brat“, čudnovatoj koaliciji „amsterdamaca“ u kojoj su još IDS, HSU, Glas, kao treći „komadić“ HNS-a, HSU, te PGS i Laburisti – ako ti još postoje. Sami, od parlamentarnih stranaka, na izbore izlaze još Most i Živi zid po prvi puta uopće. Od lista i stranaka koje će na izborima imati važniju ulogu spomenut ćemo „suvereniste“ (Ruža Tomašić) te Neovisne za Hrvatsku (Esih, Hasanbegović), a mediji su napumpali još i „luft balon“ START. Određenu ulogu bi mogli imati još i Blokirani te Snaga (Aleksić) koji konkuriraju na istoj antibankarskoj i antilihvarskoj fronti. U lijevom kutu izborne plahte bit će Radnička fronta (srp i čekić kombinacija) te Možemo! (Borić Rada, Tomašević, Markovina). Natjecat će se i dvije liste građana, suca Miroslava Kolakušića (flagrantni sukob interesa između takozvanih pravne i političke države; sucima dok obnašaju sudačku dužnost trebalo bi onemogućiti profesionalno bavljenje politikom – dakle ili si u jednoj ili u drugoj „državi“, nikakvo sjedenje na „dvije stolice“). Druga je lista Marijane Petir koja je u roku od dva dana uspjela prikupiti preko jedanaest tisuća potpisa. Ostali natjecatelji su uglavnom nepoznati u javnosti i slijedi im osvajanje ispod jedan posto glasova, nekim, a i „debelo“ ispod toga.
Prošle izbore za EU parlament obilježila je niska izlaznost, 25 posto, što je skoro dvostruko manje nego europski prosjek (45 posto). HDZ je promjenu zakona kojim bi se omogućilo veće trošenje novaca za predizbornu kampanju branio i potrebom veće upoznatosti javnosti o važnosti ovih izbora. Vodit će se, dakle, povećanim dopuštenim izdvajanjima novaca u stilu komunističke: „Svi na izbore!“ Nisam siguran kako baš velika izlaznost odgovara HDZ-a, obrnuto je, takva izlaznost najbolje „paše“ baš HDZ-u i SDP-u, ali dobro, valjda Andrej zna što čini.
Nakon što je HDZ objavio listu svojih kandidata evidentno je da se on baš i ne brine oko broja mandata koje će osvojiti. Više se čini kako Andrej Plenković eksperimentira dokle u ovladavanju HDZ-om može ići sa „čišćenjem“ kadrova koji razmišljaju i mrvicu „desnije“ od famoznog, neutvrdivog, pa i nepostojećeg „desnog centra“. Lista djeluje ponajprije birokratski, kao „birokratski centar“, a najpoznatije ime na njoj je Dubravka Šuica, ujedno i izrazito nepopularna u redovima HDZ-a. Za HDZ manje-više, ali ovdje se radi o biračima HDZ-a, s njima se eksperimentira pa ćemo promatrati rezultate tog eksperimenta. Nama se čini kako je prošlo vrijeme kad se na listu HDZ-a moglo staviti i magarca (u Rijeci na SDP-ovu također, primjerice) pa bi dobio glasove. E sad to nama izgleda kao da je i Plenković tako postupio, samo je još „magarca“ ofarbao u crveno i promatrat će učinak toga. Čini se kako je ipak otišao predaleko.
Kako sada stvari stoje HDZ-u ne bih dao više od četiri mandata, SDP-u, u danim okolnostima tri, a za četiri će se „tući“ Marijana Petir, Nezavisni za Hrvatsku, Most i hrvatski suverenisti (Ruža Tomašić), na jednoj strani, dok su na drugoj „amsterdamci“, Živi zid, Start, Mislav Kolakušić, te još nekoliko „lijevih“i „antikoruptivnih“ lista. I neke „stare“ stranke izašle su na ove izbore tek formalno, reklo bi se anketno, tako će najbolje provjeriti svoju snagu, nu loši rezultati na svjetlu izbornog dana mogli bi im značiti kraj. U slučaju HDZ-a ne provjerava se samo njegova snaga već, prije svega, snaga Andreja Plenkovića pred buduće parlamentarne izbore. Toliko o izborima na „prvu loptu“. Po objavi lista.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više