Hrvatski Fokus
Hrvatska

Švicarci o kolapsu Hrvatske

Velika emigracija iz istočne Europe tamna je strana slobodnog kretanja

 
 
Imigracija iz EU-a izaziva nemir u Švicarskoj. U svibnju narod je glasao o prestanku slobodnog kretanja ljudi. Istočnoeuropske države članice EU-a to ponekad gledaju i kritički, ali iz različitih razloga.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/02/Economic-growth-and-immigration-in-Europe-beginning-in-the-1950s-and-1960s.png
Hrvatski premijer Andrej Plenković odabrao je drastičnu usporedbu kada je prije nekoliko tjedana opisao pad broja stanovnika u svojoj zemlji: "Svake godine gubimo protuvrijednost malog grada od 15.000 do 16.000 ljudi." Za populaciju od četiri milijuna, ovo nije mali broj. "Ovo je strukturalni, gotovo egzistencijalni problem nekih nacija, a mi nismo jedini", požalio se Plenković za Financial Times. Već duže vrijeme rođeno je manje djece u Hrvatskoj, najmlađoj članici Europske unije. Na početku devedesetih bilo ih je još 47.000, broj se smanjio na 37.000 u 2018. Na 4,07 milijuna ljudi, početkom prošle godine stanovništvo se smanjilo na najnižu razinu od 1957. Međutim, razlog tome nije bio samo brzo natalitet. Spomenuo je i pravo na slobodno kretanje ljudi koje su uživali njegovi sunarodnjaci.
 
"Demografski kolaps"
 
U stvari, Hrvati se u domovinu slijevaju u dresu. Državi na Jadranu zavidjeli su njezini susjedi u ljeto 2013. godine što je bila druga država u bivšoj Jugoslaviji koja je ušla u EU i na taj način dobila potpun pristup zajedničkom unutarnjem tržištu. Ali obećano ekonomsko čudo se nije ostvarilo. Umjesto toga, niske plaće, nedostatak perspektive i još uvijek raširena korupcija posebno su potjerali mlade iz zemlje. Prema luksemburškom statističkom uredu Eurostat, 15,4 posto Hrvata radne dobi sada živi u drugoj državi članici EU-a – brojku koju u EU-u premašuje samo 21,3 posto.Između 190.000 i 300.000 Hrvata kažu da su napustili zemlju od 2013. godine, a egzodusu nije kraj.Hrvatskoj prijeti "demografski kolaps" koji će utjecati na cjelokupno gospodarstvo, mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav, novinska agencija AFP citira populacijskog znanstvenika Stjepana Šterca.
 
Je li se u Hrvatskoj s slobodom kretanja osoba (PFZ), koja je također tema razgovora u Švicarskoj, otrov?
Za Europsku komisiju to je definitivno političko utočište – samo zbog povijesnih razloga. Napokon, nakon pada željezne zavjese, kontinent se više ne smije ograničiti granicama i rasti zajedno. Čuvari ugovora uvijek su shvaćali pravo traženja sreće u svakoj drugoj državi članici kao građanin EU-a kao dobro za izgradnju mira.I ekonomski gledano, činilo se da postoje razlozi za slobodno kretanje ljudi: Ne bi li tvrtke imale koristi od većeg broja potencijalnih radnika i zemalja domaćina od većih poreznih prihoda? Ne bi li to zauzvrat značilo olakšanje za zemlje podrijetla koje muči nezaposlenost i ne bi li doznake koristile rodbini koja je zaostala?
 
Barem prema trenutnom ekonomskom učenju, PFZ je dobitna situacija za regije emigracije i imigracije. Većina se ekonomista slaže da to promiče produktivnost i inovacije, a time i opći prosperitet. Kao jedna od četiri temeljne slobode unutarnjeg tržišta ona je utvrđena u ugovorima EU-a zajedno sa slobodnim kretanjem robe, usluga i kapitala. Čini se da stručnjaci već duže vrijeme zanemaruju činjenicu da je unutarnja migracija, koja je do sada bila gotovo isključivo od istoka ka zapadu i od juga do sjevera, dovela do stvarnog krvoprolića u istočnoj i jugoistočnoj Europi i da to ugrožava ekonomski razvoj zemalja podrijetla.
 
Gubitak najsvjetlijih umova
 
Stanovništvo se smanjilo zbog pada nataliteta i masovnog iseljavanja u gotovo sve bivše komunističke države. Otprilike pola milijuna građana iselilo je iz male Litve od ulaska u EU 2004. godine – gotovo svaki šesti stanovnik. U Bugarskoj, Rumunjskoj ili Letoniji situacija je jedva ljepša. Na primjer, država Europske unije Rumunjska izgubila je gotovo četiri milijuna ljudi od pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceauseşcua 1990. godine, što čini 16,4 posto stanovništva, navodi se u izvješću Balkanske istraživačke mreže.
Masovna emigracija u zapadnu Europu (posebno u Njemačku i Veliku Britaniju) povezana je s dramatičnim odljevom mozgova liječnika, tehničara i kvalificiranih radnika koji su hitno potrebni u svojim zemljama podrijetla. Ako zemlje rastu sporije nego što se nadalo, akademici vide kako im se mogućnosti zaposlenja smanjuju i odlučuju se iseliti – začarani krug. No, šefovi istočnoeuropskih vlada zapravo ne žele ovo pitanje staviti na raspravu."To je jedan od temelja EU-a koji stvara velike mogućnosti našim građanima", rekao je Plenković novinarima.
 
Gotovo zaboravljena su vremena kada je PFZ u zapadnoj Europi bio povezan s poslovičnim strahom od „poljskog vodoinstalatera“, odnosno strahom od dampinga plaća.Kako bi se prilagodio tome, proširenje EU-a na 2004. na istok starijim zemljama EU-a dalo je priliku da izoliraju svoje tržište rada za prijelazno razdoblje od sedam godina. Neke su zemlje, poput Velike Britanije, odlučile ne, a na otoku su se naselili deseci tisuća Poljaka. Bilo je predvidivo da će i ovo izazvati reakcije obrane. Dosta je nekoliko Britanaca također glasalo za Brexit zbog jeftine radne snage s Istoka. Suprotno tome, protok emigracije u zemlje podrijetla omogućio je procvat antiliberalne politike, kako vjeruje bugarski intelektualac Ivan Krastev: budući da su mladi ljudi odlazili, a stari i bojažljivi ostajali, to je prokrčilo put populističkim političarima na mnogim mjestima.
 

Daniel Steinvorth, NZZ, Bruxelles,19. II. 2020., https://translate.google.hr/translate?hl=hr&sl=de&u=https://www.nzz.ch/schweiz/die-schattenseite-der-freizuegigkeit-ld.1540945&prev=search

Povezani članci

Jedina prošlost koja ne zamara jest ona koja je istinita

HF

Cijepi me!

hrvatski-fokus

Hrvatski Državni Sabor

HF

AFORIZMI – Samo pederi imaju posebne potrebe

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...