Hrvatski Fokus
Vanjska politika

“Mi Cigani meraklije, ne možemo bez Srbije”

Etničke promjene u Srbiji između popisa 2002.-2011.

 
 
Za naslov želio sam staviti "Mi Cigani meraklije, ne možemo bez Srbije", ali se uplaših od tužbi i kvalifikacija u pogledu rasnih i drugih razlika. A po „babinoj liniji“ sam iz poluciganskog sela Trešnjevica u općini Paraćin. I mada se nikad nisam zaljubio u „garavu“ (Berlusconi voli izraz „kaveni“), niti dobio batine kao klinac od starijih Roma (što je kod većine mojih drugova bio slučaj, batine, ne zaljubljivanje), prema romskoj populaciji gajim najpozitivnije emocije.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2020/09/U-ruskom-selu-Chemodanovka-sukobili-se-Romi-i-lokalno-stanovnistvo.jpg
Prema službenim podacima broj Roma je povećan za 36 % u devet godina između dva popisa, što može biti posljedica više faktora: emancipacije u odnosu na bratske Srbe, readmisije iz zapadnih zemalja, manjeg izjašnjavanja kao Rumunja, Vlaha i neopredijeljenih, dijelom i visokog nataliteta i dužeg života. Budući se najavljuje gubitak bezviznog odlaska iz Srbije u EU smatram da nije fer prema braći Srbima to što Romi traže politički ili bilo kakav drugi lažni azil u zemljama članicama ove integracije. Prostorna rasutost po Srbiji i izmiješanost sa Srbima dokaz su da zajednički podnosimo tešku materijalnu situaciju u majčici Srbiji. Nakon Mađara, a ispred Bošnjaka, Romi su postali treća po brojnosti etnička grupa u Srbiji.
 
Mišljenja sam da je stvarni broj Roma mnogo veći, ali ne bih pretjerivao s brojkama (300 ili 500 tisuća). Uzet ću za primjer Trešnjevicu. Prema rezultatima popisa iz 2002. godine u njoj je živjelo 1.137 stanovnika u čemu 991 Srba, 4 Jugoslavena, samo 4 Bugara (moja obitelj čini trećinu sela pod prezimenima Ristić, Mijailović i sl. i sve ih zovu Bugarima jer su se doselili iz iste oko 1885. godine), samo 43 Roma i 90 Rumunja. Tvrdim da je među 991 Srba barem 200 do 250 pripadnika romske nacionalnosti. Kada se jedno selo digne na nivo cijele Srbije dolazimo do mnogo većeg očekivanja od samo 147,6 tisuća deklariranih Roma.
Roma 42,4 tisuće živi na teritoriju Vojvodine, 27,3 tisuća u Beogradu i 77,9 tisuća u Centralnoj Srbiji bez Beograda. Najveći udio imaju u Vojvodini (2,19 %), zatim u Centralnoj Srbiji (2,17%), a najmanji u Beogradu (1,65%). U odnosu na popis iz 2002. godine udio u ukupnom stanovništvu povećan je u sve tri razdvojene oblasti, i u svim oblastima Srbije. Najveći postotni rast Romi su imali u Pčinjskoj oblasti, ali to je posljedica bojkota Albanaca da se popišu. Kad isključimo ovu oblast najveći rast udjela imali su u Pirotskoj oblasti, za 1,49 % (sa 3,17 na 4,66 %). Među oblastima najveći udio imaju u Pčinjskoj (8,7 %) a najmanji u Zlatiborskoj oblati (0,27 %). Ovako nizak udio u Zlatiborskoj oblasti, kao i u drugim oblastima Zapadne Srbije ne mora značiti da stvarno ima toliko malo Roma, već da se izjašnjavaju kao njima jedan od najbliskijih naroda, Srbi.
 
Promatrano po općinama, najveći broj Roma živi u Leskovcu (7.700), a zatim u Zemunu sa Surčinom i Paliluli, Vranju i Bujanovcu. Više od 1.000 Roma ima u 47 općina, računajući beogradske, ali ne i u Nišu, Novom Sadu, Kostolcu i Vranjskoj Banji. 
U postotku najveći udio u ukupnom stanovništvu Romi imaju u Bojniku (14,85 %), Surdulici (12,95 %), Beloj Palanci (11,69 %), Novoj Crnji (9,89 %) i Beočinu (9,04 %). Više od 1 % ukupnog stanovništva Romi imaju u 99 općina, a manji u 59 općina.
Od ukupnog broja Roma u nabrojenim državama i teritorijima, a ima ih 233.330, u prvih 19, završno sa Kruševcem živi polovina ukupnog broja. Titulu prijestolnice Roma drži Beograd sa 27.325 Roma, ispred Skoplja sa 23.475, i Leskovca sa 7.700. Podgorica je na devetom mjestu sa 3.998 Roma, ispred Prilepa i Kumanova, a Zagreb je na 15. mjestu iza Prizrena, a ispred Surdulice koja ima 39 puta manje stanovnika (ali skoro jednak broj Roma).
 

Miroslav Zdravković, https://www.makroekonomija.org/0-miroslav-zdravkovic/etnicke-promene-u-srbiji-izmedu-popisa-2002-2011-3-romi/

Povezani članci

Prokazana Erdoğanova igra

HF

Međumorje između Zapada i Rusije

HF

Rastanak s Njemačkom – ali kojom?

HF

Korona i urušavanje Svjetskog poretka

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...