Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" skupile su 2014. i 2018. dovoljno potpisa za odlučivanje o izbornim pravilima
Hrvatski sabor se u četvrtak 14. studenog izjasnio sa 105 glasova ujedinjene "antifašističke koalicije" HDZ-SDP-SDSS-HNS-GLAS-IDS-HSS – ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" protiv amandmana zastupnika Zlatka Hasanbegovića o ukidanju obilježavanja 22. lipnja, tzv. Dana antifašističke borbe kao državnog blagdana te protiv uvođenja sovjetskoga tzv. Dana pobjede nad fašizmom 9. svibnja kao spomen dana. Jednakim brojem glasova ista koalicija spriječila je referendumsko izjašnjavanje za promjenu izbornih pravila za izbor zastupnika u Hrvatski sabor građanskih inicijativa "Narod odlučuje" i "Ne istanbulskoj konvenciji" prihvativši obrazloženje smijenjenog bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića o nedovoljnom broju potpisa za održavanje referenduma. Po hitnoj proceduri izglasali su Zakon o blagdanima i spomen danima i time nepotrebno produbili postojeće podjele u hrvatskom društvu. Premda su građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" 2014. godine s 380.649 potpisa i "Narod odlučuje" s preko četiristo tisuća potpisa birača tražile promjenu izbornih pravila Hrvatski sabor nije promijenio izborne jedinice određene Zakonom 29. listopada 1999 godine, a broj zastupnika je ostao 151. Broj birača bio je na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja ove godine 341.537 veći od broja punoljetnika prema mojoj procjeni sredinom 2019. godine, a prema Rješenju o zaključivanju popisa birača za predsjedničke izbore od 13. prosinca 2019. godine je prema mojoj procjeni 340.971 birača više od punoljetnih stanovnika (vidi priložene tablične prikaze).
Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, savjetnika za demografiju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača
Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP-IDS-HNS-GLAS-SDSS-HSS-HSU-ostalih zastupnika nacionalnih manjina i Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove i njegovih kumova, kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma, a građanska inicijativa "Narod odlučuje" ima više od 10 % valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo = Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim.
“U ime obitelji” je od 21. rujna do 5. listopada prikupila 380.649 potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima 4.042.522 birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa 10 % od tog broja. Na taj način je Vlada predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića spriječila održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legalnosti takve odluke Ustavnog suda. Prošlo je skoro pet godina, a Europski sud nije razmotrio tužbu.
Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj smo imali 3.487.034 punoljetnih stanovnika, a "tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je bivši ministar uprave Arsen Bauk za Nacional koncem 2014. godine. Dakle, bivši ministar Arsen Bauk je lagao Ustavnom sudu jer je prema njegovoj računici ukupno birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo manje od 3,75 milijuna, a ne 4,042 milijuna.
Zdravko Mamić je optužio predsjednika Vrhovnog suda za korupciju
Prije ročišta pred sucem Mirsadom Strukom na Sudu Bosne i Hercegovine na kojemu se trebalo razmatrati zahtjev hrvatskog Ministarstva pravosuđa za izručenje bivšeg Dinamova čelnika, prijatelja naše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Zdravka Mamića prilikom dolaska na Sud optuženik je 'potvrdio autentičnost' izjave njegovog odvjetnika Veljka Miljevića o korumpiranim sucima: 'Ne kanim ispucati sve adute i natovariti si dodatne kaznene prijave. U danom trenutku izvući ću najteže oružje. Jedan od tih sudaca je korumpirani predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. Poručujem mu da je korumpiran, da je nepošten, pokvaren sudac', rekao jeZdravko Mamić. S druge strane, kazao je kako smatra da su Tužiteljstvo BiH i Sud BiH bez utjecaja politike i da tu, za razliku od Hrvatske, vlada pravo.
Đuro Sessa je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, a 22. prosinca predstoje nam izbori za predsjednika Republike. Prema izjavi danom RTL-u 24. studenog bivši ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić je rekao da imamo 250 tisuća lažnih birača (koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj), a u Zagrebu 50 tisuća. Hoće li izbori biti regularni? Prema mojoj procjeni u Zagrebu je oko 29 tisuća birača više od broja punoljetnih stanovnika.
I. KRONOLOŠKI PREGLED IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE OD 1997. DO 2019. GODINE
Datum |
B1 |
ΔB |
Δt |
B – P |
B2 |
ΣB |
15.06. 1997. P |
3.683.774 |
– |
– |
178.241 |
377.705 |
4.061.479 |
25.01.2000. P |
3.858.893 |
175.119 |
954 |
353.360 |
394.028 |
4.252.921 |
23.01.2005. P |
4.004.962 |
146.069 |
1.825 |
499.429 |
387.258 |
4.392.220 |
10.01.2010. P |
4.089.320 |
84.358 |
1.813 |
583.787 |
406.208 |
4.495.528 |
11.01.2015. P |
3.788.039 |
– 301.281 |
1.827 |
338.885 |
37.203 |
3.825.242 |
22.12. 2019. P |
3.677.904 |
– 110.135 |
1.806 |
340.971 |
176.843 |
3.854.747 |
Oznake u tablici:
B1 = broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj,
B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u inozemstvu,
ΣB = B1 + B2 = ukupni broj registriranih birača,
P01 = 3.505.533 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2001. godine,
P11 = 3.487.034 = broj punoljetnih stanovnika prema popisu 2011. godine,
P15 = 3.449.154 = broj punoljetnih stanovnika sredinom 2015. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,
P19 = 3.336.933 = broj punoljetnih stanovnika prema mojoj procjeni 2019. godine i
P = predsjednički izbori.
Od 25. siječnja 2000. godine Vlada Ivice Račana je za 1.420 dana povećala broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 115.652 i za 427 dana Vlada Ive Sanadera za 30.417 odnosno ukupno do drugog kruga predsjedničkih izbora 25.siječnja 2005. godine za 146.069 birača. Godišnji porast broja birača iznosio je od 25. siječnja 2000. do 23. siječnja 2005. godine 29.214.Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor su od 23. siječnja 2005. do 11. siječnja 2010. godine povećale broj birača za 84.358 s godišnjim porastom od 16.983 birača. Vlade Jadranke Kosor i Zorana Milanovića smanjile su broj birača za 301.281 za 1827 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem od 60.190 birača. Vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića smanjile su za 110.135 birača za 1.806 dana odnosno s godišnjim smanjivanjem za 22.259 birača. Ovom analizom sam dokazao da sve vlade od 2000. do 2019. godine grubo manipuliraju popisima i Registrom birača, jer kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovnika, pa možemo zaključiti da su svi izbori bili neregularni. Od sredine 2018. godine prošlo je gotovo godina i pol do prvog kruga predsjedničkih izbora 2019. godine,a za to vrijeme je broj stanovnika pao s 4,087 na 4,039 milijuna pa je po mojoj procjeni broj punoljetnih stanovnika 3,337 milijuna. Broj birača je prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 13. prosinca 2019. godine oko 341 tisuća veći od broja punoljetnih stanovnika. Predsjednički izbori 22. prosinca 2019. godine neće biti regularni!?
II. ANALIZA RASPODJELE BIRAČA PO ŽUPANIJAMA U PRVOM KRUGU PRESJEDNIČKIH IZBORA 22. PROSINCA 2019. GODINE PREMA RJEŠENJU MINISTARSTVA UPRAVE
ŽUP |
S |
B |
Bi |
p |
ZG |
309.469 |
273.301 |
12.277 |
88,37 |
KZ |
125.357 |
108.382 |
3.004 |
86,46 |
SM |
148.589 |
141.306 |
15.087 |
95,10 |
KA |
116.829 |
107.804 |
11.217 |
92,28 |
VA |
166.982 |
145.482 |
4.905 |
87,12 |
KK |
107.711 |
93.087 |
3.477 |
86,42 |
BB |
107.909 |
96.470 |
6.876 |
89,40 |
PG |
284.239 |
261.691 |
15.337 |
92,07 |
LS |
45.184 |
42.822 |
6.985 |
94,77 |
VP |
75.257 |
69.500 |
7.255 |
92,35 |
PS |
67.862 |
64.035 |
8.100 |
94,36 |
BP |
140.072 |
133.382 |
12.534 |
95,22 |
ZD |
168.153 |
160.193 |
17.066 |
95,27 |
OB |
277.227 |
249.028 |
23.946 |
89,83 |
ŠK |
100.153 |
97.209 |
15.355 |
97,06 |
VS |
154.371 |
146.923 |
16.318 |
95,18 |
SD |
448.071 |
404.641 |
26.710 |
90,31 |
IS |
208.765 |
185.640 |
9.662 |
88,92 |
DN |
121.215 |
107.596 |
6.657 |
88,76 |
ME |
109.921 |
95.830 |
3.795 |
87,18 |
GZ |
804.507 |
693.582 |
42.953 |
86,21 |
RH |
4.087.843 |
3.677.904 |
269.516 |
89,97 |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb,
IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,
ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska i D = dijaspora.
S = procjena broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku (DZS-u) sredinom 2018. godine (https://www.dzs.hr),
B = broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača od 13. prosinca 2019. godine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,
Bi = broj birača koje je prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića trebalo izbrisati iz evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoji
p = B / Sx100 % = broj birača na sto stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom 2018. godine.
III. ANALIZA RASPODJELE BIRAČA U PRVOM KRUGU NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA 22. PROSINCA 2019. GODINE TE BROJA BIRAČA KOJE JE TREBALO IZBRISATI U GRADOVIMA I OPĆINAMA, S VIŠE OD PET TISUĆA STANOVNIKA I PREKO 90 BIRAČA NA 100 POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE
|
Grad ili općina |
S |
B |
Bi |
p2 |
1. |
Dugo Selo ZG |
17.466 |
16.449 |
816 |
94,18 |
2. |
Ludbreg VA |
8.478 |
7.688 |
215 |
90,68 |
3. |
Mali Lošinj PG |
8.116 |
7.638 |
552 |
94,11 |
4. |
Novi Vinodolski |
5.113 |
5.012 |
316 |
98,02 |
5. |
Viškovo |
14.445 |
13.965 |
519 |
96,68 |
6. |
Biograd na Moru ZD |
5.569 |
5.330 |
341 |
95,71 |
7. |
Dugi Rat SD |
7.092 |
6.504 |
386 |
91,71 |
8. |
Kaštela |
38.667 |
35.827 |
2.044 |
92,66 |
9. |
Omiš |
14.936 |
13.717 |
1.036 |
91,82 |
10. |
Trogir |
13.192 |
12.338 |
714 |
93,53 |
11. |
Poreč IS |
16.696 |
16.099 |
986 |
96,42 |
12. |
Rovinj |
14.294 |
13.444 |
847 |
94,05 |
13. |
Umag |
13.467 |
12.822 |
690 |
95,21 |
14. |
Dubrovnik DN |
42.615 |
38.728 |
2.184 |
90,88 |
15. |
Crikvenica PG |
11.122 |
11.713 |
770 |
105,31 |
16. |
Krk |
6.281 |
6.356 |
340 |
101,94 |
17. |
Makarska SD |
13.834 |
14.925 |
1.126 |
107,89 |
18. |
Podstrana |
9.129 |
9.145 |
397 |
100,18 |
19. |
Vodice ŠK |
8.875 |
9.586 |
876 |
108,01 |
20. |
Benkovac ZD |
11.026 |
13.274 |
3.091 |
120,39 |
21. |
Medulin IS |
6.481 |
6.533 |
473 |
100,80 |
|
Σ |
286.894 |
277.093 |
18.719 |
96,58 |