Moderna do danas nije proizvela niti jedno cjepivo koje je odobreno za uporabu
mRNK je nova metoda izrade cjepiva koju neki nazivaju eksperimentalnom, a neki revolucionarnom. Revolucionarna zbog mogućnosti koje navodno pruža, a eksperimentalna zato jer nitko dosad tom metodom nije uspio proizvesti cjepivo koje je odobreno za ljudsku uporabu.
Kako bismo saznali više, poslužit ćemo se jako informativnim člankom Deutsche Wellea: https://www.dw.com/en/whats-the-science-on-dna-and-rna-vaccines/a-54097063. Klasične metode cjepiva sadrže u sebi oslabljenu verziju virusa, koji onda naš imunosni sustav napadne. Kod mRNK metode, u naš organizam se ubacuje genetski materijal virusa (DNK/RNK) koji onda ulazi u naše stanice. Peter Doherty, nobelovac i profesor imunologije na Sveučilištu u Melbourneu to opisuje ovako: „Virusi se mogu razmnožavati samo u živim stanicama. Ali za to virus mora napraviti proteine. Stoga DNK postaje RNK, to postaje messengerRNK i tako se stvara protein.“ U istom članku, profesorica Sarah Gibert, profesorica vakcinologije u institutu Jenner i sveučilištu Oxford, tvrdi: „DNK cjepiva ne mijenjaju ljudsku DNK. Ona ne ulaze u ljudski genom.“ No, odmah nakon toga kaže: „Kada dobijemo virusnu infekciju, genetski materijal virusa (DNK ili RNK) dođe u naše stanice, i većina infekcija ne ostavljaju DNK koji postaje dio genoma, ali u nekim slučajevima to se dogodi.“ Znači virusi mogu mijenjati naš genom svojim DNK, ali kako onda cjepiva koja sadrže virusnu DNK ne mogu, nije pojasnila. Članak završava izjavom prof. Dohertyja: „Sve je to jedan ogroman eksperiment.“
Mijenjanje ljudskog genoma znači da bi naš genetski materijal bio trajno izmijenjen i da bismo te promjene onda prenijeli na svoju buduću djecu. I zaista, to je proces koji se događa kroz cijelu ljudsku povijest. Prema službenim znanstvenim podacima, čak 8 posto ljudskog genoma čini upravo virusni DNK. Naš genom sadrži oko 100.000 komada virusnoga DNK, za koje znanstvenici tek počinju shvaćati kako utječu na nas. Utjecaji mogu biti pozitivni, npr. ako je naš predak prebolio neki virus, mi ćemo biti otporniji na njega. Utjecaji mogu biti i negativni, u smislu da stvaraju genetsku predispoziciju za rak ili druge bolesti. (https://www.nytimes.com/2017/10/04/science/ancient-viruses-dna-genome.html)
Po internetu se mogu naći tvrdnje raznih doktora koji upozoravaju na ovaj mehanizam, i mogućnost da DNK ostane u našem genetskom kodu nakon cijepljenja. Ali, naravno, fact-chekeri odmah uskaču i opovrgavaju, iako nitko ne može dokazati da se to ne će dogoditi.
Osim 8 posto dokazano virusnog DNK, 45-50 posto ljudskog genoma čine „transpozoni“ (eng. transposable elements) – DNK sekvencije bez ovojnice, koje se također mogu kopirati i toliko su slične virusima da ih neki nazivaju „golim virusima“ dok ih drugi nazivaju „jumping genes“ jer imaju mogućnost mijenjanja pozicije unutar genoma. Dakle, u neku ruku bismo mogli reći da se ljudi najvećim dijelom zapravo sastoje od virusa, koliko god to ludo zvučalo! https://www.nature.com/scitable/topicpage/transposons-the-jumping-genes-518/
Kad znamo ove činjenice, počinjemo gledati na viruse u drukčijem svjetlu. Onda više ne zvuče tako lude tvrdnje nekih znanstvenika da PCR test zapravo traži DNK sekvencije koje su dio ljudskog genoma. I da se PCR test ne smije koristiti za utvrđivanje nazočnosti virusa, što je uostalom rekao i Karry Mullis, izumitelj PCR testa. Ali to nam nije tema.
Što o genetskim cjepivima kaže Svjetska Zdravstvena Organizacija? Na njihovim službenim stranicama, između ostaloga, piše: „Puno aspekata imunosnog odgovora na DNK cjepiva ne razumijemo. Ipak, ovo nije usporilo značajan napredak prema uporabi ove vrste cjepiva kod ljudi, i klinička testiranja se provode.“ (https://www.who.int/biologicals/areas/vaccines/dna/en/)
I tu dolazimo do Moderne, tvrtke koja je navodno najdalje došla u razvoju i koja je specijalizirana upravo za tu metodu, otkud dolazi i ime – ModeRNA. Čim počnemo istraživati, prvo što upada u oči je da se u svim izvorima tvrtka opisuje kao „misteriozna“ ili „tajnovita“. U odličnom članku Statnewsa iz 2016. godine (https://www.statnews.com/2016/09/13/moderna-therapeutics-biotech-mrna/) možemo saznati kako u tvrtki vlada toksična atmosfera, puno direktora je iznenada otišlo ili dobilo otkaz, često zbog sukoba s glavnim direktorom Stephaneom Bancellom. Tajnovitost je na visokoj razini, čak ni investitori nemaju pristup podacima. Preko 100 cjepiva se testiralo u visokom stupnju tajnovitosti, ali kompanija nije uspjela izbaciti ni jedno na tržište. Zaposlenicima nije jasno zašto se tvrtka toliko fokusira na cjepiva, s obzirom na to da je u tom sektoru niska zarada. Također spominju se opasnosti mRNK cjepiva koje su razlog zašto su velike farmaceutske tvrtke odustale od njih. Naime, prema istom članku, RNK molekule teško mogu naći put do naših stanica, zato moraju biti umotane u nano-molekule od lipida. Ali te nano-molekule mogu dovesti do vrlo ozbiljnih nuspojava kod pacijenta, pogotovo ako se mora uzimati više doza unutar par mjeseci ili godina.
Moderna je osnovana 2010. i od svog osnivanja tvrtka nikad nije imala problema s financiranjem. Godine 2013. dobila je 240 milijuna dolara od Astrazenece, a 2014. godine još 100 milijuna od Alexion Pharmaceuticals za razvoj mRNK terapije za Crigler-Najjar sindrom. Ali, nakon testiranja na životinjama postalo je jasno da terapija nije sigurna za ljudska testiranja, stoga je 2017. godine otkazan program. U nekakvim normalnim kapitalističkim uvjetima, ovo bi možda značio i kraj neke tvrtke, ali u slučaju Moderne, novci se i dalje samo slijevaju unutra. Godine 2017. američko ministarstvo zdravstva im daje 125 milijuna, a fondacija Billa i Melinde Gatesa dodatnih 100 milijuna za razvoj cjepiva za Zika virus, kojeg također nisu uspjeli napraviti. (https://www.cnbc.com/2017/05/18/bill-and-melinda-gates-bet-on-this-biotech-to-develop-zika-vaccine.html)
Zatim još najmanje 500 milijuna od raznih privatnih investitora, a onda 2018. godine Moderna izlazi na burzu i tamo uspijeva dignuti dodatnih čak 621 milijun dolara, što je povijesni rekord za biotehnološki sektor. Investicijski fondovi kao da su jedva čekali ovu priliku da ulože, i Moderna se danas nalazi u većinskom vlasništvu fondova, njezina tržišna vrijednost iznosi nevjerojatnih 26,5 milijardi dolara. Ipak, do dana današnjeg, Moderna nije proizvela niti jedno cjepivo koje je odobreno za uporabu. Ogromni novci su uloženi, i puno ljudi očekuje povrat investicije. I onda stiže 2020. godina i pandemija. Svijet traži spas u cjepivu, a dionice Moderne u samo prvih pet mjeseci se učetverostručuju sa 20 dolara na 80. Direktori su priliku iskoristili da prodaju svoje dionice i ukupno zaradili preko 90 milijuna dolara. (https://www.reuters.com/article/us-health-coronavirus-moderna-pay-insigh-idUSKBN2433AH)
Međutim, tek sad dolazimo do najzanimljivijeg dijela. Pojavio se jedan patent u vlasništvu Moderne koji nam daje uvid čime se tvrtka bavila tijekom svojih tajnovitih godina. Radi se upravo o patentu na mRNK cjepiva za respiratorne viruse. Patent je apliciran u periodu od 2016.-2019. godine, znači taman prije pandemije korona virusa, i odobren je u SAD-u. Možete ga vidjeti na ovoj poveznici: https://patents.google.com/patent/WO2017070626A2/en
Sa funkcijom CTRL+F unutra možete pronaći ovu rečenicu: „Because of a concern for reemergence or a deliberate release of the SARS coronavirus, vaccine development was initiated.“ U prijevodu, oni su bili zabrinuti da bi se uskoro mogao ponovno pojaviti, namjerno ili slučajno, neki novi SARS korona virus, pa su zato počeli s traženjem cjepiva. I zbilja, već krajem 2019. godine pojavio se upravo takav virus, koji se službeno i zove SARS-CoV-2 (Covid-19 je ime bolesti koju uzrokuje). Nevjerojatne li slučajnosti!
Zatim ako se spustite jedan paragraf niže, možete naći ovu rečenicu: „With this technique, however, comes potential problems, including the possibility of insertional mutagenesis, which could lead to the activation of oncogenes or the inhibition of tumor suppressor genes.“ Kad ovu rečenicu prevedemo i filtriramo medicinski žargon, ona glasi otprilike: „Ova metoda cijepljenja može izazvati rak.“ I na kraju, zašto se toliko bavimo Modernom, kad na desetke tvrtki radi na razvoju cjepiva? I tu sad dolazimo do najstrašnije informacije. Predsjednik Donald Trump je u svibnju 2020. pokrenuo inicijativu „Warp speed“ i na čelo postavio – upravo jednog od direktora Moderne, čovjeka po imenu Moncef Slaoui. To već samo po sebi predstavlja ogroman sukob interesa, međutim ima i veći problem. Moncef Slaoui je čovjek koji je bio na čelu odjela za cjepiva kompanije Glaxo-Smith-Kline koja je u to vrijeme bila zapetljana u brojne skandale, od kojih je najveći bio upravo – Pandemrix, cjepivo za pandemiju svinjske gripe 2010. godine. Pandemrix se koristio u Europi, i preko 1.000 djece je oboljelo od značajnih mentalnih oboljenja. (https://www.rt.com/op-ed/488831-coronavirus-vaccine-disaster-warnings-swineflu/)
Ukoliko Moderna pobijedi u operaciji Warp Speed, Amerikanci će, a možda i cijeli svijet, imati prilike cijepiti se potpuno novom eksperimentalnom klasom cjepiva, koje nitko dosad nije uspio napraviti da bude sigurno, koje dokazano može izazvati rak i druge nuspojave, i koje ima potencijal da nam izmijeni genetski kod. Proizvodit će ga tajnovita tvrtka koja dosad nije proizvela niti jedno cjepivo, a sve po nalogu čovjeka koji je već uzrokovao jedan skandal s pandemijskim cjepivom. Zbilja, može li gore od ovog?
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više