Hrvatski Fokus

Brojnija dva naroda budućnost vide u dominaciji

 
 
Povijest nas uči kako je nametnuti mir u nacionalno vjerskim zaraćenim stranama, samo vrijeme priprema, brojnijih naroda, za nastavak zaustavljenog, ili početak novog rata. To pravilo već četvrt stoljeća potvrđuje nametnuti daytonski (ne)mir u od Svjetske zajednice protektorijaniziranoj, od Turske turciziranoj, i od Rusije rusijaniziranoj  Bosni i Hercegovini.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/06/158.jpg
Mir bez pomirbe zaraćenih naroda, a pomirba je moguća samo na istini,  je zapravo mirnodopski rat drugim, no jednako ubojitim, sredstvima. Mir koji nema temelja u pomirbi beha nacionalni i vjerskih razlika mirnodopsko je širenje teritorija, dijelova koje bošnjačka i srpska strana nisu uspjele okupirati u ratu. Stoga u ovom beha (ne)miru nametnutog od mirnodopskih zločinaca Holbrookea, Ashdowna, Petritscha i Bildta, neometano traje bošnjačko srpska utrka u naoružanju i pripremi novih ratnika. Pitanje je samo dana kada će ponovo zapucati u iskomadanoj, izdijeljenoj, nesigurnoj, srbijaniziranoj, muslimaniziranoj, turciziranoj, rusiziranoj i dekroatiziranoj Bosni i Hercegovini. Čeka se samo vijest, na jednoj ili drugoj strani, da se objavi koliko ko ima naoružanja, te još više koliko su Srbi, odnosno Bošnjaci, pripremili novih ratnika, džihadista, djece.
 
U gladnim i u svijetu najsiromašnijim beha entitetima za oružje se, raznim haračima, od naroda, napose obespravljenog hrvatskog, otima i zadnja njemačka marka. A u nedostatku odraslih ratnika i džihadista obje strane obučavaju djecu za međusobno ubijanje. „Tamni vilajet" svakim je danom tamniji i crnji, zbog čega nema  nigdje zraka svjetlosti koje bi barem malo osvijetlile narodima put u budućnost. Brojnija dva naroda budućnost Bosne i Hercegovine vide u vlastitoj dominaciji, zbog koje su se i upustili u utrku naoružanja, kako u vojnom tako i u ljudskom nadmetanju. Svaki od njih imaju svoje vojarne za djecu i mlade, i po beha bespućima i u „bratskoj zemlji", koja predviđa početak Trećeg svjetskog rata,  kao i  tu u turskom ostavljenom proizvodu  „krčmi pogašenih svjetla".
 
U tom strašnom ekonomsko političkom beha crnilu u koje ne dopiru nikakve, i ni otkuda, zrake mira i sigurnosti, slobode i prosperiteta, kruha i vode, dvije brojnije nacionalno vjerske beha komponente čine sve da taj rat kataklizmičkih posljedica i započne. Pripremaju se i naoružavaju, prijete jedni drugima i djecu obučavaju kako bi se ona prvo međusobno poubijala. I nije prvi put u ljudskoj povijesti da političari pripremaju  djecu za rat, i koriste ih u tom najprljavijem izumu ljudske mržnje prema drugom, i dominacije nad njim.
 
Desetljeća svijet takve slike gleda na Bliskom istoku gdje muslimani koriste djecu kao oružje. Svakim danom se vide djeca samoubojice. Opasani eksplozivom, i napunjeni mržnjom prema „nevjernicima" atomske su bombe u suvremenom vjersko civilizacijskom globalnom ratu. Vjerski poglavari izdaju fetve muslimankama koliko, i za koje ciljeve moraju roditi djece. U tu skupinu islamskih zemalja Bosna i Hercegovina  se brzo i uspješno uklopila, i integrirala. Tako brzo da se isčitava duga njena priprema za tu zajednicu. I već je odrasla generacija muslimanske djece, rođene na zapovijed bivšeg vjerskog poglavara Mustafe Cerića, za rat čiste muslimanske, šerijatske Bosne i Hercegovine. Za ratnu obuku te djece  „u skupštinsku proceduru upućena je inicijativa za vraćanje predvojničke obuke u srednje škole Kantona Sarajevo". Ništa se ne prepušta slučaju. Djecu je najlakše savijati za svakojake radnje, no najviše za rat iz mržnje prema onom drugom i drugačijem u šarolikom beha društvu. U prvom redu prema Hrvatima katolicima kao federalnom, deteritorijaliziranom i obespravljenom, partneru.
 
Srbi u Banjoj Luci kupuju oružje u Srbiji, Bošnjaci u Sarajevu najavljuju sve veću proizvodnju oružja u okupiranim tvornicama diljem federalnog prostora. Još jedan dokaz zašto je Alija Izetbegović izvršio agresiju na Hrvate u Lašvanskoj dolini. Trebalo mu je ovladati tvornicama oružja u Novom Travniku, eksploziva u Vitezu, i vojne odjeće u Travniku. U ime tog strateškog cilja, koji bi mu osigurao izlazak na more, u suradnji sa engleskim obavještajcima režira, i realizira strašan zločin u Ahmićima, što potvrđuje i činjenica da engleski vojnici prvi ulaze u to muslimansko selo. Osniva konclogor za zarobljene Hrvate, njihove svećenike i časne sestre u Gluhoj Bukovici, u čijoj blizini je i centar mudžahedina, zlikovaca koji su ritualno kao isilovci ubijali   zarobljeni hrvatski narod.
 
Ti isti isilovci danas će obučavati muslimansku djecu na predvojničkoj, koju Bošnjaci  uvode  u potpunosti islamiziranom  Sarajevu. Danas u Sarajevu sutra na cijelom federalnom dijelu. I dok slobodni i demokratski, zapadni i kršćanski svijet  gotovo pa ukida svaki vid vojske, islamski svijet čak i djecu vojače i od njih prave ratnike. Te dvije civilizacije, ta dva svijeta sudarena na toj europskoj periferiji, kršćanski i islamski, sa tolikim razlikama u pogledima vlastite budućnosti, i života u sadašnjosti, potvrđuju neodrživost zajedničke Bosne i Hercegovine, odnosno potrebu njenog mirnog konfederaliziranja od tri nacionalna i vjerska entiteta, bošnjačkog, hrvatskog i srpskog.
 

Vinko Đotlo

Povezani članci

Zaustaviti isilovsko slikanje Sarajeva

HF

Mrtvačnica živih

HF

Opiranje hrvatskoj državotvornoj politici

HF

Bošnjačka “balvan revolucija” na ulicama

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...