Supergljivica Candida auris (2)

Otpornost gljivice Aspergillus nije slučajna jer se ona pojavljuje tamo gdje se primjenjuju fungicidi azoli

Postoji više različitih teorija što se dogodilo s Candidom auris i kako je ovaj mikrob postao 'supergljivica' otporna na određene antimikotike odnosno protugljivične lijekove. Dr. Jacques Meis, znanstvenik, stručnjak medicinske mikrobiologije i infektivnih bolesti u bolnici „Canisius-Wilhelmina Ziekenhuis,“ Nijmegen, Nizozemska, izjavio je kako je uvjeren da je uzrok nastanka takve supergljivice otporne na određene antimikotike raširena i golema uporaba fungicida u poljoprivredi. Naime, dr. Jacques Meis je bio vrlo zainteresiran za slučaj jedne nizozemske 63-godišnje pacijentice koja je 2005. umrla od posljedica infekcije uzrokovane gljivicom iz roda Aspergillus. Dokazana je otpornost ove gljivice na ključni lijek u terapiji a to je itrakonazol.

Ovaj lijek koji se koristi u humanoj medicini u svrhu terapije gljivičnih infekcija je virtualna kopija fungicida iz skupine azola koji imaju raširenu uporabu u poljoprivredi: jedna trećina sveukupne prodaje fungicida odnosi se na azole. Dokument objavljen 2013. u „Plos Pathogens“ otkrio je kako otpornost gljivice Aspergillus nije slučajna jer se ona pojavljuje tamo gdje se primjenjuju fungicidi azoli. Gljivica Aspergillus otporna na antimikotike otkrivena je u 12 posto ispitanih uzoraka tla u Nizozemskoj, a između ostalog i u cvjetnjacima, kompostu, lišću, sjemenu biljaka, u tlu iz okoline bolnica kao i u uzorcima bolničkog zraka itd. U ljeto 2018. dr. Meis posjetio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC, kako bi razmijenio istraživanje i teoriju da se nešto slično dogodilo i s gljivicom Candidom auris koja se također nalazi u tlu: fungicidi azoli stvorili su tako neprijateljsko okruženje da su gljivice evoluirale – postale otporne kao bi preživjele.

Poznato je već kako je golema i raširena primjena antibiotika na velikim farmama u svrhu zaštite zdravlja i ubrzanja rasta životinja prouzročila pojavu i širenje bakterija otpornih na antibiotike. To se sada vjerojatno dogodilo i s gljivicama – zbog prekomjerne uporabe fungicida azola u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito žitaricama.

„Azoli se primijenjuju svugdje – krumpir, grah, pšenica, baš svugdje na što možete pomisliti, rajčicama, luku,“ izjavila je dr. Johanna Rhodes, specijalistica za infektivne bolesti u „Imperial College London“ te dodala: „Mi smo ovo pokrenuli primjenom antifungicida na poljoprivrednim proizvodima.“

Tajnovitost pojave i širenja gljivice Candide auris otporne na određene antimikotike ostaje i dalje nepoznata i nerazjašnjena, a u ovom trenutku to se čini manje važnim od zaustavljanja njezinog širenja. Azoli su fungicidi širokog spektra djelovanja koji se podjednako koriste u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kao i u medicini – i to sada postaje vrlo ozbiljno zbog pojave i globalnog širenja gljivice Candide auris koja je razvila otpornost na lijekove upravo iz grupe  azola – na primjer flukonazol, amfotericin B, kao i otpornost na antimikotike iz grupe ehinokandina. No, gljivica Candida auris nije jedina koja je razvila višestruku otpornost na antimikotike.

Gljivica Aspergillus fumigatus uzrokuje infekciju pluća kod čovjeka, a bolest se naziva pulmonarna odnosno plućna aspergiloza. U svrhu liječenja pulmonarne ili plućne aspergiloze koriste se lijekovi antimikotici iz grupe azola: itrakonazol, vorikonazol i posakonazol.

Međutim, godišnje od plućne aspergiloze umre oko 200.000 ljudi: gljivica A. fumigatus je u posljednjem desetljeću razvila otpornost na lijekove.

Dosadašnje studije pokazale su da se otpornost gljivice Aspegillus fumigatus na antimikotike iz grupe azola može povezati s primjenom fungicida iz grupe azola u poljoprivredi (ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo i dr.). Štoviše, istraživači su otkrili biogeografske dokaze koji upućuju na značajno preklapanje u pojavi sojeva gljivice A. fumigatus višestruko otpornih na triazole u bolnicama i okolišu. Iz provedene studije i dobivenih podataka otkriveno je da otporna gljivica A. fumigatus u poljima i u kliničkim pokusima ima poveznicu između Europe i Azije. A nedavno je provedeno istraživanje i na poljima u Kolumbiji također pokazalo postojanje gljivice A. fumigatus otporne na fungicide triazole: u više od 25 posto slučajeva A. fumigatus je bila otporna na fungicide. 

Problem sve više predstavlja i gljivica Aspergillus flavus koja proizvodi i kancerogeni toksin aflatoksin: ova gljivica negativno utječe na agrarnu proizvodnju jer smanjuje prinose žita a njezin aflatoksin je otrovan i kancerogen za ljude. Gljivica A. flavus inače dobro uspijeva i napreduje i u sušnim razdobljima.  

Raširena i prekomjerna primjena fungicida azola u svrhu sprječavanja i/ili kontrole gljivica na grožđu, kukuruzu, koštićavom voću i na brojnim drugim poljoprivrednim plodovima doprinijela je pojavi i širenju gljivica otpornih na fungicide te ubrzanom širenju istih gljivica otpornih na lijekove antimikotike. Ovom ozbiljnom, opasnom pojavom ugrožena je poljoprivredna proizvodnja i opskrba hranom kao i samo ljudsko zdravlje i to na globalnoj razini. Stručnjaci stoga smatraju da je takvo stanje u poljoprivrednoj proizvodnji neodrživo te da primjena fungicida iz grupe azola mora biti pod strogim nadzorom ukoliko ne i izbačena iz daljnje primjene. Naime, fungicidi iz grupe azola kao i lijekovi antimikotici iz grupe azola imaju vrlo sličan model djelovanja – pa kada se otpornost pojavi u jednoj 'areni' vrlo brzo se prenosi na onu drugu 'arenu' zbog čega fungicidi i antimikotici postaju neučinkoviti. „Umjesto da radi za dobrobit globalnog javnog zdravlja i ograniči ovu dugoročnu problematiku, državna politika posljednjih godina promiče unosnu globalnu ekspanziju primjene fungicida čime doprinose pojavi uvjeta za nastajanje gljivica otpornih na lijekove.“

Globalna prodaja fungicida nastavlja i dalje brzo rasti: prodaja je utrostručena u razdoblju od 2005. do 2017.: s 8 milijardi US dolara na 21 milijardu US dolara.

Velika Britanija je 2016. objavila izvješće i navela područja prekomjerne uporabe fungicida u poljoprivredi uz preporuku svjetskim organizacijama poput Svjetske zdravstvene organizacije, UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) te Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) da između ostalih svojih nadležnosti i obaveza sačine popis kritičnih antibiotika koji bi trebali biti izbačeni iz uporabe u poljoprivredi. Ne smijemo se više oslanjati na moćne medicinke i agroindustrijske kompanije koje promiču svoja nova „rješenja“ uzrokujući utrku između primjene novih toksičnih lijekova i fungicida uzrokujući otpornost gljivica. I svakako treba zaustaviti daljnju konsolidaciju i privatizaciju agro-farmaceutskog sektora. 

„Nije uopće važno koliko mi smatramo da smo pametni, jer „Majka Priroda“ na kraju će biti pobjednica.“ 

Izvori za oba teksta (1. i 2. dio):

Matt Richtel i Adrew Jacobs: „A Mysterious Infection, Spanning the Globe in a Climate of Secrecy,“ The New York Times, 6. 4. 2019.;

„The Strange and Curious Case of the Deadly Superbug Yeast,“ Wired, 13. 7. 2018.;

Alex Liebman i Rob Wallace, PhD: „A Lethal Industrial Farm Fungus is Spreading Among Us,“ Independent Science News, 23. 4. 2019.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.