Broj 1 od 4. 11. 1882. (?) donosi statistiku stanovništva Zemlje
List dubrovačkih srbokatolika protuaustrijske orijentacije Gušterica iz 1882.-1883. godine (24 broja) daje nam vrlo lijepe detalje lokalnoga života, ali i zanimljive statistike i vijesti iz svijeta, što ću nastojati prikazati sažeto. Evo što Ivo Perić doslovno kaže o listu „Gušterica“:
»List 'Gušterica' s podnaslovnom naznakom 'Pučki list', čije je prvi broj izašao 1. studenog 1882., bio je list dubrovačkih pristaša Srpske stranke. Kao izdavalac i odgovorni urednik 'Gušterice' bio je naveden Jozo Flori. U njegovoj tiskari ('Štamparija Joza Flori u Dubrovniku') taj je list tiskan. […] Tijekom 1883., za vrijeme pojačanih pritisaka namjesnika Stjepana Jovanovića i prema dalmatinskoj štampi, često su vršene zapljene pojedinih članaka i u 'Gušterici'. Uredništvo tog lista, znajući da režimski organi najčešće plijene uvodne članke, donosilo je obično u svakom broju iznad prvog stupca uvodnog članka po jednu narodnu izreku ili po jedan citat iz djela nekog pisca. Izbor tih izreka i citata temeljio se na kriteriju da oni djeluju kao kritika tadašnjeg vladajućeg režima. Kad bi uvodnik bio zaplijenjen, iznad bjeline preko koje se tiskala spacionirano otisnuta riječ 'Zaplijenjeno!' – ostajali su ta izreka ili citat, koji su bili vrlo upadni. Navodimo neke od tih izreka, tiskanih u 'Gušterici': 'Svaka sila za vremena', 'Miš i mačka nigda prijatelji', 'Pritisnuto jače na više skače', 'I zdrav kantar u krivoj ruci ne mjeri'. U 1882. izašla su 4 broja 'Gušterice'. Nastavak njezina izlaženja u 1883. godini započeo je brojem 5. Izišlo je usve 24 broja. Taj zadnji 24. broj tiskan je 15. listopada 1883.« (Ivo Perić, Dubrovačka periodika od 1848. do 1918. godine (Anali Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU u Dubrovniku, sv. XVIII, Dubrovnik, 1980. str. 360).
Broj 1 od 4. 11. 1882. (?) donosi statistiku stanovništva Zemlje. Na svijetu je 1,412 milijardi ljudi (danas 7,6 !!!). Europa ima 310 milijuna, Azija 807 (danas samo Indija i Kina zajedno imaju 2,8 mlrd), Afrika 200 (danas sama Nigerija ima 200), Australija 5, Amerike 90 milijuna.
Rase – kavkaska 667, žuta 512, crna 185, malajska (zovu ih mrkožuta!) 43, indijanska (crvena) 1 miljun.
Kršćana je bilo 410 milijuna (katolika 200, pravoslavnih 120, protestanata 90), muslimana 150 milijuna (danas sam Bangladeš ima toliko), Židova 6 milijuna.
Jasno da najveće države katolicizma nisu više u Europi, da je broj stanovnika svijeta porastao više od 5 puta broj muslimana oko 11 puta, broj kršćana oko 5 puta, iako je teško računati koliko stvarno ima ateista.
Većina Židova živjela je u Europi (5,5 mil.), muslimana je u Europi bilo samo 6 mil., u Aziji 70, Africi 100).
Kršćana je u Europi bilo 300 milijuna, u Amerikama 88, u Africi 5, Australiji 3.
Godine 1880. u Dubrovniku je živjelo 10.930 ljudi. Oni tada nisu razlikovali spol i rod (ispričavam se modernistima, antifama i feministicama), te navodim 5.491 muškarca i 5.439 žena (do 1945 je sličan broj). Katolika je bilo 10.186, pravoslavnih 656, izraelićana 67, protestanata 15, muslimana 4. Pismenih 2.086 muških i 1.114 ženskih, analfabeta 3.408 M i 4.322 Ž.
Slijepaca 20 (8 M, 12 Ž), gluhih 4 (2 M i 2 Ž),“mahnitaca“ 51 (42 M i 9 Ž), “ludova“ 6 (3 M i 3 Ž).
Kuća je bilo 2106, konja 137, mazaka (mazgi) 116, magaraca 164, krava 205, volova 6, koza 380, ovaca 1421, peradi 476, ulišta (košnica) 51.
U Dalmaciji (obuhvaćala je i (Boku i Budvu) bilo je 186.047 ženskih i 166.214 muških analfabeta. Gušterica br. 5. (5. 1. 1883.) navodi da je 1882 godine iz dubrovačkoga kraja izvezeno 23.476 ovnova, što je uzrokovalo skupoću i lošu kakvoću mesa. Najveće luke na svijetu bile su Liverpool sa 2.647.372 t, London 2.330.688 t, Glasgow sa 1.432.364 t, New York sa 1.153.676 t. London je imao 4.767.312 stanovnika što je nekoliko tisuća više nego Portugal, 750.000 nego Nizozemska, Švedska, Norveška, Švicarska, 2 puta više nego Bugarska ili Danska, 3 puta više nego Srbija ili Grčka, 8 puta više nego Crna Gora (mislim da brojevi ne štimaju, ali ne ću provjeravati, T.T.).
Gušterica br. 10. (15. ožujka 1883.) navodi o Slavenima da ih ima 90.327.573 u Europi; sa azijskim Rusima 94 milijuna. Poljaka ima 9.931.598, Hrvata i Srba (???) 6.310.021, Bugara 5.363.072, Čeha 5.211.279, Slovaka 3.365.180, Slovenaca 1.367.094, Lužičana 136.000 (istočnonjemački Slaveni). Slavena u Rusiji ima 61.174.127, u Austro-Ugarskoj 17.995.928, u Njemačkoj 2.716.612. U Parizu uče ove godine medicinu 39 žena, 11 Englezica, 10 Francuzica, 9 Ruskinja, 5 Amerikanica, 1 Mađarica, 1 Poljakinja, 1 Rimljanka i 1 Indijanica (Indijka?). Italija ima 347 teatara na 28 mil. st., Francuska 337 na 38 mil., Španjolska 160 na 18 mil., Njemačka 194 na 41 mil., Engleska 150 na 32 mil, Austrija 132 na 36 mil., Rusija 41 na 100 mil., Turska 4 na 23 milijuna stanovnika.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više