Hrvatski Fokus
Kultura

U povodu 500. obljetnice prvotiska Marulićeve Judite

Izložba posvećena epu oca hrvatske književnosti

 

U novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici povodom 500. obljetnice prvotiska prvog književnog djela na hrvatskom jeziku, epa Judita Marka Marulića, otvorena je multimedijalna izložba „Judita 500“ koju je pripremio Muzej grada Splita u suradnji s Centrom Marulianum i Gradskom knjižnicom Marka Marulića.

„Adaptacijom i uređenjem Stare gradske vijećnice naš je grad dobio suvremeni multifunkcionalni prostor za izlaganja koji je otvoren iznimnim multimedijalnim kulturnim događajem, izložbom posvećenom epu oca hrvatske književnosti Marku Maruliću koji je u blizini Stare gradske vijećnice i živio. Zahvaljujem i kao stručnjak i kao gradonačelnik svima koji su bili uključeni u projekt obnove i revitalizacije ovog gradskog dragulja. Čestitam Muzeju grada Splita zbog ove iznimne izložbe priređene upravo u čast 500. obljetnice prvotiska Judite – rekao je prilikom otvaranja gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

„Obilježavanje pola tisućljeća prvog tiskanog djela na hrvatskom jeziku, epa Judita Marka Marulića Splićanina,  jest događaj kojim se ponosimo”, piše na stranicama Muzeja. „Marulić nam i sam govori u pismu kojeg piše 1501. godine svom prijatelju Jerolimu de Cipcis: Izradio sam jedno djelce u stihu na našem materinskom jeziku, podijeljeno u šest knjiga, koje sadrži historiju o Juditi i Holofernu. Dovršio sam ga protekle korizme i posvetio ga našem gospodinu kanoniku prvopojcu. Sastavljeno je more poetico [na pjesnički način], dođite i pogledajte ga, reći ćete kako i hrvatski jezik ima svojega Dantea. Muzej grada Splita je velikom obljetničkom izložbom odlučio dostojno počastiti našeg splitskog i staroslavnog začinjavca, kako mu tepaju Tin Ujević i Antun Gustav Matoš.”

Uz izložbu „Judita 500“, Muzej grada Splita je uz potporu Grada te na prijedlog Marulianuma – Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga, objavio faksimilno izdanje prvotiska „Knjige Marka Marula Splićanina u kih se uzdarži istoija od svete Judite u šest libri razdiljena na slavu Božju počinju“, otisnute u Veneciji 1521. godine.

Jedina dva sačuvana prva izdanja Marulove „Judite“ nalaze se u Zadru i Dubrovniku. Dubrovački primjerak već se stoljećima čuva u knjižnici Franjevačkog samostana Male braće. Kako je to izdanje jedino cjelovito očuvano, za razliku od nešto oštećenijeg iz Znanstvene knjižnice Zadar, odlučeno je da ono bude digitalizirano i pripremljeno za tisak. Mala braća franjevci iz Dubrovnika, čija je cjelokupna knjižnica a samim time i Marulićeva „Judita“, zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, pristali su na suradnju uz uvjete kakve i „Judita“ zaslužuje. Trebalo je pribaviti dozvolu Ministarstva kulture i medija – Konzervatorskog odjela u Dubrovniku za privremeno izmještanje knjige te za izradu faksimila. Unutar 24 sata trebalo je knjigu, koja se stoljećima pomno čuva u franjevačkoj knjižnici, prenijeti u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu na digitalizaciju i potom vratiti natrag u Dubrovnik. Na taj specifičan put je prema traženju Male braće iz Dubrovnika pošao fra Domagoj Runje, profesor na Katoličko bogoslovnom fakultetu u Splitu i Nataša Bulić predsjednica Udruge riznica Riječi koja je organizirala put. Knjiga je tako iz Dubrovnika odletjela zrakoplovom u Zagreb gdje su je presnimili stručnjaci za proces zaštitnih snimanja i izrada preslika. Tada se dobio prvi digitalni presnimak prvotiska „Judite“ što je bio važan korak prema tiskanju faksimilnog izdanja knjige. Uoči otvaranja izložbe u Muzej grada Splita su stigli svježe otisnuti primjerci koji nam barem dočaravaju ljepotu prvog izdanja starog već pola tisućljeća.

Faksimilno izdanje napravljeno prema prvom izdanju „Judite“ sačuvane u dubrovačkom Franjevačkom samostanu Male braće, na izložbi digitalizirani original, posjetitelji mogu listati na multimedijalnom zaslonu. Izloženo je i prvo izdanje, nešto oštećenije, iz Znanstvene knjižnice Zadar, te drugo iz 1522.g., četvrto (1586. g.) i peto (1627.g.) iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Javnost po prvi put ima jedinstvenu priliku istovremeno vidjeti četiri od prvih pet izdanja „Judite“ dok je treće izdanje iz 1523., koje se čuva u Državnoj knjižnici u Munchenu, prikazano reprintom naslovnice. Nakon više od 300 godina stanke u 19. stoljeću „Judita“ je iznova ‘otkrivena’ i do danas otisnuta su brojna izdanja Judite i na stranim jezicima: od engleskog, francuskog, mađarskog, španjolskog, talijanskog pa čak i esperanta i sva su ta djela dio postava.

Ulaskom u Vijećnicu s Pjace posjetitelj se upoznaje s kontekstom povijesnog razdoblja nastanka Judite kroz lentu vremena i zanimljivu animaciju Dalibora Popovića koji uz dozu humora prikazuje život autora. Postav na prvom katu naslovljen „Dike ter hvaljen’ja presvetoj Juditi“ u potpunosti je posvećen prvom izdanju „Judite“. Tu su prezentirana i preostala četiri izdanja kao i pismo koje Marulić šalje u Veneciju prijatelju Jerolimu de Cipcisu u kojem mu govori da je napisao djelo. Svih pet izdanja može se listati na ekranu osjetljivom na dodir. Na drugom katu postavljen je osvrt na djelo kroz pregled likovne, kazališne, glazbeno-scenske adaptacije pa se može pogledati predstava Judita u režiji Marina Carića i adaptaciji Tonka Maroevića iz 1979.godine, potom segment glazbeno-scenske izvedbe Judite autorice Katarine Livljanić u suradnji s ansamblom Dialogos te dijelovi interpretacije „Judite“ Josipa Gende. U produkciji Gradske knjižnice Marka Marulića snimljen je u povijesnim prostorima Splita i Muzeju grada, i kratki igrani film s čitanim ulomcima iz Marulićeve „Judite“.

Na izložbi „Judita 500“ posjetitelji mogu pogledati animirani film o životu Marka Marulića autora Dalibora Popoviča. Film je zamišljen kao kazališna predstava, odvija se na pozornici i prati život našeg Marula od rođenja, školovanja u Splitu, njegovog javnog i književnog djelovanja. Autor je na inovativan i duhovit način dočarao manje poznate i zanimljive dogodovštine iz Marulićeve biografije. Svaku odabranu Marulovu životnu dionicu u filmu je trebalo ispričati u dvadesetak sekundi bez govorne naracije, stoga upečatljivi vizualni efekti vjerodostojno prikazuju anegdote i biografske crtice Marka Marulića. Scenu određuju promjene kulisa i kratke gestikulacije „glumaca“ s određenom dozom humora.

Marko Marulić najvrjedniji hrvatski pisac 15. i 16. stoljeća, nacionalni klasik, tvorac prvoga epa na hrvatskome jeziku, klasik kršćanske književnosti te humanist europskoga formata, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. Potječe iz splitske plemićke obitelji Pečenić (Pecinić, Picinić), koja se u 15. stoljeću počela nazivati Marulus ili De Marulis; oblik Marulić nalazi se u posveti Judite. U Splitu je pohađao humanističku školu Tidea Acciarinija, a pretpostavlja se da je nakon toga nastavio školovanje u Italiji. Zahvaljujući književnom radu, postao je središnja osoba splitskog humanističkog kruga.

Osim što je bio pjesnik i prozaik, Marulić je također sastavljao sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Izvori koje je koristio u svome književnom radu su Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Marulić je posjedovao humanističku širinu interesa te je bio duboko religiozan i sklon moralnoj pouci. Kako je živio na prijelazu između srednjeg i novog vijeka, preuzimao srednjovjekovne sadržaje, ali ih je obrađivao u novim oblicima. Vrlo predano i ustrajno pisao je i o suvremenim zbivanjima, ponajviše o turskoj opasnosti i razjedinjenosti kršćana.

Autor animacije ističe kako je život Marka Marulića sam po sebi  inspirativna tema te kako je prilikom rada na animaciji bilo potrebno osloniti se na znanstvena i stručna saznanja koja pomažu oživjeti  povijesnu osobu. Popovič navodi kako mu je prilikom izrade animacije bio poseban užitak družiti se u mislima s velikim Marulićem. Animacija je oplemenjena s dva uglazbljena talijanska soneta Marka Marulića koju su izveli talijanski glazbeni duo Simone Sorini Syerenarum.

Autorice koncepta izložbe su kustosice Muzeja grada Splita Darka Perko Kerum i Marija Plazibat. Suradnici na izložbi su: Branka Brekalo, ravnateljica Muzeja grada Splita, Dina Vuletin Borčić viša restauratorica Muzeja grada Splita; dr. sc. Bratislav Lučin i mr. sc. Branko Jozić iz Marulianuma, a iz Gradske knjižnice: ravnateljica Grozdana Ribičić, Marija Gabriela Perić, Vesna Jukić Oštrek, Renata Vojvodić. Karlo Kazinoti i Mišo Komenda potpisuju vizualni identitet izložbe i same Stare gradske vijećnice.

Nives Matijević

Povezani članci

Nova izložba Zrinke Moslavac

hrvatski-fokus

DNEVNIK KAZALIŠNOG BRODA – Gotovo autentična izvedba Ere

HF

Veliki formati Ranka Ajdinovića

hrvatski-fokus

Bezizlazje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...