Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Što stari hrvatski tisak piše o istočnom Srijemu?

Na obje priredbe svirao je novoosnovani tamburaški zbor Hrvatske čitaonice u Hrtkovcima pod ravnanjem Tome Mandulića

 

Ruma je bila jedan od značajnijih kulturnih centara Hrvata u istočnom Srijemu. Ondje su početkom 20. stoljeća bile aktivne hrvatske udruge: Hrvatska čitaonica (s tamburaškim zborom), Hrvatski sokol i dr. Ova društva su u početku zakupljivala prostorije gostionica. Međutim, budući da je u Rumi bio snažan duh njemačkog šovinizma, hrvatska su društva morala sebi naći trajnije prostorije. Tako su tijekom 1906. pokrenula akciju za podizanje Hrvatskog doma, koja akcija je imala uspješan odziv diljem Hrvatske. Posljedično, Hrvatski dom je zgotovljen 1912. i tijekom narednih desetljeća, sve do 1944., služio je kao kulturno okupljalište Hrvata u Rumi, ali i Hrvata iz drugih dijelova Srijema. Kao takav je privlačio pažnju i zagrebačkog tiska. Stoga nije čudno što su neke zagrebačke novine između dva svjetska rata imale svoje dopisnike iz Rume. Njihovi urednici su Rumu smatrali vrijednom pažnje ne samo zbog njezine povijesne pripadnosti Hrvatskoj, nego i zbog pažnje vrijednog hrvatskog kulturnog života, koji je, kako se može vidjeti iz donjih priloga, uključivao tradicionalne i moderne kulturne elemente. Radi ilustracije napred iznesene tvrdnje donosimo ondje neke od dopisa „Hrvatskom dnevniku” (glasila HSS-a) iz Rume, koji su objavljeni ovih dana a prije oko 80 godina.

HRVATSKI DOM

Ruma, 7., siječnja 1940. – Prije kratkog vremena javljeno je o akciji, koju su povela hrvatska društva u susjednom selu Hrtkovcima za gradnju Hrvatskog doma u tom selu. Kao što je poznato tamo su mnogobrojni svijesni i imućniji hrvatski seljaci odlučili izdašno pomoći akciju za gradnju Hrvatskog doma na taj način, da daruju svaki po veći kvantum zemljišta na jednogodišnje iskorišćavanje, čiji će čist prihod ići u fond za gradnju doma. Siromašniji seljaci i nadničari bez zemlje – da ne zaostanu – pristali su da besplatno obradjuju pojedine komplekse ove zemlje ili bar pojedine sezonske radove, te tako i oni pripomognu nešto u tom poslu. Na tom se medjutim nije stalo, pa je diletantska sekcija Hrvatske čitaonice u Hrtkovcima također odlučila što više doprinesti u tu svrhu. Tako je ova sekcija o Božiću izvježbala i prikazala poznatu dramu Josipa Eugena Tomića »Barun Franjo Trenk«, koja je na sveopći zahtjev ponovljena na Novu Godinu, jer je za prvu izvedbu u selu vladalo toliko zanimanje, da publika nije mogla stati u dvoranu. I druga priredba također je veoma uspjela, pa su karte u pretprodaji bile rasprodane. Skoro svi diletanti zadovoljili su u ovom hrvatskom rodoljubnom komadu, te im je publika priredila velik pljesak. Osobito treba istaći gđice Maricu Berislavić i Katicu Dorn, a od muških Andriju Mandušića, Matu Tonkovića i Nikolu Vuksanića. Na obje priredbe svirao je novoosnovani tamburaški zbor Hrvatske čitaonice u Hrtkovcima pod ravnanjem Tome Mandulića. Čist prihod sa ovih priredaba ustupljen je akcionom odboru za gradnju Hrvatskog doma u Hrtkovcima. – Kako se vidi, naši svijesni Hrtkovčani marljivo su se prihvatili posla da dom što prije izgrade, te ako tako nastave oni će vjerojatno zgradu Hrvatskog doma staviti već u tijeku ove godine pod krov. U ovome poslu treba im poželiti najviše uspjeha.

DOČEK NOVE GODINE

Ruma, 7. siječnja. – Kao i prijašnjih godina doček Nove Godine 1941. proslavljen je na uobičajen i tradicionalan način i u Rumi. Hrvatska čitaonica i knjižnica u zajednici s bratskom Hrvatskom ratarskom čitaonicom i knjižnicom priredili su veliku Silvestarsku zabavu sa šaljivom tombolom, koja je održana u svim prostorijama Hrvatskog doma. U rasporednom dijelu zabave koji je bio obilan i šarolik, izveli su društveni diletanti najprije dva kazališna igrokaza Dva gluha i Dr. Aspirinić. Poslije ovoga naša dva najpopularnija diletanta, Ivan Fabri i Ante Kitić izvodili su naizmjence šaljive monologe i skečeve, od kojih su bili neki i lokalizirani i tako zabavljali mnogobrojnu publiku sve do ponoći. Bilo je bure smijeha, te je u pravom silvestarskom raspoloženju dočekana Nova Godina. O ponoći čestitao je Novu Godinu prisutnim članovima i gostima predsjednik Hrvatske čitaonice dr. Marko Lamešić. Za vrijeme plesa igrala se ujedno i šaljiva tombola, a ugodno raspoloženje trajalo je do jutra. Na zabavi svirao je tamburaški zbor Hrvatske ratarske čitaonice i jazz hrvatske mladeži. Slične priredbe održane su i u mnogim drugim lokalima kao u dvorani ton-kina Vašaš, gostionama »Hanga«, »Lindmajer«, »Karakašević« itd. Svuda je bilo veselo, te su Rumljani tada imali samo jednu želju, da nova 1941. godina ne bude takva da požalimo za starom godinom, koja također nije bila bogzna kako dobra.

(Izvor: Hrvatski dnevnik, Zagreb, srijeda, 8. siječnja 1941., I. izdanje, br. 1686., str. 13.)

Godišnja skupština Hrvatske ratarske čitaonice i knjižnice u Rumi

Ruma, 18. siječnja 1940. – Jedno od najnapredniji hrvatskih društava grada Rume, Hrvatska ratarska čitaonica i knjižnica održala je u nedjelju 12. o. mj. svoju XXI. redovitu godišnju skupštinu. Skupštinu je u prisutnosti lijepog broja članstva otvorio predsjednik Stjepan Težak, seljak iz Rume, održavši kratak pozdravni govor. Odmah nakon toga prešlo se na čitanje blagajničkog izvještaja, koji je pročitao društveni blagajnik Gjuro Štimac, a iz kojega se vidjelo, da je primitak u prošloj godini iznosio 15.071 dinar, a izdatak 10.729 dinara, pa se prema tome u novu poslovnu godinu ulazi s gotovinom od 4.341 dinara. Iz tajničkog izvještaja, koji je pročitao Josip Bodor, konstatirano je, da je društvo u minuloj godini bilo veoma aktivno, te da je sudjelovalo u svim hrvatskim narodnim i kulturno-prosvjetnim manifestacijama. Nadzorni odbor odobrio je u cijelosti rad upravnog odbora, kojemu je tada dana razrješnica, a pa se pristupilo izboru novog odbora. Nova uprava: predsjednik je ponovno Stjepan Težak, podpredsjednik Franjo Kun, tajnik Joza Bodor, blagajnik Gjuro Štimac. U odbor su izabrani Gjuro Matešić, Pero Matešić, Martin Matešić, Gjuro Rakoš i Stjepan Palaić. Nadzorni odbor: Stjepan Galar, Marko Bačević i Josip Matešić. Sud časti: Nikola Pil i Adam Šikeždi. Poslije izbora predsjednik se je u ime cijelog odbora zahvalio na povjerenoj dužnosti, a zatim je skupštinu toplim riječima pozdravio njezin bivši dugogodišnji predsjednik Marko Bačević, poželivši društvu svaki napredak. Skupština je završena pjevanjem »Lijepe naše domovine«. U nedjelju 26. o. mj. održat će svoju glavnu skupštinu Hrvatska čitaonica i knjižnica.

(Izvor: Hrvatski dnevnik, nedjelja, 19. siječnja 1941., I. izdanje, br. 1696., str. 22.)

Vladimir Nimčević, magistar povijesti. Rođen je u Subotici 1991. Studirao je u Novom Sadu na Filozofskom fakultetu. Živim u Novom Sadu. Po po struci je profesor povijesti. Bavi se poviješću Bačke, Baranje, Banata i Srijema s posebnim osvrtom na povijest Hrvata ovih krajeva.

Povezani članci

Ubijen osnivač hosta Hrvatskoga radija

HF

Zemlja Hrvata

HF

Prešućena smrt hrvatskoga književnika Milovana Mikovića

hrvatski-fokus

Osnovan Pokret vojvođanskih Hrvata

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...