Nagrade HAZU-a njezinim dobitnicima bit će uručene naknadno
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u srijedu 29. travnja svoj dan i 159. godišnjicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2019. Dan HAZU-a slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače, teško oštećene u potresu 22. ožujka, objavio imena dobitnika nagrada HAZU-a za 2019. i održao prigodni govor u kojem se osvrnuo na djelovanje Akademije u proteklih 159 godina kazavši da ona sve do danas pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture i njihovom uključenju u svjetske tokove, čime usmjerava razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini u promicanju izvrsnosti i aktivnom sudioništvu, u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu.
„S osnutkom Akademije Hrvati iz objekta stoljetnih zavojevača, počinju proces prerastanja u modernu samosvojnu naciju. Nadasve je prepoznata i priznata Akademijina uloga u smislu utjelovljenja savjesti hrvatske nacije. Pogledom u svijet uviđamo prijepore između postignute univerzalnosti i nastupajućeg partikularizma, novih definicija suvereniteta kao i pogubnog nedostatka volje za solidarnost i kretanja temeljena na održivom razvoju“, rekao je akademik Neidhardt. Spomenuo je da je u 2019. Akademija organizirala 419 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija, okruglih stolova i drugih događanja od kojih je istaknuo proslavu 100. obljetnice osnutka Razreda za umjetnost. „Akademija je organizirala prvi znanstveni simpozij u Hrvatskoj posvećen koronavirusu koji je održan 14. veljače, 11 dana prije nego li je u nas zabilježen prvi slučaj zaraze koja je Hrvatsku prisilila da zastane u potpunoj organizaciji nužne zdravstvene i ekonomske obrane“, dodao je akademik Neidhardt. Podsjetio je i da HAZU skrbi o iznimno velikoj i zahtjevnoj kulturno-povijesnoj baštini s ukupno 36 spomeničkih objekata u 18 gradova diljem Hrvatske, ukupne površine 57.850 četvornih metara. „Samo u Zagrebu to je 14 objekata s površinom od ukupno 31.023 četvornih metara, a potres od 22. ožujka 2020. izazvao je značajna oštećenja i gotovo trenutno paralizirao naše zagrebačke znanstvene i umjetničke jedinice, već zaustavljene pandemijom koronavirusa. Hrvatska akademija je pod teškim bremenom sanacije, troškova obnavljanja i održavanja, te svega onog što povijesna baština iziskuje kako bi mogla biti primjereno predana budućim generacijama.
Nužnu obnovu potresom izazvanih oštećenja započeli smo vlastitim snagama, a puni opseg rada Akademije može se dostići čim se ukinu ograničenja, u uvjetima potresom izranjenih radnih i muzejskih prostora. Svjesni smo neizvjesnosti povratka na stanje prije nepogode, te smo zatražili pomoć grada i države, naših dopisnih članova i akademija diljem svijeta. Akademija poziva hrvatsku i europsku javnost da pomogne glavnom gradu Zagrebu te zagovara da obnova grada od potresa ne bude samo u vidanju rana, nego u funkciji iskoraka i novog procvata Zagreba, slično godini 1880. kad je Zagreb nakon potresa u dvadeset godina pretvoren u modernu srednjoeuropsku aglomeraciju“, poručio je akademik Neidhardt te je pročitao imena dobitnika nagrada HAZU-a za 2019.