Zima itekako utječe na doseg električnih automobila

Doseg i potrošnja električnih automobila koji se prodaju na europskom tržištu određuju se i prema ispitnom postupku WLTP

Uz cijenu, brzinu punjenja i moguće poticaje, doseg je i dalje jedan od važnijih čimbenika pri odabiru električnog automobila. Međutim, doseg koji navode proizvođači često je neuhvatljiv u stvarnom životu. Posebice tijekom hladnijih dana u godini.

Norveška automobilska federacija (NAF) nedavno je provela istraživanje s 20 najprodavanijih električnih automobila koji se u toj zemlji mogu kupiti od siječnja 2020. godine, želeći izmjeriti koliko hladnoća i snijeg uistinu utječu na doseg, potrošnju i vrijeme punjenja. Doseg i potrošnja električnih automobila koji se prodaju na europskom tržištu određuju se i prema ispitnom postupku WLTP (World Harmonised Light Vehicle Test Procedure). On se koristi pri homologaciji svih automobila, a djelomično se provodi u laboratoriju. Dakle, on je samo pokazatelj dosega i potrošnje te se nerijetko razlikuje od brojki ostvarenih u uobičajenoj prometnoj svakodnevici, tj. 'na cesti'.

Doseg električnih automobila i radne značajke baterija samo su neke od tema o kojima se raspravlja pri razmatranju ne samo elektromobilnosti, već i budućnosti cjelokupne mobilnosti i prometa. O tim, ali i mnogim drugim temama svakako će biti riječi na stručnom skupu pod nazivom Nova era prometa, 8. listopada u Zagrebu.   

Planinski prijelaz

Kako bi svi automobili imali jednak tretman, NAF je testiranje provodio na jednoj ispitnoj ruti gotovo istovremeno. Također, svi 'električari' bili su voženi na jednak način te, primjerice, uz iste postavke klima-uređaja. Njima su upravljali obični vozači. Najniža temperatura izmjerena tijekom testiranja je iznosila -6°C, a kolonu električnih automobila je u većem dijelu ispita pratio i snijeg.

Ispitna ruta od Osla do Hafjella (482 km) sastojala se od uobičajene vožnje gradom, autocestom i seoskim prometnicama, uz poštivanje ograničenja brzine od 60 km/h do 110 km/h. Svi automobili trebali su prijeći i uspon te iza sebe ostaviti planinski prijelaz. Posebice je zanimljivo istaknuti kako su automobili s najduljim dosegom uspjeli 'osvojiti' čak dva planinska prijelaza.

Nakon vožnje, NAF je objavio kako je doseg testiranih električnih vozila bio prosječno manji za 18,5% u odnosu na podatke koji pojedini proizvođač objavi sukladno ispitivanju WLTP. Najbliži vlastitom dosegu prema WLTP-u je Hyundai Kona. Naime, taj južnokorejski električni automobil s jednim punjenjem uspio je prijeći 404,4 km u hladnim norveškim uvjetima, što je odstupanje od 9,9% u odnosu na deklariranu vrijednost prema WLTP-u (449 km).

Tržišni veteran

S druge pak strane, Opel Ampera ima najveće odstupanje – čak 29,8 %. Točnije, prema standardu WLTP ovaj električni automobil može prijeći 423 km, a testiranje je pokazalo primjetno manji doseg od 296,9 km. Unatoč tome što ima relativno dobar doseg koji će ispuniti većinu uobičajenih vozačkih zahtjeva, cijena i baterije koje je moguće puniti na punionicama snage do 50 kW čine taj Opel zastarjelim modelom u odnosu na današnje električne automobile.

Tesla Model S je među 20 testiranih vozila imao najveći deklarirani doseg koji prema WLTP-u iznosi čak 610 km. Unatoč tome, NAF-ovo ispitivanje otkriva kako taj veteran na tržištu električnih automobila prema odstupanju slijedi Opel Amperu. Drugim riječima, Model S je uspio dosegnuti 469,8 km od spomenutih 610 km pa tako odstupanje iznosi gotovo 23 %. Pritom valja istaknuti kako je ovaj automobil test 'polagao' u izazovnijim uvjetima vožnje jer je posljednje kilometre odvozio po relativno dubokom, novom snijegu koji znatno povećava potrošnju, a koji su neki od drugih ispitanika uspješno izbjegli.

Izdašna upozorenja

Zatim, NAF je objavio kako se unatoč uvriježenim mišljenjima električni automobili iznenada ne isključuju kada im se isprazni baterija. Naime, test je pokazao kako svi električni automobili nekoliko puta upozoravaju korisnike prije nego što ostanu bez snage. Štoviše, zadovoljavajuću razinu udobnosti moguće je zadržati čak i nakon prvog upozorenja tijekom vožnje.

Također, test otkriva kako većina ispitanih električnih vozila može održavati brzinu do nekoliko posljednjih kilometara. Jer, tek tada svi vozači osjetili su slabije ubrzanje i određena ograničenja maksimalne dopuštene brzine, uz automatsko isključivanje grijanja u nekim automobilima.

Zabavna činjenica koju vrijedi znati jest i to da je s automobilom, i kada mu nestane snage, moguće prijeći još nekoliko kilometara. No, pritom treba isključiti automobil i ostaviti ga, primjerice, 30 min 'na miru'. Nakon toga će se njime moći prijeći još nekoliko kilometara, možda baš do punionice ili pak kućnog punjača. A to je, složit će se mnogi, izuzetno praktično.

Punjenje 'po pravilima struke'

Osim dosega, ispitni tim NAF-a mjerio je brzinu punjenja električnih automobila koja ovisi o nekoliko čimbenika kao što su razina napunjenosti te vanjska i temperatura baterije. Kandidati su ispitivanju pristupili nakon najmanje dvosatne vožnje autocestom kako bi baterija bila dovoljno ugrijana. Pritom nisu čekali na svoj red, nego su odmah nakon vožnje bili priključeni na kabel punionice. Automobili su se punili od oko 10 do najmanje 80 % kapaciteta njihovih baterija. K tomu, bili su podijeljeni u dvije grupe – na automobile koji se mogu puniti na punionicama snage do 50 kW i na one koji podržavaju snažnije pa time i brže punjenje (veće od 50 kW).

Unatoč tomu što se sve radi 'po pravilima struke', dakle, kako treba, test pokazuje da se baterija ipak može teže zagrijati uoči punjenja tijekom zime. Stoga će se ona i puniti sporije u odnosu na podatke koje objavljuju proizvođači. Od testiranih automobila, priopćio je NAF, najbrže se puni Audi e-tron 55 quattro. Jer, baterija tog 'električara' napunila se do 80 % u samo 27 min. Naprotiv, najlošije rezultate u tom testiranju ostvarili su ponovno Opel Ampera te Renault Zoe. Premda ovi automobili imaju relativno velik kapacitet baterija, one podržavaju punjenje samo do 50 kW. To znači da zadržavanje na punionici može uistinu potrajati. Tako je Amperi trebalo 95 min do tražene razine napunjenosti od 80 %, a Renaultu 65 min.

B. L., www,energetika-net.com