Hrvatski Fokus
Znanost

Pojedinačna i ukupna gospodarstvenost (8)

Pod pojmom rizika razumijeva se umnožak opsega štete i vjerojatnosti da će se ona dogoditi

 
 
VREDNOVANJE TEHNIKE – BST-2
Po analizi tehničkih kriterija opisanih u „Vrednovanje tehnike-BST-1“, izvorno u Smjernici VDI 3780, slijede gospodarski kriteriji. Odlučeno je da se oni pretvore u društvene kriterije. Također će se odvojiti kriteriji vrednovanja i u skupinu humanističkih kriterija. To će biti učinjeno na temelju podjele područja znanosti u Hrvatskoj.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/05/feedback-3709752_640-e1563945732122.jpg

 

Društveni kriteriji vrednovanja tehnike – društvenost
 
U skupini društvenih kriterija temeljni su: gospodarstvenost, sociologičnost i psihologičnost. Iz popisa se nameću i pravni kriteriji. Potpuno je nejasno zašto se nalaze u toj skupini, po hrvatskoj klasifikaciji grana informacijske i komunikacijske znanosti. One su nužne svim područjima i trebalo bi ih izdvojiti u interdisciplinarno područje. Povezujući izvornu definiciju tehnologije s mišlju da je svaka ljudska djelatnost u funkciji društveno-humanističkih ciljeva koje određuje društvena znanost politologija, interdisciplinarna područja su zapravo ona područja koja povezuju tehničnost, društvenost i humanističnost, precizno područja tehnologičnosti. S tim stavom teško će se složiti svi koji upotrebljavaju riječ tehnologija za sve moguće, od informatike do najrazličitijih sprava i spravica (engl. gadget), programa i programčića (engl. widget) te postupaka.
 
Gospodarstvenost
 
Gospodarstvenost se dijeli u dvije osnovne skupine, pojedinačna gospodarstvenost i ukupna gospodarstvenost ili blagostanje.
U pojedinačnu gospodarstvenost ubraja se gospodarstvenost u užem smislu, minimiranje troškova, rentabilnost, maksimiranje profita, sigurnost i rast poduzeća. Blagostanje ili ukupnu gospodarstvenost ili gospodarstvenost u širem smislu čine: zadovoljavanje potreba, kvantitativni odnosno kvalitativni rast, međunarodna konkurentnost, puna zaposlenost i prednost u raspodjeli.
Pod gospodarstvenošću u užem smislu razumijeva se omjer dobivenog dobra (korist) i proizvodnih troškova (uloženog). Gospodarstvenost u užem smislu poboljšava se minimiranjem troškova, poboljšanjem proizvodnih rezultata, npr. poboljšanom kvalitetom ili većim količinama. Ta vrijednost poznata je i priznata u svim društvenim sustavima. Rentabilnost, osobito maksimiranje profita, prirođena je svakom ljudskom biću. Pod rentabilnošću razumijeva se omjer između poduzetničkog dobitka i uloženog vlasničkog kapitala. Poželjno je postojanje profita i to iznad onoga što se, za istu uloženu sumu može dobiti u banci. To je u pravilu vrlo teško ostvariti. Osiguranje rada i rast poduzeća ne dovode samo do dobre rentabilnosti, već mogu biti i u funkciji drugih ciljeva, primjerice osiguranja radnih mjesta, poboljšanja ugleda (image-a) poduzeća itd.
Pojedinačna gospodarstvenost mora biti u funkciji blagostanja. Blagostanje u ovom kontekstu znači materijalno zadovoljavanje čovjekovih potreba za dobrima i uslugama. Djelomično se to očituje u kvantitativnom rastu socijalnog proizvoda. Pod socijalnim proizvodom razumijeva se suma svih dobara i usluga. Sve više dobiva na važnosti kvalitativni rast koji se bavi sadržajnim vrijednostima kvalitete življenja.
Međunarodna je konkurentnost imperativ preživljavanja, osobito u malim zemljama, a ujedno omogućuje na temelju izvoza ostvariti potreban uvoz dobara kojih nema u zemlji.
Ako se živi u zemlji koja ima više nadnice i više cijene, međunarodnu konkurentnost moguće je ostvariti samo boljim znanjem i boljim tehničkim sredstvima odnosno postupcima. Ali taj je kriterij izravno sukobljen s kriterijem pune zaposlenosti. Puna zaposlenost znači osigurati posao i prihod svakome tko zna i želi raditi. Punoj zaposlenosti se suprotstavlja sve snažnija robotizacija i umjetnu inteligencija.
Posebno je pitanje pravednost u raspodjeli. Teorijski, svatko tko privređuje ima pravo na pravičnu nadoknadu. Međutim stvar je u praksi potpuno drugačija. Svijet se vraća u doba ranog kapitalizma. Danas sve manji broj bogatih posjeduje sve veći udio svjetskog bogatstva.  Rijetki su državnici koji uočavaju kuda vodi takva koncentracija bogatstva i ukazuju na potrebu pravične raspodjele bogatstva.
 
Sociologičnost
 
U kriterije vrednovanja tehnike ubraja se i sociologičnost. U Smjernici VDI 3780 to su: sigurnost, zdravlje, kvaliteta okoliša. Predlaže se na ovom mjestu da u skupini društvenih kriterija ostane sigurnost kojima bi se dodali kriteriji povezani s pravom i psihologijom. Zdravlje, kvaliteta okoliša, razvoj ličnosti i kvaliteta društva te etika činili bi humanističke kriterije
Pri vrednovanju tehnike sigurnost pri razvoju i uporabi tehničkih sustava znači izočnost opasnosti za duh, zdravlje i život čovjeka. No u širem smislu i njegove okoline i okoliša. Sigurnost se očituje u sprječavanju tjelesnog oštećenja te mogućnosti preživljavanja pojedinca a time dugoročno, cijelog čovječanstva. Sigurnost treba razlikovati od pouzdanosti sustava. Postoji mogućnost otkaza i pri normalnom pogonu, a svaki poremećaj pogona ne mora nužno voditi do tjelesnog oštećenja ili ugrožavanja života. Ovdje valja uočiti još jednu bitnu misao. Zbog čovjekove nesavršenosti, mogućnosti zakazivanja tehničkih sustava i nemogućnosti potpunog upravljanja prirodnim pojavama (npr. tornado, poplava, potres ili slično) ne postoji potpuna sigurnost tehničkih sustava. Zato treba uvijek računati s makar minimalnom štetom. O tome govori pojam rizika. Pod pojmom rizika razumijeva se umnožak opsega štete i vjerojatnosti da će se ona dogoditi. Industrijski rizici, u obliku u kojem ih se danas poznaje, postoje od vremena uvođenja novih tehnika. Eksplozije parnih kotlova dovele su sredinom prošlog stoljeća do osnivanja društava za nadgledanje tehnike. Sigurnosna je tehnika danas sastavni dio postrojenja i proizvoda – od automobilske tehnike do tehnike za svemirska istraživanja. Tijekom proizvodnje stvari i njihove uporabe treba voditi računa o minimiranju rizika (opsega i učestalosti štete). Rizici mogu biti pogonski rizici, rizici zakazivanja, rizici zloporabe, te rizici uslijed nemogućnosti upravljanja prirodnim i kulturologijskim pojavama. Pogonski rizici su oni koji mogu nastati pri pravilnom odvijanju rada tehničkih sustava i njegovom primjerenom uporabom (pouzdanost). Rizici zakazivanja odnose se na štete koje nastaju u slučaju zastoja, odnosno uslijed nastanka smetnji. Rizici zloupotrebe su oni koji nastaju uslijed neodgovarajućeg rukovanja tehničkim sustavom. Primjer zloupotrebe, odnosno neprimjerene uporabe tehničkog sustava bila je nesreća u Černobilju. Rizici uslijed neupravljivih prirodnih i kulturnih (kulturologijskih) pojava su oni koji mogu nastati zbog nemogućnosti potpunog upravljanja bilo prirodnim pojavama (npr. rizik od potresa u dubrovačkoj regiji je veći od istog rizika u zagrebačkoj regiji), bilo kulturnim (kulturologijskim) pojavama (npr. teroristički rizik u zračnom prometu ili rizik ratne štete u područjima zahvaćenim ratnim zbivanjima). Rizici uslijed neupravljivih kulturnih pojava su naizgled slični rizicima zloporabe jer je uzrok nesreće, neprimjereno ljudsko djelovanje. Razlika je u tome što je zloporaba rezultat djelovanja ljudi koji pripadaju samom tehničkom sustavu, dok je teroristička ili ratna šteta posljedica vanjskog djelovanja. Inače, pitanje rizika obuhvaćeno je posebnim znanstvenim područjem.
 
Razvoj tehnike uvijek je služio cilju zaštite čovjeka od premoćne prirode. Tehnika je davala i daje čovjeku sve veći osjećaj sigurnosti. Dobar pokazatelj životne sigurnosti bio bi očekivanje produljenja prosječnog trajanja čovjekovog života. Ukoliko se to uzme kao mjerilo, današnji čovjek, čovjek modernog industrijskog života, živi sigurnije nego li je čovjek ikad živio. Liječničko znanje i vještina, farmaceutski proizvodi, proizvodi kemijske industrije, ali prije svega higijena, koja je ovisna o blagostanju, načinili su čovjekov život sigurnijim, makar u području zdravlja. U ovisnostima o efektima i organizaciji moderne tehnike, danas je čovječanstvo općenito, pa tako i svaki pojedinac, sigurnije od prirodnih katastrofa. Istovremeno, omogućena je i proizvodnja prehrambenih namirnica, neovisno o vremenskim uvjetima. Premda su se zahvaljujući tehnici i industrijalizaciji, poboljšali uvjeti života, to su istovremeno nastajale neke nove opasnosti, koje su često opasnije od onih uzrokovanih prirodnim nedaćama.
Na koncepte sigurnosti utječe razvoj tehnike, a često i društva. Oni su proizvodi svog vremena. U različitim društvenim uređenjima postoje različiti koncepti sigurnosti. Uzroci katastrofe u Černobilju ili u Bophalu, kao i sve manja mogućnost korištenja rijeka za opskrbu stanovništva pitkom vodom, u nedovoljnim su sigurnosnim konceptima. U mnogim zemljama Istočne Europe i Trećeg svijeta problemi sigurnosne tehnike promatraju se s izvjesnom bezbrižnošću, za razliku od industrijski i gospodarstveno visokorazvijenih zapadnih industrijskih država. Ovdje politički procesi vode neprestanom poboljšanju sigurnosti. Stoga se u svjetskoj javnosti mora razvijati svijest za strategije i instrumente tehnike. Naime, tek kada tehnika bude dovoljno dobro prihvaćena, moći će se dinamički dalje razvijati i time doprinositi napretku.
 
Tehniku je potrebno i dalje razvijati, no pri, što je moguće višim sigurnosnim normama. To znači provedbu sigurnosnih kapaciteta, koji dostaju cijelom skupu zahtijeva i kriterija. Zajednički sastavni dijelovi svih modernih sigurnosnih koncepata, koji nalaze mjesta u zakonima i uređenjima su načela: bezuvjetne zaštite života i zdravlja ljudi, ograničene zaštite stvari i uvjetnog odmjeravanja troškova i prihoda u tehničko-gospodarskom području.
Koncept sigurnosti najčešće obuhvaća više stupnjeva, koji, nadograđujući se, uvijek vode sve preciznijem poimanju opasnosti. U 1. stupnju slijedi se koncept neposredne fizičke sigurnosti. Prije svega potrebno je zaštiti ljude. U 2. stupnju oblikuje se sigurnost sustava. Time se označava pouzdanost i izostanak sigurnosti tehničkih sustava. U tom smislu iz mnogih primjena u tehnici poznato je načelo udvostručenja ili umnožavanja komponenti sustava. Koncept globalne sigurnosti predmet je 3. stupnja. Na ovom stupnju se pokušavaju spriječiti sva negativna djelovanja do određenog reda veličine.
Ciljeve fizičke sigurnosti sustava moguće je jednoznačno definirati, odnosno, već su danas oni određeni putem pravila i obrazaca.
Treba naglasiti. Koncept sigurnosti naročito se odnosi na zaštitu okoliša. Tehnika koja opterećuje okolinu štetna je. Sigurna tehnika mora to uzeti u obzir. Stoga je potrebno inženjere i ostale koji se bave tehnikom kao ljudskom djelatnošću obrazovati u području sigurnosne tehnike, jer će se tako jačati koncept sigurnosti.
 
Psihologija i pravo u vrednovanju tehnike
 
Nije dovoljno samo zamisliti i načiniti proizvod. Treba za njega naći kupca. Ili je ideja o novom proizvodu posljedica marketinga u kojeg su ugrađene osnove psihologije.Neke karakteristike tog pristupa su oglašavanje, analiza potreba, ponašanja i navika ciljanih kupaca postaje bitan je dio plasiranja proizvoda i povećanja prodaje. Ljude treba uvjeriti da im je baš taj proizvod potreban i naći način da se proizvod učini privlačnim.
Pravni kriteriji pri razvoju tehničkih rješenja, prvenstveno se odnose na pojam pravne zaštite vlastitog proizvoda ili da se ne povrijedi tuđe intelektualno vlasništvo.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

Povezane objave

Benešićev književnojezični rječnik jedinstveno je vrelo identitetskih obilježja hrvatskoga jezika i književnosti

hrvatski-fokus

Jesmo li izloženi grafenu?

hrvatski-fokus

Opasno cijepljenje djece u dobi od 5 do 11 godina protiv COVID-19

hrvatski-fokus

Dolores Cahill: Nakon cijepljenja ljudi će umirati

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više