Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Potresi otvaraju prilike za novi urbanistički razvoj i nove ideje

Znanstveno-stručna konferencija o obnovi nakon potresa

 

U organizaciji Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 27. svibnja u palači HAZU-a održana je znanstveno-stručna konferencija Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa na kojoj su, uživo i putem interneta, sudjelovali arhitekti, povjesničari umjetnosti, sociolozi, ekonomisti, građevinari, geodeti, seizmolozi i eksperti drugih komplementarnih struka kako bi se ukazalo na višeslojnost problema obnove. U izlaganjima su razmotreni povijesni i baštinski aspekt zagrebačkih potresa 1880. i 2020., buduće perspektive obnove, iskustva dosadašnjeg urbanističkog planiranja na području povijesnog središta Zagreba i smjernice za buduće postupanje, kao i identitetska pitanja urbaniteta, problemi interpolacija u povijesnom ambijentu, problemi održivosti i sigurnosti rekonstrukcije zgrada, teme konzervatorskih ograničenja i kriterija, tretmana javnih prostora, sociološki i ekonomski aspekt te demografski procesi unutar povijesnog središta grada.

Konferenciju je vodio predsjednik Znanstvenog vijeća za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora akademik Branko Kincl, a otvorio ju je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt koji je kazao da potresi otvaraju prilike za novi urbanistički razvoj i nove ideje, što svjedoče primjeri Zagreba 1880., Skoplja 1963., Banja Luke 1969., Dubrovnika  i Kotora 1979. „Nakon potresa 1880. godine Zagreb je nakon nekoliko stoljeća, od nastanka srednjovjekovnih Gradeca i Kaptola, preskočio prag urbanom modernizacijom. Od srednjovjekovnoga maloga grada periferijskih obilježja, krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgrađen je suvremeni srednjoeuropski grad – idealni grad kasnog 19. stoljeća. Bio je to veliki napredak, velik skok u odnosu na dotadašnji grad. Sada, nakon stoljeća i pol, pred novim smo pragom urbane modernizacije. Prilika je, ali i obveza da ga preskočimo. Danas, u očekivanju treće urbane modernizacije Zagreba treba otvoriti tri puta 21. stoljeća, jedan kojim će se reafirmirati blago Gornjega grada te osuvremeniti i osnažiti povijesni idealni Donji grad s prijeloma 19. i 20. stoljeća, drugi kojim će se afirmirati i unaprijediti kulturni krajolik Medvednice, te treći put koji će promatrati Zagreb 21. stoljeća kroz novi urbani razvoj. Sva tri puta traže istodobno i usklađeno promišljanje i djelovanje. Svaki od njih treba imati svoju jasnu viziju, utkanu u viziju cjeline“, rekao je akademik Neidhardt. Istaknuo je da osim otklanjanja šteta od potresa i povratka stanovnika u njihove domove, Zagreb konačno  treba rješavati glavne infrastrukturne izazove o kojima se raspravlja cijelo stoljeće kao što su gradska željeznica, prometno rasterećenje tranzitnih zelenih valova obilaznicom oko širega gradskog središta, sjeverna prometna tangenta, urbanistička definicija Save te zagrebačka urbanistička os metropole kao nastavak Zrinjevca. „Sadašnje je tkivo grada nabujalo, te se unatoč administrativnom prividnom usmjeravanju, otelo kontroli urbanističkog logičnog razmišljanja, pa je postalo neprotočno i oslabljeno. Kao što povijesni dio grada mora dobiti ojačanja arhitektonskih konstrukcija, u iskonskoj neodvojivosti arhitekture od konstrukcije i obratno, tako i gradu u cjelini trebaju nova prostorna, infrastrukturna i ekološka ojačanja koja će omogućiti ne samo dovršavanje započetih dijelova grada, nego i održivost u budućnosti. To se prvenstveno odnosi na dovršenje svih torzoidalnih nefunkcionalnih fenomena, primjerice odsječenog vijadukta Jadranskog mosta, bez nastavka prema  Šarengradskoj. Sustave treba u potpunosti dovesti u punu urbanu funkciju, i to prije nego li započne oduševljenje idejama Smart Cityja, s nadama da se sve započeto i nedovršeno može preskočiti, s novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom. Pred velikim smo odlukama i sada je trenutak za nove urbanističke vizije, bez odgađanja. Cijelo se stoljeće o njima raspravlja“, kazao je akademik Neidhardt. Po njegovim riječima, Zagrebu treba novi Generalni urbanistički plan koji će afirmirati urbanistička razmišljanja od prije pola stoljeća „kada se još promišljao urbanizam s vizijom – gradotvorni urbanizam koji je promatrao grad u cjelini i koji se nije prvenstveno bavio samo izgrađivanjem zgrada i popunjavanjem parcela.“

„Iz vizionarskih urbanističkih promišljanja potrebno je donijeti stručne i političke obvezujuće odluke dugoročnog trajanja za kontinuiranu neovisno o promjenama političkog vođenja grada i mandatima struktura. Zagreb je kao hrvatska metropola zaslužio i očekuje urbanistički studijski i nadasve valorizacijski rad. Ne učini li  se to, neće se preskočiti novi prag razvitka Zagreba i neće se ostvariti treća urbana modernizacija. Ostat ćemo u stagnantnom stanju od prije potresa 22. ožujka 2020., a to nije željeni cilj s kojim bismo bili zadovoljni. Treba prestati s politički motiviranim urbanističkim natječajima, primjerice 1996., kad se radi izbora morao raspisati natječaj za kompleks zgrada Vlade na obali Save, a da ne spominjemo Manhattan.

Treba zaključiti da smo tijekom ranije  prošlosti urbanističko planiranje znali temeljiti na logičnom razmišljanju i pristojnom ponašanju u prostoru, te uz mudro i razborito provođenje postići vrijedna i prepoznatljiva ostvarenja, što dokazuje brojno hrvatsko urbano kulturno naslijeđe prepoznato na svjetskoj razini. Učinimo sve da i ovaj put

u zajedništvu, stručno i kompetentno pokažemo da smo u stanju osnažiti Zagreb kao kulturni, suvremen, siguran i sretan grad 21. stoljeća, koji zna čuvati i afirmirati naslijeđene vrijednosti, ali i uljudno usmjeravati i graditi našu metropolu na suvremen način“, zaključio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio i na izjavu Hrvatske akademije usvojenu nakon potresa 22. ožujka 2020. u čijem je središtu „urbana obnova i uljudni odnos prema prostoru i građanima.“  

Komparativnu analizu urbanog razvoja i arhitektonske baštine Zagreba nakon potresa 1880. i 2020. dao je prof. dr. sc. Dragan Damjanović koji je među ostalim spomenuo da bi neke zgrade trebalo sačuvati kao memoriju na lanjski potres i kao rješenje predložio teško oštećenu crkvu u Granešini koju tamošnja župa više ne namjerava koristiti. Dr. sc. Snješka Knežević upozorila je na neke od problema na području Zelene potkove, među ostalim i na intervencije u prostoru tijekom Adventa.

„Pitanje je kako je to događa uz Gradski ured za zaštitu spomenika kulture i prirode, kako to da nisu nikad ništa zabranili ni tražili da se ukloni? Govoriti o primjeni UNESCO-ovih kriterija za bilo koji spomenik u Zagrebu je apsurdno i komično, i dalje ćemo imati dernek“, kazala je Snješka Knežević koja je upozorila da oba kandidata za gradonačelnika Zagreba ne govore o razvoju baštine i što im ona znači, već samo o tome kako ju iskoristiti. „Nemam očekivanja da će nova gradska vlast za to imati smisla, makar ima dobre namjere. No nisam čula da se govori o kulturi, a o baštini još manje“, dodala je.

Prof. dr. sc. Ivan Rogić kazao je da Zagrebu treba obnova, a ne prigodno krpanje, a upozorio je i na opasnost da centar grada ostane bez stalnih stanovnika. O zelenoj i učinkovitoj obnovi Zagreba govorio je dr. sc. Julije Domac, dok je doc. dr. sc. Alen Žunić istaknuo važnost uvođenja implementacije „pametnog grada“ kroz suživot digitalnih alata i fizičkog prostora. O potencijalnim učincima obnove Zagreba na ubrznje oporavka od kovidkrize i održivi ekonomski rast govorio je dr. sc. Damir Notovny. Suvremene geodetske metode dokumentiranja stvarnog stanja objekata stradalih u potresu za potrebe izrade projekta sanacije predstavio je izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, dok je član suradnik HAZU prof. dr. sc. Marijan Herak govorio o potresnoj opasnosti u gradu Zagrebu, a prof. dr. sc. Zlatko Karač o konzervatorskim aspektima obnove povijesnog središta Zagreba nakon potresa.

Izv. prof. dr. sc. Josip Atalić održao je izlaganje na temu Procjena štete i karakter oštećenja, kategorizacija konstruktivne obnove, seizmički rizici i mogući pristupi, a Nikola Majhen o konsolidaciji povijesnih objekata. Tema izlaganja člana suradnika HAZU Nenada Fabijanića bila  Ulična dvoličnost… ili vice versa, a prof. dr. sc. Feđe Vukića Potres i identitet grada.

Marijan Lipovac

Povezani članci

Tko loše hrani vatrogasce?

HF

“Imamo dokaze da Vlado Dominić laže”

HF

Dođite u Varaždinske Toplice na Aquafest

HF

Sramna promidžba Süddeutsche Zeitunga

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...