Sunčane elektrane i vjetroelektrane
Za najveći dio svijeta sunčane elektrane i vjetroelektrane postali su najjeftiniji izvori električne energije. O tim i mnogim drugim temama iz područja energetike i obnovljivih izvora bit će riječi na skupu Power&Energy Masters 28. – 30. listopada u Rovinju.
Sunčane elektrane i kopnene vjetroelektrane danas su najjeftiniji izvor električne energije u slučaju gradnje novih postrojenja i to za čak 2/3 svjetskog stanovništva. Ujedno se radi o stanovništvu koje živi na područjima na kojima se stvara čak 71% svjetskog bruto domaćeg proizvoda i na kojemu se proizvodi čak 85% energije na svijetu. Istodobno je baterijska pohrana energije postala najjeftinije rješenje za pokrivanje vršnih opterećenja u vremenu do 2 h u zemljama koje su ovisne o uvozu prirodnog plina kao što su zemlje Europske unije, Kina i Japan.
Potvrda za takve tvrdnje je nedavna analiza koju je provela istraživačka tvrtka BloombergNEF (BNEF) i koja pokazuje da je globalni referentni pokazatelj cijene proizvodnje električne energije, uravnoteženi troškovi električne energije (LCOE) za kopnene vjetroelektrane u odnosu na drugu polovicu 2019. godine pala za 9%, na 44 USD/(MW h), a za velike sunčane elektrane za 4%, na 50 USD/(MW h). Istodobno, LCOE za baterijsku pohranu energije pao je na 150 USD/(MW h) ili na gotovo polovicu vrijednosti od prije dvije godine.
O tim, ali i mnogim drugim temama iz područja energetike, energetskog gospodarstva, obnovljivih izvora (dakako, i s mogućim odgovorima na pitanje gdje je sve tu Hrvatska) bit će riječi na tradicionalnom okupljanju struke pod nazivom Power&Energy Masters u Rovinju, 28. – 30. listopada ove godine.
Što veće vjetroturbine, to niža cijena
Pad cijena proizvodnje električne energije u kopnenim vjetroelektranama u odnosu na prošlu godinu najveći je u vremenu nakon 2015. Glavni razlog za to je značajno povećanje dimenzija vjetroturbina, čija se prosječna snaga sada kreće oko 4,1 MW pa prosječna ulaganja u vjetroenergetske projekte sada iznose oko 0,7 milijuna USD/MW instalirane snage.
Zanimljiv je pri tome primjer Brazila, koji obiluje vjetroenergetskim potencijalom, a gdje su nakon gospodarske krize 2016. godine troškovi kapitala za projekte vjetroelektrana porasli za 13%. Ipak, kamatne stope na kredite za takve projekte nedavno su se spustile na razine prije krize, što znači da sada brazilske kopnene vjetroelektrane ostvaruju LCOE = 24 USD/(MW h), što je najmanja vrijednost na svijetu. S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama za takve projekte je LCOE = 26 USD/(MW h), a u Indiji i Španjolskoj LCOE = 29 USD/(MW h), pri čemu se u obzir ne uzimaju razni poticaji i potpore.
Velik pad cijena proizvodnje u sunčanim elektranama
U Kini, koja je danas najveće tržište solarne opreme na svijetu (kao i brojnih drugih proizvoda, uređaja i opreme) LCOE za sunčane elektrane pao je na 38 USD/(MW h) ili za 9% u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Kao jedan od glavnih razloga za to smatra se značajno poboljšanje radnih značajki fotonaponskih modula s ćelijama od monokristalnog silicija. Zbog svega toga cijena proizvodnje u novoizgrađenim kineskim sunčanim elektranma gotovo je jednaka onoj za proizvodnju u termoelektranama na ugljen i u prosjeku iznosi 35 USD/(MW h).
Za druge dijelove svijeta procjenjuje se da bi LCOE-i za nove projekte sunčanih elektrana (one koji se ostvaruju u proteklih šest mjeseci) mogao dosegnuti 23 – 29 USD/(MW h), što ujedno znači dobre stope povrata ulagačima.Takvi se projekti ostvaruju u Australiji, Čileu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima,gdje su sve veća konkurencija postojećim elektranama na fosilna goriva.
Sve veća postrojenja
Kao što je ranije spomenuto na primjeru vjetroelektrana, povećanje dimenzija postrojenja značajno doprinosi padu investicijskih troškova i cijena proizvodnje u novim elektranama na obnovljive izvore. Uostalom, jasno je da pojedini fiksni troškovi ostaju isti bez obzira na snagu ili veličinu zemljišta koje postrojenje zauzima, dok varijabilni troškovi pogona i održavanja tek neznatno rastu s porastom veličine elektrane.
To je i razlog zašto je snaga prosječnog projekta kopnene vjetroelektrane od 2016. godine do danas narasla s 32 na čak 73 MW. Istodobno je prosječna snaga projekta velike sunčane elektrane utrostručena i danas najčešće iznosi 27 MW.
Ako se takvi trendovi nastave, može se očekivati da će LCOE za najbolje projekte sunčanih elektrana i vjetroelektrana već 2030. godine biti niži od 20 USD/(MW h). S druge strane,prije samo jednog desetljeća cijena proizvodnje iz sunčanih elektrana dosezala je i više od 300 USD/(MW h), a iz kopnenih vjetroelektrana više od 100 USD/(MW h). Za razliku od toga, najbolji projekti sunčanih elektrana, kakvi se ostvaruju u Čileu, Kini i zemljama Bliskog istoka ili vjetroelektrana u Brazilu, SAD-u i Indiji već danas dosežu cijene proizvodnje niže od 30 USD/(MW h). No, to nije sve jer se ubuduće očekuju mnoge inovacije u solarnoj i vjetroenergetskoj tehnici koje bi cijene mogle još spustiti.
Sve popularnija baterijska pohrana energije